Mediji na pragu Europske unije | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Mediji na pragu Europske unije

Nedavno održana tribina u Booksi polučila je široku analizu negativnih trendova na domaćoj medijskoj sceni.

U srijedu, 30. svibnja, u zagrebačkom književnom klubu Booksa održana je rasprava Hrvatski mediji na pragu Europske unije. Publika i govornici na tribini imali su priliku razgovarati o kretanjima i trenutnom stanju medijske slike u Hrvatskoj, s obzirom na promjene koje je u posljednja dva desetljeća moguće pratiti u ovom sektoru, ali i o mogućim smjerovima razvoja hrvatskih medija u Europskoj uniji. U razgovoru su sudjelovali Hajrudin Hromadžić, Trpimir Matasović, Martin Mayer i Milan F. Živković, dok je razgovor moderirao Boris Postnikov. Tribinu je organizirao portal Kulturpunkt.hr zajedno s višejezičnim evropskim internetskim magazinom Cafebabel.com, kao dio međunarodnog projekta Orient Express Reporter 2, kojim se kroz niz debata i članaka, po principu participativnog novinarstva, u lokalnom kontekstu diskutiraju teme vezane uz Europsku uniju.  

Rasprava u Booksi o stanju domaćeg medijskog trolista koji čine javni, privatni i sektor neprofitnih medija, prema riječima moderatora, predstavlja neformalni epilog konferencije Opstanak neprofitnih medija, koju je u Novinarskom domu organizirala N-mreža. Ovaj savez za razvoj neprofitnih medija, koju čine udruge Kurziv, Fade In, Radio mreža, UNMK, Info zona, Udruga Franjo Košćec i Cenzura plus, ranije je istog dana s brojnim medijskim poznavateljima i kulturnim djelatnicima razgovarao o budućnosti neprofitnih medija u Hrvatskoj. Iako večernje događanje nije službeno označeno kao dio programa konferencije, zbog prisustva velikog broja istih sudionika i publike, te referiranja na zaključke ranijih sesija, tribina u Martićevoj i konferencija u Novinarskom domu očit su dio iste rasprave, unutar koje se na medije u Hrvatskoj gleda kao zapostavljeni sektor bez adekvatnih regulatornih modela. Iako se takav zaključak ponajprije odnosi na nezavisne medije, koji se u sustavu nalaze u opće podređenom položaju, iz rasprave u Booksi dalo se iščitati kako iste boljke more i cjelokupnu medijsku scenu u Hrvatskoj. Dobar dio debate o budućnosti domaćih medija pred vratima EU, bio je posvećen novom Zakonu o Hrvatskoj radio televiziji i posljedicama koji će on imati na ostalu medijsku produkciju. 

Iz te vizure, zasigurno najzanimljiviji izlagač na tribini bio je kazališni redatelj Milan F. Živković koji je nastupio i, kao za koji trenutak službeno potvrđeni, novi savjetnik za medije pri Ministarstvu kulture. Živković je svoje izlaganje u Booksi posvetio upravo Hrvatskoj radio televiziji i zakonu koji uskoro možemo očekivati na saborskim klupama. U kontekstu politika prema javnim televizijama u Europskoj Uniji, Živković je na više primjera prisutnima pokušao ocrtati opasnost komodifikacije javne televizije koja se raznim regulativama o standardizaciji programa pokušava uvesti na mala vrata: "Sve javne službe, pa tako i novinari, već su dugo izložene kampanji kako ništa ne rade. Kada počinjemo govoriti o kompetitivnim kriterijima, o upravljanju prema učinku i ugovorima, što proizlazi iz medijskih politika Europske unije, mi više ne govorimo o javnoj usluzi, već o početnim postavkama za komodifikaciju i privatizaciji koja postupno proizvodi globalnu armiju nezaposlenih". 

Živkovićev pogled na politike prema medijima zvučale su kao poziv za debatu s Martinom Mayerom, atašeom i političkim savjetnikom pri delegaciji Europske Unije u Republici Hrvatskoj koji je dijakronijskim  presjekom odnosa evropskih i domaćih medijskih politika otvorio tribinu. Mayer je kazao kako je u posljednjih dvadeset godina odnos Europske Unije i Republike Hrvatske u medijskom sektoru evoluirao "od partnerstva do tehničke suradnje" na izradi budućih zakona, zaključivši kako u sektoru neprofitnih medija nije prisutna referentna zakonska regulativa. Kada je kasnije u raspravi pozvan da komentira politiku financiranja neprofitnih medija na razini EU, Mayer se ispričao jer o tome nije znao mnogo, no iznio je stav kako "samo po sebi nije loše biti profitabilan medij, ukoliko je poslovanje transparentno. Primjer za to su neki privatni TV kanali u Evropi koji su bolji od javnih televizija. Ključno je uredništvo koje mora imati i braniti svoj stav". 

Da neovisan stav uredništva nije prirodna pojava u Hrvatskoj, upozorio je Trpimir Matasović, predsjednik Novinarskog vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva, u svom izlaganju o modelima samoregulacije domaćih medija te onih iz regije i EU. Matasović je istaknuo kako unatoč radu strukovnih udruženja koja se zalažu za prava medijskih djelatnika, u zadnje vrijeme "iz novinarskih krugova dolaze vapaji kako politika regulira više nego što je do sada regulirala". U dijelu razgovora o novinarskim slobodama i pravima, Matasović je istaknuo kako su neprofitni mediji tržišno najslabiji, ali su "najjači po pitanju novinarskih sloboda".  

Iako je fokus tribine bio na analizi zdravstvenog kartona opće medijske scene, Hajrudin Hromadžić, docent na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, opetovano je ukazivao na poziciju nezavisnih medija kao iznimku koja će potvrditi brojna pravila u sustavu funkcioniranja javnih i privatnih medija. Hromadžičeva zapažanja o domaćoj medijskoj slici valjalo je čitati kao pohvalu neprofitnim medijima koji sebe "u vrijeme naglašene tržišne logike definiraju spram društveno odgovornog djelovanja". Hromadžić je upozorio da u slučaju hrvatskih medija nezavisnost nije samo kategorija koja se odnosi na uredničko upravljanje, već se referira i na nezavisnost prema tržišnim odnosima.  

Upravo je sprega medija i tržišnih odnosa u živoj raspravi publike i govornika ocrtana kao mogući kontekst za razumijevanje funkcioniranja javnog, privatnog i neprofitnog medijskog sektora. Privatni mediji, o kojima se tijekom rasprave nije mnogo govorilo, poslužili su kao primjer negativnog razvoja domaćih medija u kojem su potrebe tržišta preuzele poziciju diktiranja sadržaja. Kao svakako lošu pojavu, sudionici rasprave prepoznali su i pritisak diskursa gledanosti na javni servis. Gledanost kao kategorija vrednovanja HRT-a, nametnula se zbog nejasnih modela upravljanja i nedostatka politika pa je tako javni medij nepotrebno stjeran u isti ring s komercijalnim televizijama i radijskim postajama. U komentaru na negativni razvoj u tom smislu, zaključeno je da, ukoliko se nastavi s ovim trendom, čak i zakonski zadovoljene kvote o javnom sadržaju na HRT-u lako mogu postati pseudojavni sadržaj obikovan po modelu komercijalnih televizija.

S obzirom na pesimističnu analizu devastacije medijskog prostora u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina, naslov tribine komotno je mogao biti Hrvatski mediji na ivici ponora. Prisutni su se složili kako je budućnost domaćih medija na pragu Europske unije sve samo ne ružičasta te se može očekivati daljni raspad medijske sfere bez obzira na ujedinjenu Evropu. S jedne strane privatni mediji svoj uredničku politiku i dalje će podređivati ideologiji slobodnog tržišta, ne mareći pritom za društveni karakter svog posla. Javni servis trenutno se nalazi u preustroju u skladu s naputcima Europske Unije, no sudeći po kritikama, i taj se put ne čini kao najsretnije rješenje za lokalni kontekst. Budućnost nezavisnih medija, pa i u kontekstu Europske unije, također nije ništa jasnija, uzme li se u obzir da je potrebno napraviti značajan iskorak iz sustava projektnog financiranja i opće nevidljivosti u očima legislative. Ipak, neprofitni mediji prepoznati su kao svijetli primjer novinarstva koji u okviru društvenog djelovanja ima veliki potencijal te je jednoglasno zaključeno da ih treba sustavno podupirati. 

Na kraju, kako ipak ne bismo posve otpisali optimizam, podsjetimo se jutarnje konferencije u Novinarskom domu te riječima Hajrudina Hromadžića kako se "entuzijazam neprofitnih medija mora primjereno regulirati" pridodajmo: "i primjereno financirati".

P. N. 

Objavio/la petra [at] kulturpunkt.hr 12.06.2012

VEZANE VIJESTI

Opstanak neprofitnih medija

Piše: Petra Novak

O zahtjevima N-mreže, saveza sedam udruga za razvoj neprofitnih medija, raspravljalo se na konferenciji Opstanak neprofitnih medija.

Kultura na ekran

Piše: Petra Novak
Na Eurokazovom Saloonu gorljivo se raspravljalo o mogućem nacionalnom televizijskom kanalu specijaliziranom za kulturu, znanost i obrazovanje.