Mjesta zločina | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Mjesta zločina

Izbor iz tjedna u medijima: od ostavke Andree Zlatar Violić, preko Vijetnamskog rata i Erica Hobsbawma, do menstruacije i društvenih mreža.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Rupi Kauri

Ostavka ministrice kulture Andree Zlatar Violić - bila ona očekivana ili iznuđena, potrebna ili orkestrirana - samo je jedna od slika u predizbornom političkom igrokazu vlade Zorana Milanovića. Ono što je sigurno, ukoliko je nepravilnosti bilo, Zlatar Violić je učinila ispravnu stvar i to - koliko god da to političarima hrvatskog kalibra nije standardna praksa - ne treba relativizirati "većim grijesima" nekih drugih političara. S druge strane, hrvatski su se mediji, i prije nego li je stvar formalno bila gotova, priključili standardnom šibanju mrtvog konja. Ništa novo za javnu percepciju kulture kao ornamenta na reveru politike s mnogo većim problemima. Na kraju krajeva, bilo bi nepošteno prema svim tim hrabrim i poštenim hrvatskim proizvođačima sadržaja od javnog značaja da izdvojimo samo jedan članak. Dovoljno je u neki od popularnih internetskih pretraživača upisati ime bivše ministrice. 

Istovremeno, doznali smo iz senzacionalno najavljivanih strategija, fokus grupa i brzinski sklepanih kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture, naš spas nije u promišljenim infrastrukturnim reformama ključnih mjesta gdje bi do žive kulture moglo doći, već je on u razvoju publike, intersektorskom povezivanju, kreativnim industrijama i fondovima Europske unije. "Na europskoj i lokalnoj razini kriza kulturnih politika se uglavnom artikulira kao kriza publike pa se shodno takvoj dijagnozi nastoje uspostaviti strategije bavljenja publikom, odnosno njenog privlačenja", piše Dean Duda, "Pritom se ustrajno izbjegavaju postaviti pitanja o mjestu kulture unutar šire društvene reprodukcije i političkom potencijalu kulture s onu stranu autonomnog polja samodostatnih aktera". I, uistinu, čini se kako je na putu kulture da postane dostupnija sve više i više stepenica o koje se spotiče - uz tek kozmetičko zagovaranje kulture (i obrazovanja i znanosti) u političkim agendama stranaka - a koje se, prebacivanjem odgovornosti za kulturu na civilno društvo, samo multipliciraju. "[K]ultura je najprije infrastukturni i organizacijski problem, rad na uvjetima za njezinu proizvodnju. Strukturna osnovica izgrađena u modernitetu, uključujući naravno i njegovu nezaobilaznu socijalističku varijantu, u međuvremenu je devastirana i pogubljena, elementarni oblici društvene ili kulturne organizacije zajednice na nižim razinama su gotovo zatrti, difuzija je izgubljena: društvene prostorije po stambenim zgradama, zajednički prostori nekadašnjih mjesnih zajednica, radničke biblioteke i čitaonice po svim većim poduzećima nestale su", ističe Duda. 

Vijetnamski rat, kao i mnogi ratovi prošlosti, danas nam se, stihovima američkog pjesnika Davida Bermana, čini "kao drvo u daljini koje više nije bitno". Masakr u My Laiu, odnosno masovna ubojstva civila na geografskom području koje je američka vojska označila tim imenom, jedna je od najstrašnijih epizoda tog rata. Satnija C 23. pješačke divizije Američke vojske tog je jutra, 16. ožujka 1969. godine, pobila 504 nenaoružana civila: od toga sve "tri generacije 24 obitelji; 182 žene, od kojih je 17 bilo trudno; 173 djece, od kojih 56 dojenčadi". Novinsku priču o tom događaju, koju su pokušali zataškati visoki vojni i politički dužnosnici, prvi je, u studenom 1969, uspio objaviti Seymour Hersh, tada novinar bez stalnog angažmana, i to putem "male, antiratne novinske agencije" Dispatch News Service. U posljednjem broju New Yorkera - kroz kronologiju istraživanja i otkrivanja slučaja, preko razgovora sa žrtvama i počiniteljima, do pokušaja zataškavanja - možete čitati o njegovu povratku na mjesto zločina

FOTO: Katie Orlinsky

Eric Hobsbawm karijeru i život završio je kao jedan od najvećih britanskih, ali i svjetskih povjesničara. Kao član Komunističke partije Velike Britanije koju, za razliku od mnogih britanskih intelektualaca tog doba, nije napustio niti nakon sovjetske invazije na Mađarsku 1956. godine, od 1942. bio je pod stalnom prismotrom Britanske službe sigurnosti, poznatije kao MI5. PF 211,764 odnosno katalog spisa od preko tisuću stranica s Hobsbawmovim podacima, deklasificiran je u jesen 2014. godine, dvije godine nakon povjesničareve smrti. Novinarka i povjesničarka Frances Stonor Saunders u novom je broju časopisa London Review of Books u iznimno detaljnom, opsežnom i na trenutke poput špijunskog trilera intrigantnom članku istražila ono što se u tom gigantskom spisu nalazi. 

Rupi Kaur je umjetnica koja je za projekt iz područja fotografije na fakultetu izabrala baviti se "tabuom menstruacije". Na popularnu društvenu mrežu Instagram postavila je fotografiju koja prikazuje ženu za vrijeme menstrualnog ciklusa, a fotografija je, niti 24 sata od postavljanja, uklonjena s njenog profila. Kaur je fotografiju potom ponovno postavila na svoj profil i vrlo precizno istaknula kako fotografija ne krši pravila korištenja mreže, da bi fotografiju potom opet uklonili. Više možete čitati ovdje

Danny Dorling je (socijalni) geograf i profesor geografije na Oxfordu. Prošle je godine objavio dvije knjige - Inequality and the 1%All that is Solid: The great housing disaster - a prije desetak godina pokrenuo je i interaktivni mrežni projekt Worldmapper. U razgovoru za The Quietus, kroz deset specifičnih lokalnih muzičkih fenomena, Dorling nas vodi kroz britansku geografiju, statistiku, demografiju, lingvistiku i popularnu kulturu. 

Eric Hobsbawm

 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 30.03.2015

VEZANE VIJESTI

Domovinski delikt

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od domovinskog delikta i zahtjeva za nepravednijom raspodjelom dobara, preko Karla Krausa, do feminizma i punka.

Na rubu stvarnosti

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od katehetizacije Filozofskog fakulteta, preko feminizma i seksualnog rada, do muka po urednikovanju u knjiž(ev)nom sektoru.

Prastara molba za kruh

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od Međunarodnog dana žena, preko humanitarne katastrofe u Kongu, do Vlade Divljana.