Ljudi na ulicama | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Ljudi na ulicama

Kada država mora biti unaprijed obaviještena o javnom skupu? Smiju li vlasti ograničiti vrijeme, mjesto i način održavanja skupa? Treba li država olakšati javna okupljanja i mirni prosvjed?

Piše: Matija Mrakovčić

Anti-ACTA Zagreb, FOTO: Adi

  • A
  • +
  • -

Članak 42. Ustava Republike Hrvatske jamči pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed. Mirna okupljanja i javni prosvjedi, javne priredbe i drugi oblici okupljanja regulirani su Zakonom o javnom okupljanju koji propisuje da se jedino na temelju njega mogu propisati ograničenja prava na javno okupljanje koja su nužna u demokratskom društvu radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Sloboda govora i javnog nastupa na javnom okupljanju ograničena je zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Ustavni sud nekoliko se puta bavio Zakonom o javnom okupljanju. U odluci iz 1999. ukinuo je članak 3. stavak 3. Zakona koji je propisivao da tijela lokalne samouprave mogu, bez ikakvih ograničenja, odrediti mjesto na kojemu se javno okupljanje može održati. Vlada je 2005. godine u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona kojima su uvedene zabrane javnih prosvjeda u blizini mjesta na kojima borave "posebno štićene osobe", poput Predsjednika, Ustavnog suda, Sabora i premijera. U studenom iste godine Ustavni je sud zbog formalne neustavnosti (nedovoljan broj glasova u Saboru) ukinuo te izmjene. Nakon toga, izglasan je Zakon koji propisuje zabranu održavanja javnih okupljanja najmanje 100 metara od tih objekata. Odlukom iz 2011. Sud je, temeljem prijedloga skupine građana za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, odlučio da te odredbe prestaju važiti 15. srpnja 2012. Temeljem toga, Vlada je donijela konačni prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju, kojim se ukida zabrana mirnog prosvjedovanja na Markovom trgu, a pristup sudionicima ograničen je na 10 metara od Sabora i Vlade te 20 metara od Ustavnog suda. Prostor za okupljanja i prosvjede otada mora biti primjereno označen, prosvjedovati se može od 8 do 22 sata, a broj sudionika je ograničen na 1500.

Mogućnost okupljanja i kolektivnog djelovanja ključno je za demokratski, ekonomski, društveni i osobni razvoj, izražavanje ideja i odgajanje aktivnog građanstva. Okupljanje pojedinaca s istim ciljem na istom mjestu može pozitivno utjecati na razvoj demokratskih sistema te, uz izbore, igrati odlučujuću ulogu u sudjelovanju javnosti i traženju odgovornosti od vlada. Unatoč rastućoj ulozi koju okupljanje i udruživanje igraju u današnjem svijetu, nedostaje jasno razumijevanje primjenjivih međunarodnih standarda o temeljnim ljudskim pravima. Kada država, naprimjer, mora biti unaprijed obaviještena o javnom skupu? Smiju li vlasti ograničiti vrijeme, mjesto i način održavanja skupa? Koje su obaveze države u olakšavanju okupljanja?

O tim su pitanjima Maina Kiai i Christof Heyns proveli istraživanje za Komisiju za ljudska prava Ujedinjenih naroda i, temeljem upitnika i razgovora s više od stotinu praktičara i teoretičara, kompilirali praktične preporuke za organizaciju javnih skupova. "Skupovi nisu neka novina - ljudi na ulicama odigrali su važnu ulogu u oblikovanju našeg svijeta i sustava ljudskih prava", ističe Heyns. Kompilacija sadrži uputstva za operacionalizaciju međunarodnih standarda ljudskih prava u nacionalnim zakonodavstvima i praktično osiguravanje njihove veće zaštite. Preporuke su organizirane oko deset općih načela i razvijene na temelju globalnog iskustva.

Istraživanje potražite ovdje.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 08.03.2016

VEZANE VIJESTI

Prilagodi se ili nestani

Piše: Matija Mrakovčić
Koliko su se promijenili uvjeti djelovanja civilnog društva u Europi u posljednjih dvanaest mjeseci?

Sve pod nadzorom

Piše: Matija Mrakovčić
Događanja u Poljskoj vezana uz kontrolu javnih medija, kulturnih institucija, državnih poduzeća i državne uprave te Ustavnog suda nagovještaj su mogućeg smjera hrvatske politike.

Rastući trendovi

Piše: Matija Mrakovčić
Od 2012. godine, u 60 zemalja svijeta predloženo je više od 120 zakona koji su ograničili slobodu udruživanja ili okupljanja te uveli mjere ograničenja rada organizacija civilnoga društva.