Milijuni protiv nekolicine | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Milijuni protiv nekolicine

Europski sud pravde ispitat će zakonitost mehanizma rješavanja sporova unutar trgovinskog sporazuma CETA, a zauzvrat je parlament Valonije pristao dati suglasnost sporazumu.

Piše: Matija Mrakovčić

Aktivisti pred Europskom komisijom 27. listopada 2016, FOTO: Corporate Europe Observatory

  • A
  • +
  • -

Parlament Valonije, jedini od šest federalnih parlamenata Belgije od kojih svaki mora dati suglasnost za potpisivanje trgovinskog sporazuma između Europske unije i Kanade poznatiji kao CETA, te jedini u Europskoj uniji koji je suglasnost odbio dati, pristao je na potpisivanje sporazuma nakon četverodnevnih pregovora dužnosnika belgijskih regija i jezičnih zajednica. Parlament Valonije smatrao je da su mehanizmi ISDS-a i ICS-a koje sadrži CETA potencijalna opasnost za suverenost pravnih sustava zemalja članica i zaštitu temeljnih prava te da će neke odredbe ugovora omogućiti snižavanje njihovih standarda zaštite. Isto smatraju i milijuni građana Europe koji su potpisali peticije protiv ovog trgovinskog sporazuma, kao i onog s SAD-om, takozvanog TTIP-a.

Institut rješavanja sporova između investitora i država, ISDS, omogućio bi stranim korporacijama tužbu zbog propuštene koristi ako država članica Unije donese zakone ili regulatorne standarde koji mogu utjecati na njihovo smanjenje profita. Odluku bi donijela arbitraža, paralelni pravni sustav koji zaobilazi postojeće pravne mehanizme i sudove EU. Potaknuta kritikama ISDS-a, Europska je komisija odobrila vlastiti prijedlog uspostavljanja sustava sudova za rješavanje sporova između ulagača i države koje bi činili prvostupanjski sudovi i žalbeni sudovi, a presude bi donosili visokokvalificirani suci. 

Valonija je tražila da se mehanizam rješavanja sporova između investitora i države preoblikuje u obavezu rješavanja sporova između samih država. Ipak, nakon dogovora političkih lidera Belgije donesena je odluka da će se samo tražiti ispitivanje mehanizma ISDS na Europskom sudu pravde. Kompromis moraju još odobriti preostali regionalni parlamenti. Republika Hrvatska na posljednjoj je sjednici Vlade Tihomira Oreškovića dala suglasnost za sklapanje sporazuma CETA, a na prvoj sjednici nove-stare Vlade pod predsjedanjem Andreja Plenkovića prihvaćen je i Sporazum o strateškom partnerstvu (SPA) Europske unije i Kanade.

No, umjesto konstatiranja nezainteresiranosti hrvatskih dužnosnika za pitanja legalnosti, događanja oko CETA-e proteklih dana možemo sumirati i ovako: više od pet tisuća ljudi okupilo se u Kopenhagenu nekoliko sati po odluci valonskog parlamenta inzistirajući da demokracija nije na prodaju, više od dvije tisuće lokalnih jedinica u Europi traži od svojih predstavnika da se aktivno uključe u pregovore, proglašavajući svoje gradove i okruge zonama slobodnim od TTIP-a i CETA-e, parlament regije od 3 i pol milijuna stanovnika blokirao je potpisivanje sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma i stavio njegove diskriminirajuće mehanizme pred odluku Europskog suda pravde.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 27.10.2016

VEZANE VIJESTI

Obrana lokalnih zajednica

Piše: Matija Mrakovčić
Dok vlade nekih država članica EU traže odustajanje od TTIP-a i CETA-e, raste broj europskih lokalnih jedinica koje su okrenule leđa ovim trgovinskim sporazumima.

Klauzule i floskule

Piše: Matija Mrakovčić
Sporazum između Kanade i EU (CETA) može biti implementiran bez ikakve rasprave u nacionalnim parlamentima, a ako bi bio suspendiran, njegove štetne posljedice ne bi prestale postojati.

Kulturno iznimna trgovina

Piše: Matija Mrakovčić
Europski je parlament prihvatio rezoluciju o izuzeću kulturnih i audiovizualnih usluga iz pregovora o TTIP-u, no Vijeće je zaključilo da ta odluka može biti predmet revizije.