Medijska budućnost grada | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Medijska budućnost grada

Kreiranje nacrta nacionalne medijske strategije koju je 2012. godine najavilo resorno Ministarstvo kulture poticaj je i za početak razgovora o stanju u medijima na lokalnoj razini.

Piše: Antonija Letinić

S tim je ciljem početkom ove godine djelovanje započela platforma Novi prostori govora usredotočena na stanje u gradu Zagrebu te je uoči lokalnih izbora 6. svibnja u Novinarskom domu organizirala tribinu Grad Zagreb i mediji.

Na tribini, koju je moderirala Jelena Berković (GONG), sudjelovali su Iva Kvakić (Za grad), Jasen Mesić (HDZ), Diana Pečkaj Vuković (HSLS-HSS-Zelena lista), Tomislav Stojak (HNS-SDP-HSU-ZS-Zeleni-Zeleni zajedno), Vlasta Toth (HSLS-HSS-Zelena lista-DSU) i Branko Vukšić (Hrvatski laburisti - Stranka rada). Iz ureda aktualnog gradonačelnika nitko se nije odazvao pozivu na sudjelovanje u ovoj raspravi.

Prije samih očitovanja sudionika stola na tri unaprijed im postavljena pitanja, uvod u tribinu dala je medijska teoretičarka i docentica na zagrebačkom FPZ-u Viktorija Car. Car je uvod započela pitanjem što je strategija, a uz koje je ponudila dva moguća smjera - temelji li se ona na medijima kakve imamo ili na onakvima kakve želimo. Prvi je model nešto lakši i traži manje angažmana, dok drugi, zahtjevniji, u konačnici može polučiti bitno bolji rezultat. Dosadašnja bi se strategija mogla iščitavati na temelju raspodjele sredstava iz Fonda za pluralizam medija kojima raspolaže Agencija za elektroničke medije, a koja sredstva dodjeljuje lokalnim, uglavnom komercijalnim medijima. Svrha ovakve raspodjele u stvari više ukazuje na izostanak strategije, ustvrdila je Car. 

Osvrćući se na primjere evropskih praksi još od '20-ih godina prošlog stoljeća, Car je napomenula da se temeljno polazište kreiranja medijske strategije nalazi u njihovoj odgovornosti prema javnosti. Strateška odluka od 1980-ih godina bila je liberalizacija medija koji su potom podlegli diktatu tržišta, što je dovelo do trenutnog stanja koje karakterizira niska kvaliteta sadržaja s tendencijom kontinuiranog pada kvalitete, te degradacija struke - novinara. Prije desetak godina započeo je proces izrade strategije za medijsku reformu čiji su osnovni ciljevi stvaranje medija odgovornih prema javnosti, jačanje medijske regulacije, stvaranje kvalitetnih lokalnih medija te preusmjeravanje dijela sredstava iz profitnog medijskog sektora u medije od javnog interesa. Sagledavajući trenutno stanje na lokalnoj medijskoj sceni, Car je podsjetila na gradsko glasilo koje trenutno vrši funkciju propagandnog biltena aktualnog gradonačelnika što je nedopustivo obzirom da lokalnim sredinama trebaju mediji koji će se baviti temama od važnosti za tu sredinu.

Nakon ovog uvoda, uslijedila su očitovanja sudionika tribine na tri teme: trenutno stanje u medijima, budućnost medija te koje konkretne mjere potencijalni sudionici u gradskoj vlasti planiraju poduzeti po ovom pitanju.

Branko Vukšić odmah se obrušio na Milana Bandića optužujući ga da je kupio većinu medija pod izlikom poticanja pluralizma. Vukšić smatra kako je sve što je povezano sa Zagrebom u stvari vezano uz čitavu zemlju te se nadovezao na skorašnji ulazak u EU kojim se po ovom pitanju ništa neće promijeniti jer je to područje i na ovoj razini neuređeno i prepušteno diktatu krupnog kapitala. Osvrnuo se na novu upravu HRT-a koja se ugledala u politiku, te zaključio kako će mediji biti kvalitetni kada ova kuća bude mjerilo kvalitete. Iako bi se postavljeno pitanje kakvima vide buduće medije moglo smatrati programatskim, Vukšić je priliku iskoristio da prozove novinare koji ga nikada u sučeljavanjima nisu pitali za program, no ovu priliku za to nije iskoristio. Uz konkretne korake naveo je da će se zalagati za razvoj medija, tražiti određivanje svote za poticanje pluralizma te izradu kriterija po kojima će se ona dodjeljivati.

Vlasta Toth medijima zamjera što su generalno zakazali u svojoj temeljnoj zadaći - kvalitetnom i slobodnom prenošenju informacija. Uzroke ovog stanja pronalazi u komercijalizaciji, privatizaciji, potrebi za profitom koje lokalne teme čine nezanimljivima. Moguće rješenje za poboljšanje položaja lokalnih medija vidi u decentralizaciji grada, osamostaljivanju pojedinih četvrti što bi omogućilo i decentralizaciju medija koji bi time dobili priliku služiti lokalnim sredinama i zadovoljavati njihove potrebe za informiranjem. Od konkretnih koraka izdvojila je izradu strategije u prvoj godini rada, no odgovornost je, prema njezinom mišljenju, na glasačima. Stava je da se ništa neće moći promijeniti s istom garniturom na vlasti.

Ne postoji strategija ni za jedno područje grada Zagreba jer to nije bilo u interesu onima koji vladaju ovim gradom, smatra Tomislav Stojak. Ne postoje jasno profilirani kriteriji na temelju kojih bi se odredilo što može ući u financiranja te je potpuno nejasno tko se financira i zašto. Jedini put za upoznavanje s problemima i potrebama vidi u izravnoj komunikaciji s ljudima koji se određenim područjima bave. Program njihove koalicije, istaknuo je, temelji se na drugačijem promišljanju problema, odnosu prema građanima i podršci potpuno zapostavljenih tema kao što su nezavisna kulturna scena i ranjive društvene skupine, a svoje će djelovanje i kriterije oblikovati u suradnji sa zainteresiranom javnosti. Politiku svoje koalicije naziva politikom zdravog razuma - kako na području medija tako i u svim ostalim područjima. Stojak je iznio i najkonkretnije korake: izradu strategije na razini grada, uspostavljanje odjela za medije u okviru resornog ureda te otvaranje rasprave o kriterijima dodjele potpora.

Najveći problem u Zagrebu, drži Diana Pečkaj Vuković, jest financiranje. Lokalni mediji služe promociji trenutne opcije na vlasti koju se veliča, a probleme skriva. Natječaji su loši, a procedure upitne. Mediji ne obrađuju teme iz gradskog života, a o problemima lokalnih zajednica nema ni spomena. Zalagat će se za novinarstvo zdravog razuma, a konkretizaciju vidi u novoj informacijskoj platformi koja će omogućiti transparentnost rada i financiranja medija te decentralizaciju informacija o gradskom životu.

Iva Kvakić, čija se stranka zalaže za podizanje participacije građana, također je suglasna da u medijima izostaju lokalne teme, pa tako neinformirani građani ne mogu niti participirati u odlukama. Mediji su neobjektivni i pod snažnim utjecajem gradonačelnika zbog čega se prema njemu ne mogu izražavati kritički. Važnom smatra informiranost građana o lokalnim temama, radu Skupštine i gradonačelnika kroz nezavisne lokalne medije, a viziju temelji na uključivanju građana u procese donošenja strategije. Vjeruje da je potrebno što prije krenuti s izradom medijske strategije u koju svakako trebaju biti uključeni i struka i građani.

Jasen Mesić također glavni problem vidi u utjecaju gradonačelnika, no naglašava kako Skupština ima instrumente za sprečavanje gradonačelničke samovolje, kojih se na žalost nije latila. Medijska strategija će podrazumijevati i osiguravanje pluralizma i očuvanje tema od javnog interesa. Već iz sada raspoloživih sredstava Mesić vjeruje da se može napraviti serija pilot programa potpora lokalnim medijima. Promjenom vlasti moglo bi se ići u rebalans proračuna te raspisati natječaj za potporu medijima o čemu bi odlučivalo posebno vijeće. Mesić je u vezi strategije izrazio skepsu prema politici koja iz svoje pozicije govori kakve bi medije željeli imati jer smatra da je potencijalna prijetnja upravo dokidanje medijskih sloboda. Na pitanje iz publike kako spriječiti utjecaj onih koji dodjeljuju sredstva na uređivačke politike medija, Mesić se pozvao na model dodjele sredstava kojima raspolaže Zaklada Kultura nova. Vjeruje da bi se dobro strukturiranim programom u kojem vijeće kontrolira provedbu, dodjeljuje sredstava i može uskratiti daljnje financiranje ukoliko nisu zadovoljeni interesi građana i zastupljene teme od javnog interesa osigurao minimalan upliv politike u uređivanje medija.

Susret je zaključila Viktorija Car tezom kako je temeljni problem hrvatskog društva izostanak odgovornog političkog djelovanja što se dakako prelijeva i na medije, no pozitivnim trendom smatra jačanje civilnog društva i građanske participacije.

Ostaje za vidjeti hoće li novi saziv Skupštine i gradonačelnik kojeg će Zagrepčani odabrati u drugom izbornom krugu, u nedjelju 2. lipnja, prepoznati važnost ove teme i koristiti politiku zdravog razuma te politička sredstva kojima raspolažu kako bi Zagrepčani dobili što raznolikije i kvalitetnije medije.

Napomena uz tekst: S obzirom da na tribini nisu bili prisutni predstavnici svih kandidacijskih lista za gradsku Skupštinu, na preporuku Državnog izbornog povjerenstva tekst objavljujemo nakon održavanja izbora za Gradsku skupštinu.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 28.05.2013