Medijska pismenost u obrazovanju i društvu | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Medijska pismenost u obrazovanju i društvu

Drugi panel konferencije GONG-a i Kurziva predstavio je inicijative medijskog opismenjavanja izvaninstitucionalnih aktera. U popodnevnim satima održane su radionice.

Pišu: M. Domladovac, V. Miloš i M. Mrakovčić

U panel o medijskoj pismenosti odnosno probleme u kojima se nalaze društva "između senzacionalizma u medijima i zanemarivanja u obrazovanju", sudionike je uvela Martina Horvat.

Nada Zgrabljić-Rotar osvrnula se na povijest razvoja koncepta medijske pismenosti. Od 1970-ih naovamo postoji tendencija da medijska pismenost kao segment proučavanja u komunikacijskim znanostima uđe u javnu uporabu, i kroz djelovanje građanja i civilnog društva i kroz javne politike. Medijska pismenost obuhvaća analizu štetnih medijskih sadržaja, polja medijskog utjecaja, medijskih politika te medijske regulacije i novih tehnologija i novih medija. Naglasak je, dakako, na štetnim medijskim sadržajima što pokriva prvenstveno područja regulacije nasilja u medijima, reklama, stereotipa i pornografije. Na pitanje kako zaštiti građane, Zgrabljić Rotar ističe da prvenstveno treba izbjegavati paternalističke koncepte zabrane i fokusirati se na sustavan rad na uvođenju medijske pismenosti u obrazovanje, zagovarati nacionalnu medijsku politiku i poticati djelovanje i umrežavanje organizacija civilnog društva, i na lokalnoj i na globalnoj razini. "Što se medijske pismenosti tiče", veli Zgrabljić Rotar, "predugo smo u području neformalnog obrazovanja, ovisimo o entuzijazmu pojedinca, a treba nam sustavan rad, nacionalna strategija za medijsku pismenost i formalno obrazovanje". 

Lana Ciboci predstavila je tri vrste kompetencija korištenja medija: tehničke kompetencije (pristup internetskim medijima, kako taj medij koristiti i kako pristupiti sadržaju), razumijevanje sadržaja te proizvodnja sadržaja (kako kreirati sadržaj koji se tiče samih učenika). Domagoj Morić iz Foruma za slobodu odgoja predstavio je istraživanje o tome što mladi od 15 do 30 godina misle o medijima u kontekstu nepostojanja političke participacije i nedostatka građanskog odgoja u školama. Internet i društvene mreže važne su za samoaktualizaciju i osjećaj pripadnosti mladih, kaže Morić. Istraživanje provedeno na preko 4000 mladih u Hrvatskoj pokazalo je da imaju jako visoko razvijene vještine korištenja tehnologije no problem nastaje kada je ih potrebno kritički promatrati i konzumirati. Morić je upitao kada ćemo na mlade početi gledati ne kao na problem već kao resurs te u kojem ćemo trenutku shvatiti da je potrebno uvesti medijsku pismenost u obrazovni sustav.

Lidija Kralj, sudionica reforme kurikuluma u području međupredmetnih tema koje uključuje građanski odgoj i obrazovanje, objasnila je da se radi o mješavini digitalne, informatičke i medijske pismenosti koja se želi uvesti u kurikulum. Po pitanju korištenja tehnologija u obrazovanju, Kralj je istaknula da svake godine dolazi do inovacija, a sustav obrazovanja ima odgovornost pokazati djeci kako ih koristiti u obrazovanju. Ivan Dobran rekao je da su mladi tehnički sposobni pristupiti medijima, međutim kada dođe do kritičke analize medijskih sadržaja uočavamo nedostatak znanja i informacija.

Nada Zgrabljić Rotar smatra da se sustav stalno nalazi na na razini neformalnog i sve se oslanja na znanja i volju pojedinaca. Nedostaje nam, u nacionalnom smislu, vizija te strategija provođenja. Prvenstveno, kaže Zgrabljić Rotar, nedostaje politička volja i jedinstveni pristup hrvatskom obrazovnom sustavu. Radi se o velikom digitralnom jazu i u odnosu na Europsku uniju i među građanima te postoji generacijski jaz koji je vrlo problematičan u odnosu na medijsku pismenost i korištenje tehnologija, što bi obrazovne politike morale uzeti u obzir. 

Martina Horvat načela je temu medijske kulture u nastavi hrvatskoga jezika koja bi trebala biti dio kritičkog odnosa prema medijima, kao i zdravstveni odgoj, koji uz građanski odgoj ima poteškoća s uvođenjem u kurikulum. U kontekstu medijske nastave u hrvatskom jeziku Lana Ciboci je istaknula da postoje velike razlike između nastavnika gdje neki ne posvećuju ni jedan sat toj temi dok mu drugi posvećuju gotovo sve sate. Smatra da to ima veze s velikim razlikama u fakultetskom obrazovanju budućih nastavnika. Neka su istraživanja pokazala, istaknula je, da medijsku kulturu treba izmjestiti iz nastave hrvatskog jezika.

"Fokusirali smo se na aktivno uključivanje medijske pismenosti u formalno obrazovanje i poticanje kroz rad organizacija civilnog društva, ali tu je još jedna komponenta koja je u potpunosti zakazala: to je javna televizija. Ako želi biti progresivan i demokratski medij, televizija mora imati sadržaj posvećen medijskoj pismenosti, a HRT to nema", zaključila je Zgrabljić Rotar. 

Za kraj panela, Lana Ciboci predstavila je projekt Djeca medija, zajedničku inicijativu Komunikološke škole Matice hrvatske, Hrvatskih studija i Fakulteta političkih znanosti. Domagoj Morić govorio je o aktivnostima Foruma za slobodu odgoja, a Ivan Dobran i Tanja Carić predstavili su Medionauteedukativno-informativni projekt Pulske filmske tvornice zamišljen u obliku televizijske emisije, čiji je cilj pružiti djeci i mladima neformalno obrazovanje s područja građanskog odgoja i medijske pismenosti. 

U popodnevnom programu održale su se radionice otvorene za sve zainteresirane.

Na radionici o prevenciji govora mržnje na društvenim mrežama kroz obrazovne programe pod vodstvom Lidije Kralj sudionici su se bavili konkretnim primjerima govora mržnje i preventivnim djelovanjem učitelja u sprečavanju takvog govora. Na radionici o stereotipima i predrasudama te prikrivenom oglašavanju pod vodstvom Lane Ciboci sudjelovali su nastavnici u osnovnim i srednjim školama, ali i bivši zaposlenici u oglašivačkoj industriji. Putem članaka iz časopisa OK i Teen izveli su zaključke o tome koliko su djeca pod utjecajem medija i kako učitelji mogu raditi na tome. Na radionici posvećenoj populizmu i medijima kao prijetnji ili korektivu za demokraciju pod vodstvom Berte Šalaja govorilo se o ulozi medija u pronošenju političkog populizma, je li populizam pozitivan ili negativan fenomen, kako razlikovati "lijevi" i "desni" populizam, a zaključak je radionice da mediji mogu biti pronositelji populističkog diskursa, ali i sami mogu biti generatori populizma.

Medijski prikaz antifašizma u regiji obuhvatio je važnost provjeravanja činjenica, svakodnevne novinarske metode rada, za koju je zaključeno da je korisna i kao metoda rada u školama. Obradili su teme vezane uz ptanja prikaza antifašizma, ali i suvremenog fašizma, a u raspravi su sudjelovali Dušan Jordović i Siniša Dedeić iz Istinomer.rs, Tijana Cvjetičanin i Aida Ajanović iz Istinomjer.ba, Xhabir Memedi Deralla te Brankica Petković. Svim je primjerima iz regije, izvijestili su sudionici, zajedničko relativiziranje činjenica, revizionizam povijesti te dovođenje u pitanje individualne odnosno osobne interpretacije fašizma i antifašizma. Također, jedan od zaključaka radionice jest i konstatacija da nema objektivnog novinarstva, objektivne su možda metode i činjenice, no neophodno je ipak jasno razumijeti vrijednosti.

Konferenciju i radionice zaključila je Martina Horvat istaknuvši da je ideja skupa bila svakako potaknuti promišljanje o važnosti medijske pismenosti, ali i potrebe uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja, čija je medijska pismenost dio, u kurikulum.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 16.10.2015

VEZANE VIJESTI

Filmska pretvorba grada

Razgovarala: Matija Mrakovčić
Klub Pulske filmske tvornice središte je edukacije novih generacija zaljubljenika u film, produbljenja znanja starijih filmofila te stalne produkcije. Razgovaramo s Ivanom-Natašom Turković.

Medijska pismenost i digitalno doba

Piše: Sara Sharifi

Na borongajskom kampusu 6. i 7. lipnja održana je konferencija Medijska pismenost u digitalno doba u organizaciji Odsjeka za komunikologiju Hrvatskih studija.

Mediji o mladima i za mlade

Pripremila: Matija Mrakovčić
Forum za slobodu odgoja organizira konferenciju o medijskoj pismenosti mladih te budućnosti obrazovanja mladih za kritičko promišljanje o medijskim sadržajima.