Laku noć i sretno | kulturpunkt

Laku noć i sretno

Katarini Luketić i Hajrudinu Hromadžiću, autorima emisije Okrugli stol ponedjeljkom na Trećem programu Hrvatskog radija, na Svjetski dan slobode medija otkazana je suradnja.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Vatroslav Miloš / Kulturpunkt.hr

Danas, 3. svibnja 2016, od Hrvatskog novinarskog društva do Ministarstva kulture održana je prosvjedna šetnja pod egidom "Sloboda novinarstvu" kojom se željelo upozoriti na svakim danom sve gore stanje u komercijalnom, javnom i neprofitnom medijskom sektoru. Povodom Svjetskog dana slobode medija, HND je upozorio na "zabrinjavajuće stanje na HRT-u" gdje je u nepuna dva mjeseca smijenjeno "gotovo 70 rukovoditelja, urednika, novinara, redatelja, snimatelja, inženjera, pravnika", novinar Saša Kosanović je dobio otkaz, Silvani Menđušić i Ivici Štoriću otkazana je honorarna suradnja, a čini se da je sada na red došao i Treći program Hrvatskog radija, čiji je program aktualni ministar kulture Zlatko Hasanbegović u intervju za Glas koncila svojedobno optužio za "'postmodernu' neojugoslavensku 'dekonstrukciju' i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta". 

Katarina Luketić i Hajrudin Hromadžić, uz Irenu Miličić, od 2013. su na HR3 činili autorsku ekipu koju je okupio Bojan Munjin za emisiju Okrugli stol ponedjeljkom i to kako bi se bavili "pitanjima s područja društvenih i prirodnih znanosti", otvarali "teme aktualnih kulturalnih i društvenih fenomena", o kojima "kroz dijalog i polemiku razgovaraju stručnjaci s određenih područja". U ponedjeljak, 3. svibnja, oboje su obaviješteni da im se suradnja na emisiji otkazuje, kako kaže Katarina Luketić, "zbog financijskih razloga". 

"Nakon odlaska Bojana Munjina u mirovinu krajem 2015. godine, uređivanje emisije preuzima Manuela Frkić Žaja, no tu se još ništa ne mijenja", veli nam Hromadžić i dodaje: "Dapače, pohvaljeni smo kao uigrana ekipa koja radi prepoznatljivu emisiju. Negdje otprilike s promjenom društvene klime, odnosno s emisijom na temu Bespuća ideoloških prijepora u kojoj su kritički o političkom trenutku govorili Saša Blagus, Tomislav Jakić i Salamon Jazbec - kreću prvi prigovori: da nismo drugoj strani pružili šansu da iznese svoje mišljenje, da to nije profesionalno odrađen posao". 

Emisiju se tek nakon opetovanog i dugotrajnog Hromadžićevog inzistiranja moglo poslušati u HRT-ovoj Slušaonici, da bi ni mjesec dana kasnije prijepornom postala emisija posvećena stanju u medijima, uz dakako i komentare na negativna zbivanja na HRT-u, o čemu su govorile Suzana Kunac, Slavica Lukić i Nataša Škaričić. Iako je emitirana 11. travnja, emisija, očekivano, još uvijek nije dostupna u HRT-ovoj radijskoj arhivi, kao ni emisija Govor mržnje i simboli mržnje - naša svakodnevica od 25. travnja te emisija posvećenu pitanju živimo li još uvijek u sekularnom društvu, od 2. svibnja. 

"Otkaz suradnje je došao nam je jutros (3. svibnja 2016., op.a.), mailom koji nam je poslala urednica emisije Manuela Frkić Žaja navodeći kao razlog ‘financije’ i spomenuvši da je to na zahtjev nove glavne urednice Nevenke Dujmović, a nakon jučerašnje Hajrudinove emisije na temu klerikalizacije i sekularizacije koju je on završio govorom o cenzuri na HRT-u i konkretno u našoj emisiji", rekla nam je Luketić. "Kako emisija ide uživo, bilo je malo šanse da to netko spriječi. Bila je to doista rijetka diverzija u eteru i osobno potpuno podržavam takav čin kolege Hajrudina jer novinari nisu ovce, jer je HRT javni servis i slušatelji i gledatelji imaju pravo na informaciju što se na njemu zbiva, i jer je danas u Hrvatskoj na djelu sužavanje slobode govora u tolikim razmjerima da je etička dužnost da svatko tko može i ima prilike na to ukazuje". 

Luketić nam je potvrdila da je problema bilo i s njenom emisijom u kojoj su o haškim presudama diskutirali Dejan Jović, Vesna Teršelič i Eric Gordy, emitiranom 4. travnja. Tema je odobrena tek nakon što je zaprijetila raskidom suradnje.  

"Mislim da je ovaj naš slučaj znakovit primjer kako se postojeće garniture na HRT-u i u medijima same prilagođavaju novoj vlasti i novim ideološkim zahtjevima. Režimu nije ni potrebno da vrši pritisak i direktno naređuje, jer uvijek postoje mali ljudi koji osluškuju što se događa na vrhu, pa tome prilagođavaju svoje odluke. Uostalom tako se u svim sistemima i provodila cenzura, nisu npr. rukovodioci iz CK morali slušati svaku emisiju, pratiti svaki članak, čitati knjigu u rukopisu, za njih su posao odrađivali upravo ljudi unutar struktura: urednici, direktori itd. Na takvom ponašanju, na nizu malih ustupaka i na dragovoljnom prestrojavanju ljudi koji su možda privatno kritični prema vlasti počivaju poretci koji teže totalitarnosti. Kada bi urednici na HRT-u i u drugim medijima bili svjesni svoje snage i zauzimali se za svoje novinare, autore i branili svoju profesiju onda vlasti ne bi mogle s takvom lakoćom i brzinom provoditi medijsku čistku kao što je trenutno slučaj", zaključila je Luketić. Hromadžić dodaje: "Ovo treba tretirati kao jedan u nizu simptoma koji obilježavaju aktualno-politički trenutak, kao dio šire devastacijske politike u kojoj se ne mijenjaju tek ljudi već cijeli sustav i pitanje je koliko će trebati da se sustav oporavi. To vidimo i na primjerima ukidanja Povjerenstva za neprofitne medije, na smanjivanju sredstava za civilno društvo, a pitanje je i što će biti s Agencijom za elektroničke medije".

Za kraj, ostaje nam uputiti na riječi kojima je Edward Murrow običavao odjavljivati svoje emisije, kao što je to uostalom učinio i Hromadžić odjavljujući svoju posljednju emisiju koju možete poslušati ispod ovog teksta - laku noć i sretan vam Svjetski dan slobode medija. 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 03.05.2016

VEZANE VIJESTI

Javna potreba, javni interes i javno dobro

Piše: Matija Mrakovčić
Da bi čitatelji bili svjesni važnosti svog doprinosa održivosti nekog medija, trebala bi postojati platforma koja bi ih uputila, obrazovala i odgojila u tom smjeru.

Sto dana jada

Piše: Vatroslav Miloš
“Hrvatska tone u neliberalnu demokraciju'', to su riječi kojima se Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije osvrnuo na 100 dana rada Vlade.

Volja za nastavkom rada

Piše: Martina Domladovac

"Vidimo se na internetu", poručuje uredništvo Zareza, časopisa koji nakon sedamnaest godina kontinuiranog izlaženja, zbog nedostatka financiranja gasi svoju tiskanu inačicu.