Ljudska prava su politika i politika ljudska prava | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Ljudska prava su politika i politika ljudska prava

O ovogodišnjem HRFFu razgovaramo s koordinatorom programa Petrom Milatom.

Razgovarala: Dea Vidović

HRFF je ove godine vrlo precizan u smislu teme kojom se bavi. Odabrani su politički sustavi i ratni zločini. Kako funkcionira suvremena politika?



P.M.: Suvremena politika funkcionira između Scile i Haribde, tj. između usložnjenog ekspertnog znanja s jedne strane i iskušenja populizma, s druge. Političko djelovanje bilo bi dakle ono djelovanje u prostoru između, što se nekad nazivalo pravom mjerom. No, problem je da takve zadane jedinstvene prave mjere nema i da se političko djelovanje uvijek iznova mora proizvesti, ne odajući se niti elitističkom a niti populističkom momentu.

HRFF_politika_finalZašto je političko djelovanje danas sinonim za korupciju, populizam i raspad sistema?



P.M.: Ako je politika traženje i stvaranje prave mjere u području gdje iste nema, to znači da je političko djelovanje po definiciji upitno i da je u krizi. Politika je na neki način uvijek raspadnuta. No, ta i takva raspadnutost jest ujedno i kreativni moment političkog djelovanja, a to je trenutak kad se iz društveno gledajući bezizgledne situacije kao odgovor zajednički stvori nešto što dotad nije postojalo. Kad politika prestaje biti kreativna u takvim nepreglednim situacijama, ona postaje sinonimom za društvenu korupciju.

Je li kapital danas snažniji od politike i svih drugih područja života?



P.M.: Teško pitanje, utoliko što je kapital postao životom, pa čak možda i nešto što je više od života. Na primjer, suvremeni su burzovni instrumenti u tolikoj mjeri fiktivni i apstraktni da ih naši dosadašnji aparati tumačenja (kao što su filologija ili matematika) ne mogu obuhvatiti. Stoga smo na neki način fascinirani ili hipnotizirani ili paralizirani time što se odvija pred i u nama, a što ne možemo posve pojmiti. U tom smislu, kapital jest mjera svih stvari. Politički odgovor na takvu situaciju mora biti svojevrsni ne-ortodoksni ikonoklazam.

Što u takvim okolnostima jedan festival poput HRFFa može ponuditi društvu?



P.M.: Festival poput HRFFa može ponuditi izmještanje perspektive, prije svega.

HRFF_melancholia_finalHRFF se mijenja iz godine u godinu. Čini mi se da ove godine Festival doista ima intenciju dati jedan sveobuhvatan pristup problematici ljudskih prava. Što sve uključuje ovogodišnji program?

P.M.: U okvirima mogućnosti potrudili smo se sastaviti program koji će istodobno biti aktualan ali i fokusiran na jedan aspekt ljudskih prava. Govorni program svakako u idućim izdanjima mislimo širiti, dok filmski program želimo zadržati preglednim.

Petodnevni će program ponuditi, kako nam se čini, zanimljivu mješavinu žanrova, kao i klasika te hrvatskih premijera.

Na temelju koji kriterija su odabrani filmovi?



P.M.: Selekciju smo prvotno započeli s obzirom na temu ovogodišnjeg festivala, i tek smo unutar tako postavljenog okvira napravili konkretni izbor naslova. Kako na temu ratnih zločina i genocida te politike postoji pregršt dobrih i značajnih filmova, u selekciji smo odabirali one koji najjezgrovitije, i po mogućnosti bez velikog spektakla, progovaraju o postavljenoj temi.

sivan2_finalGost Festivala je Eyal Sivan, iznimno cijenjeni politički dokumentarist. Njegovi filmovi  propituju univerzalnu banalnost zla. Koje moguće odgovore Sivan nudi?



P.M.:  Prvo, što bih istaknuo, jest skeptičnost prema unaprijed zadatim intelektualnim obrascima tumačenja. A, s druge strane, predanost i briga oko sižea o kojem se govori. Spoj tih karakteristika može dati ambivalentne rezultate, jer ne igra na prvu, i ne podučava. Sivan je tako, primjerice, doživio velike napade da minorizira Eichmannov lik u Specijalistu, da ublažava zlo. No, kad se pogleda taj Sivanov film koji je i komentar na čuvenu knjigu Eichmann u Jeruzalemu, autorice Hannah Arendt i njezinu još čuveniju formulu o banalnosti zla, ono što vam autor ostavlja jest puno prostora za razmišljanje, bez da ste zatrpani pukom količinom materijala kojim vas je prije toga zasuo.

HRFF_publikaRaditi filmski festival koji se bavi ljudskim pravima zasigurno je odluka u kojoj nema ništa sporno. Pitanje je samo, je li publika spremna prepoznati tu intenciju ili, naučena na prestižnu poziciju koju su izborili filmski festivali, prihvaća i ovaj festival kao još jedan u nizu?



P.M.: HRFF je svakako jedan u nizu festivala, i tu ništa nije sporno. Ono što ga čini specifičnim jest tematska fokusiranost i žanrovska raznovrsnost, kao i to da ga organiziraju dvije istaknute organizacije iz nezavisnog kulturnog sektora kojima film nije primarni programski fokus.

A da li će publika prepoznati cilj do kojeg je organizatorima stalo, čini nam se relevatnim utoliko što gledateljima nastojimo pružiti određenu vrstu predaha da zastanu i započnu postavljati pitanja.


***

Programski koncept ovogodišnjeg HRFFa te festivalski program možete naći ovdje.

Više informacija na: www.humanrightsfestival.org

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 23.03.2009