Mala tvornica zimskoga života | kulturpunkt

Mala tvornica zimskoga života

S Nenom Kolak, voditeljicom projekta DKC: Plan K, razgovaramo o civilnom društvu na Hvaru i prostoru Fabrike 35 koji će postati središte gradskih kulturnih zbivanja.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Gotovo se svi akteri u polju izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Radi ukazivanja na potrebe i koristi koje oživljavanje postojećih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Ujedno, te inicijative promiču inovativne, sudioničke modele upravljanja tim prostorima, koji su temeljeni na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. 

"Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi" natječaj je proveden kroz Europski socijalni fond u području dobrog upravljanja, i temeljem kojeg je omogućeno financiranje razvoja ili uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi za 34 projekta. U seriji intervjua donosimo kratak pregled aktivnosti koje se odvijaju ili će se odvijati diljem Republike Hrvatske, s ciljem razvoja novih suradničkih modela, jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva, provedbe kulturnih i umjetničkih programa te razvoja suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi.

O projektu DKC: Plan K nositelja Saveza PlatFORma Hvar i partnera (Grad Hvar, Gradska knjižnica i čitaonica Hvar, LAG Škoji, Udruga Pjover, Dramski studio mladih i Festival mediteranskog filma Split), razgovaramo s Nenom Kolak, voditeljicom projekta.

 

KP: Koliko je razvijeno civilno društvo u Hvaru, s posebnim osvrtom na udruge i umjetničke organizacije u kulturi?

Na području Grada Hvara trenutno je aktivno čak 80 udruga, od čega 22 djeluju u kulturi. Prema podacima iz 2015. godine na području Hvara i okolnih mjesta živi 4440 ljudi, što znači da na svakih 50 stanovnika djeluje jedna udruga. Dakle, imamo zaista veliki broj aktivnih udruga koje okupljaju veliki broj građana oko društveno kulturnih djelatnosti koje provode.

Ono što vidimo kao prostor za napredak je bolja komunikacija i koordinacija među udrugama, kao i više udruženog djelovanja među samim organizacijama. Korijen tog problema vidimo u nedostatku prostora za zajedničko djelovanje u kojem bi se organizacije susretale te radile na zajedničkim projektima. Bez prostora za rad teško je voditi i razvijati vlastite projekte, a kamoli ulaziti u partnerske odnose sa drugim organizacijama. Zato smatramo iznimno važnim korakom za razvoj civilnoga društva u Hvaru upravo otvaranje zajedničkog prostora za rad i provođenje programa udruga koji ćemo realizirati ovim projektom. 

Nadalje, udruge se uglavnom oslanjaju na financiranje iz vlastitih sredstava ostvarenih donacijama te iz proračuna Grada. Smatramo stoga važnim jačanje kapaciteta ustanova i udruga, posebice u području kulture, za prikupljanje sredstava iz ostalih izvora, posebice EU. Zbog specifičnosti života na otoku imaju ograničen pristup sličnim edukacijama, ali volja za edukacijom je itekako prisutna. Na radionicu izrade i provedbe EU projekata koju smo proveli unutar projekta imali smo preko 50 prijavljenih sudionika što ukazuje na stvarnu potrebu za sličnim edukacijama i u budućnosti. Svakako, plan nam je u budućnosti zajednički razvijati kapacitete za upravljanje projektima i programski razvoj unutar organizacija te će se paralelno razvijati i kapaciteti za međusobnu suradnju, posebice sada kada imamo zajednički prostor za djelovanje. 

KP: Možete li nam predstaviti vaš projekt izgradnje kapaciteta za civilno-javno partnerstvo? O kojem se prostoru radi? Kakav model upravljanja njime biste htjeli osnovati? Koje sadržaje uključuje, a koje korisnike?

Ono što je vodilo kreiranje ovoga projekta je svakako specifičnost života u Hvaru koji je iznimno sezonalan. Ljeti je grad preopterećen gostima, a lokalno stanovništvo u potpunosti zanemaruje sve svoje interese i hobije te se posvećuje poslu. Ljetna sezona traje čak 6 mjeseci i u to vrijeme grad obiluje društveno kulturnim sadržajima koje lokalno stanovništvo zbog preopterećenosti poslom jednostavno nema vremena konzumirati. Zimi se slika grada u potpunosti promjeni. U posljednje vrijeme dogodio se pozitivan pomak u kulturnom životu zimi, ali društveni život potpuno je nestrukturiran te se oslanja isključivo na fragmentirano djelovanje udruga. Rezultat takvog djelovanja je malen broj posjetitelja programa kao i generalno neinventivni programi.

Prostor koji otvaramo nalazi se u centru Hvara, na adresi Fabrika 35. Otvorit ćemo vrata prostora svim udrugama i aktivnim građanima koji trebaju prostor za provođenje svojih društveno kulturnih programa. Prostor ćemo opremiti računalnom opremom kako bi udruge koje to nemaju dobile minimalnu tehničku opremu potrebnu za vođenje redovnog poslovanja. Uz to, prostor će biti prikladno opremljen za održavanje sastanaka, skupština, radionica, izložbi, projekcija filmova, predavanja, javnih rasprava i ostalih aktivnosti. Dakle, riječ je o multifunkcionalnom prostoru opremljenom prijenosnim i sklopivim namještajem koji će se potpuno prilagođavati potrebama korisnika. S obzirom da su udruge glavni generator života zimi posljedično će i prostor Fabrike postati društveni centar grada Hvara - mjesto okupljanja, edukacije, upoznavanja, stvaranja novih društveno kulturnih sadržaja, mala tvornica života zimi. 

Ljeti ćemo poticati programe koji uključuju kvalitetnije provođenje slobodnog vremena djece i mladih, izlagat ćemo radove neafirmiranih suvremenih umjetnika te promicati Hvar kao kulturnu destinaciju. Nadamo se svakako u tom ljetnom periodu biti "sigurno sklonište" lokalnom stanovništvu od turističkog ludila koje u to doba vlada gradom. Model upravljanja prostorom razvit ćemo u suradnji sa potencijalnim korisnicima prostora, tj. ostalim zainteresiranim udrugama. 

KP: Na koje biste prilike i poteškoće ukazali u procesu komunikacije o gore navedenim parametrima, konkretno s lokalnom upravom, drugim akterima u polju kulture, te građanima odnosno javnosti?

Zajedničko upravljanje veliki je izazov i za javni i civilni sektor. Iznimno je važno da obje strane prepoznaju svoj interes u tome te imaju motivaciju za dobar odnos i međusobnu suradnju. No, svakako ključno za uspješno uspostavljanje takvog odnosa je međusobno povjerenje i uvažavanje. Trudit ćemo se uspostaviti model upravljanja koji će njegovati takav odnos, ali i razviti mehanizme rješavanja problema.

Slična stvar je i u odnosu među udrugama, kao i u odnosu građana prema udrugama i programima. Naš najveći cilj je svakako izgraditi mjesto u koje će građani dolaziti sa povjerenjem te aktivno sudjelovati u programima i time značajno unaprijediti kvalitetu života na otoku. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 13.05.2019

VEZANE VIJESTI

Na nama je da pokrenemo promjenu

Razgovarala: Matija Mrakovčić

O projektu izgradnje modela suradničkog upravljanja prostornim resursima Kultura svima razgovaramo s Palmom Miličević iz udruge Građanski aktivizam Petrinja.

Novi model participacije

Razgovarala: Matija Mrakovčić

O projektu Nevidljiva Savičenta - prevođenje tradicije u suvremenu kulturu razgovaramo s Mariom Benčićem iz kulturno-umjetničkog društva Šikuti Machine.

Pokretač nužne transformacije

Razgovarala: Matija Mrakovčić

O projektu Klaritac kulture SU-OL-TA, koji provode četiri udruge na otoku Šolti te lokalna samouprava, razgovaramo s Paulom Bolfan iz Pokreta otoka.