Mogući nagovještaj kraja | kulturpunkt

Mogući nagovještaj kraja

Kriza u Zagrebu koja postaje sve jasnija uslijed pada GUP-a i dramatičnog manjka u gradskom proračunu prelijeva se i na područje financiranja javnih potreba u kulturi.

Piše: Lujo Parežanin

FOTO: chrisinplymouth / Flickr

Dugo se u dvadesetak godina svoje vladavine Milan Bandić nije činio ovako poljuljanim: nedavni prosvjedi protiv njega okupili su po nekoliko tisuća ljudi, zastupnice i zastupnici-"prebjezi" koji su ranije napuštali redove svojih stranaka i svrstavali se u njegov klub zastupnika pokazuju prve znake predomišljanja, a njegova najdraža aktivnost – građevinsko čerečenje Zagreba – zadobila je težak udarac padom GUP-a u Gradskoj skupštini početkom veljače. Megalomanski, duboko sporni projekti poput tzv. "zagrebačkog Manhattana" očito su u dovoljnoj mjeri mobilizirali građanke i građane na otpor, dok se ljuljanje desnice na nacionalnoj razini presudno prenijelo i u Skupštinu, gdje je raskol s HDZ-om kumovao dosad najdramatičnijem Bandićevom porazu. Lađa zagrebačkog faraona, ukratko, kao da počinje puštati vodu nešto ozbiljnije, a disfunkcije se počinju sistemski širiti, uz utjecaj i na financiranje kulture.

Uz pad GUP-a, glavna vijest u Gradu ovog mjeseca je nedvojbeno manjak u proračunu koji je, prema informacijama koje je prvi prenio Jutarnji list, premašio milijardu kuna. Naime, pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik poslala je dopis gradonačelniku, njegovim zamjenicama te pročelnicama i pročelnicima drugih gradskih ureda u kojem upozorava da je "u ovoj i narednim godinama potrebno značajno smanjiti rashode" kako bi se izbjeglo "kažnjavanje za nepostupanje po nalozima Državne revizije", izvršene za 2018. godinu. Ključan nalog Državnog ureda za reviziju je ujednačavanje proračuna, odnosno pokrivanje manjka koji za godinu nad kojom je izvršena revizija iznosi 628,9 milijuna kuna, dok za 2019. prema procjenama iznosi oko 400 milijuna. Uzevši u obzir da ukupni proračun Grada za 2020. godinu iznosi oko 8,547 milijardi kuna, jasno je da je riječ o ogromnom manjku koji se nužno reflektira i na financiranje kulture, kako institucionalne, tako i nezavisne.

Sistem gradskog financiranja javnih potreba u kulturi diktira da se korisniku potpore po potpisivanju ugovora isplati 80 % odobrenih sredstava, dok se preostalih 20 % isplaćuje po odobravanju izvještaja nakon što je projektni ciklus dovršen. Grad Zagreb ima kontinuirane probleme s tempiranjem ključnih koraka u provedbi financiranja, što je naočitije u slučaju objave rezultata: često se oni doznaju duboko u trećem mjesecu, što komplicira život prijaviteljima koji svoje cjelogodišnje programe moraju početi provoditi a da nisu sigurni jesu li osigurali potrebna sredstva. Drugi, trenutno aktualan problem jest finalni korak: isplata ostatka potpora, čije kašnjenje zbog gradskih problema s proračunom ovih tjedana drži kulturno polje u neizvjesnost, budući da su sve aktivnosti do kraja godine morale biti provedene, a time i pridruženi troškovi pokriveni – što znači da sve institucije i organizacije koje su dio programa u 2019. godini financirale iz gradskih sredstava još uvijek rade s "minusom".

Gdjegod je riječ o manjim iznosima čiji nedostatak ne predstavlja dramatično opterećenje – premda je u uvjetima ekstremne oskudice koja vlada na nezavisnoj kulturnoj sceni pojam malog iznosa odavno relativiziran. No organizacije s velikim brojem programa, poput Attacka ili Udruženja za razvoj kulture URK, koje od Grada dobivaju oko stotinu hiljada kuna, iščekuju uplatu sredstava koja odgovaraju ukupnim potporama manjih aktera u nezavisnokulturnom polju. Predstavnici Attacka u razgovoru s Kulturpunktom ističu kako očekuju da će, usprkos svim problemima, preostala sredstva biti uplaćena ubrzo te ne navode komplikacije u radu njihove organizacije proizišle iz ovog zastoja. No također izražavaju nadu da se problemi u gradskom proračunu neće odraziti na budući opseg sredstava za javne potrebe u kulturi.

Imajući na umu dominantni raster prioriteta kada je riječ o politici štednje na ovim prostorima, njihova se bojazan čini dugoročno opravdanom – kako prenosi tportal, iz Gradskog ureda za financije napominju kako je u trenutnoj situaciji cilj "ostvariti uštede na stavkama koje nisu neophodne za nesmetano funkcioniranje Grada te osigurati dostatna sredstva za ulaganja u prioritetne kapitalne projekte Grada, za stečena socijalna prava, podmirenje stvorenih obveza kao i za pokriće manjka iz prethodnog razdoblja". Pritom je potpuno jasno da nezavisna kultura nije jedna od tih "stavki neophodnih za nesmetano funkcioniranje grada". Također je sve jasnije da pod Bandićem Zagreb sve ubrzanije juri prema raspadu – njegov što skoriji odlazak neće otvoriti samo mogućnost spasa za radnice i radnike u kulturi, nego i za cjelinu gradskog tkiva, uništenog tijekom dvadeset godina katastrofalnog upravljanja. Jednu bi stvar pritom valjalo imati na umu: polaganje nade isključivo u smjenu jednog čovjeka moglo bi biti pogubno – tek nakon eventualnog gradonačelnikovog odlaska predstoji prava borba protiv modela odnosa prema zajedničkom dobru čija je Bandić tek logična posljedica, nipošto primarni uzrok. 

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 21.02.2020

VEZANE VIJESTI

Vodonoše globalnih mešetara

Piše: Lujo Parežanin
Sadržaj Memoranduma o razumijevanju između tvrtke Eagle Hills i Grada Zagreba, kao i borba za njegovu objavu, podcrtavaju potpuni prezir gradskih vlasti prema građanima i javnom interesu.

Muljanje na vodi

Piše: Lujo Parežanin

Netransparentna priprema terena za megalomanski "zagrebački Manhattan" u suradnji s tvrtkom zaslužnom za Beograd na vodi znak je potpunog dokidanja demokracije u Zagrebu.

Devastacija pod krinkom renovacije

Piše: Lujo Parežanin
Oduzimanje kina Europa Zagreb Film Festivalu trebalo bi shvatiti kao dio općeg problema upravljanja kulturnom infrastrukturom, njezine komercijalizacije i privatizacije.