Mijenjanje odnosa moći | kulturpunkt

Najave Konferencija

<

Mijenjanje odnosa moći

Institut za političku ekologiju (IPE) poziva na prvu godišnju konferenciju o klimatskoj pravdi u kontekstu prirodnih i društvenih znanosti.

13.11.2015 , Zagreb - Novinarski dom

FOTO: Fazal Sheikh

  • A
  • +
  • -

Konferencija će biti održana u petak, 13. studenog, u Novinarskom domu (Perkovčeva 2, Zagreb). Konferencija će ususret klimatskoj konferenciji UN-a u Parizu okupiti oko 25 domaćih i međunarodnih izlagača koji će iz različitih perspektiva prikazati aspekte promišljanja klimatske pravde, povezujući fizikalne procese klimatskih promjena s društvenom pravdom. Plenarna predavanja održat će prof dr. sc. Mirko Orlić i prof. dr. sc. Lučka Kajfež Bogataj, sa sveučilišta u Zagrebu i Ljubljani. Sve plenarne rasprave će se odvijati na engleskom jeziku bez mogućnosti prijevoda za sudionike, a većina paralelnih rasprava će se odvijati na hrvatskom jeziku. 

Prosječno globalno zatopljenje od gotovo 1°C od 19. stoljeća već sada prelazi sposobnost najranjivijih skupina ljudi da se prilagode klimatskim promjenama. Tajfuni na Pacifiku su uništili kuće urođeničkih zajednica; velike suše u Africi i Bliskom Istoku su dovele do gladi, migracija i konflikta; šumski požari u Europi, SAD-u i Australiji uništavaju životni prostor najsiromašnijih, a nedavne poplave na Zapadnom Balkanu su ostavile tisuće ranjivih stanovnika bez doma. U takvim razmjerima su klimatske promjene vjerojatno najveće pitanje etike i pravednosti svih vremena.  Uzrokovane potrošnjom bogatog razvijenog dijela svijeta, posljedice klimatskih promjena u najvećoj mjeri nepravedno padaju na one koji su najmanje doprinijeli uzrocima krize - najsiromašnije i najranjivije, posebice u zemljama globalnog Juga koje su i koje će biti najviše pogođene. Kao koncept i kao praksa, klimatska pravda cilja politizirati znanstveni diskurs ublaženja i prilagodbe na klimatske promjene. Klimatska pravda naglašava da su suvremene klimatske promjene rezultat sadašnjih i povijesnih društvenih odnosa koji proizvode i strukturiraju naš ugljični otisak, i poziva na ponovno promišljanje naših ekonomskih i političkih sustava.

Koliko god malo iz globalne perspektive, hrvatsko društvo sa svojim emisijama stakleničkih plinova sudjeluje u ovoj globalnoj nepravdi. U isto vrijeme više je izloženo rizicima proizašlim iz klimatskih promjena u slijedećim desetljećima nego neka susjedna društva u Europi. Ukupna razina razvoja Hrvatsku stavlja u grupu vrlo visoko razvijenih država svijeta. Međutim, koristi razvoja u posljednjih 25 godina nisu bile pravično raspodijeljene i društvena nejednakost raste. Hrvatska sama odražava globalnu neravnotežu prema kojoj najbogatiji najviše doprinose nacionalnom ugljičnom otisku, najsiromašniji prvi osjećaju negativne posljedice klimatskih promjena, a sve veće nejednakosti stoje na putu zajedničkog djelovanja da se smanje uzroci i posljedice klimatskih promjena. Očekuje se da će učinci ekstremnih vremenskih uvjeta neproporcionalno pogoditi najranjivije društvene skupine koje s jedne strane žive i rade na geografskim područjima pod najvećim fizičkim utjecajem klimatskih promjena, a s druge strane nemaju ekonomske, društvene i političke resurse da se sami s njima nose.

Na svojoj prvoj godišnjoj konferenciji Institut za političku ekologiju će uključiti istraživače iz različitih disciplina da pruže specifične uvide, refleksije i diskusiju o sjecištu klimatske znanosti i njenih političkih implikacija. Cilj konferencije je doprinijeti akademskoj i javnoj raspravi u Hrvatskoj prije Konferencije stranaka UNFCCC u Parizu koja će se baviti pravednijom raspodjelom klimatskih tereta i djelovanja. Specifični cilj prve godišnje konferencije IPE je unaprijediti dijalog između istraživača iz prirodnih znanosti koji se bave fizičkom bazom klimatskih promjena i njihovih utjecaja na prirodne ekosustave te istraživača iz društvenih znanosti koji povezuju te procese s njihovim društvenim učincima zajedno sa politikom i ekonomijom ublaženja i prilagodbe na klimatske promjene. Konferencija će isto tako poslužiti kao platforma za susret istraživača i onih koji se bave praksom, često u partikularnim i izoliranim okolinama, unutar interdisciplinarnog okvira političke ekologije koja gleda na okolišne promjene i kao društvene fenomene koji utječu na društvene nejednakosti i mijenjaju odnose moći.

Izlaganja uključena u program ilustriraju kako se utjecaji klimatskih promjena kombiniraju i reflektiraju u velikom spektru nejednakosti u bogatstvu, moći i otpornosti. Izlaganja razotkrivaju međudjelovanje između dominantnih ekonomskih sustava i neodrživih modela proizvodnje i potrošnje, materijalnog otiska suvremenih održivih društava. Neka od njih prikazuju učinke rastućih klimatskih pokreta na ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene i odnosa između različitih strategija energetske transformacije kao mogućeg instrumenta za potporu ekološkoj tranziciji. Izlaganja uzeta kao cjelina adresiraju raznolikost fenomena povezanih s klimatskim promjenama i istražuju poveznice sa siromaštvom, klimatskim migracijama i različitim sektorskim promjenama (u obrazovnoj, socijalnoj,  energetskoj, poljoprivrednoj i industrijskoj politici).

Konferencija se organizira u suradnji sa Heinrich Boell Stiftung. Detaljni program konferencije se nalazi u prilogu

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 10.11.2015