Mogućnost nove proizvodnje javnosti | kulturpunkt

Vijesti Teorija

<

Mogućnost nove proizvodnje javnosti

U okviru programa Studije konteksta: Diverzitet diverziteta, Dejan Kršić će u Beogradu govoriti o o nedavnoj Arkzinovoj akciji "Vratile se devedesete".

Dejan Kršić / FOTO: Tomislav Medak

Na predavanju koje će Dejan Kršić održati u utorak, 27. svibnja u 19 sati, u Centru za kulturnu dekontaminaciju bit će riječi i o "remedijaciji Arkzina u savremenom kontekstu", kao i "o tome kako se iskustvo ovog časopisa koji je stvarao javnost, danas može preneti i u novu proizvodnju javnosti".

Arkzin se krajem 2013. godine pojavio na kioscima kao samostalni prilog novinskog formata u onim današnjim tiskanim medijima na ljevici (Novosti, Le Monde diplomatique i Zarez) koji stoje za pozicije koje su očigledno srodne Arkzinovoj, ali i pozicije s kojima je Arkzin donekle vječno polemizirao oko pitanja strategija političkog djelovanja. U tom susretu različitih medija mogu se iščitati razlike i sličnosti povijesnih trenutaka, ali i eksplanatorni i strateški dometi i ograničenja Arkzina.  

"Situacija je bitno drugačija nego devedesetih. Problem je u tome da ne možemo jasno reći šta je drugačije danas. Nažalost nemamo ni jasnu sliku šta je bilo devedesetih, posebno je nemoguće uspostaviti konsenzus u širem društvu. Mislim da nam danas fali neki novi medij koji bi nam objasnio šta nam se događa, šta je ova konzervativna kontrarevolucija", izjavio je Dejan Kršić za Radio Slobodna Evropa krajem 2013. godine. 

Dejan Kršić rođen je 1961. u Sarajevu, diplomirao je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a radi kao grafički dizajner, publicist i prevoditelj. Član je HDD-a (Hrvatskog dizajnerskog društva), a od 2008. stalno je zaposlen na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Održao je nekoliko samostalnih i grupnih izložbi, primjerice u Zagrebu, Ljubljani, Rijeci i Beogradu, učestvovao na više kolektivnih izložbi (Salon mladih, Zagrebački salon, ZGRAF, Izložbe hrvatskog dizajna 01, 02, 03, Type Directors Club) i video-festivalima u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu. Devedesetih godina bio je jedan od pokretača, grafički urednik, a kasnije i glavni urednik dvotjednog magazina Arkzin, te izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Posljednjih deset godina član je udruge za vizualnu kulturu WHW / Što, kako i za koga

Više o projektu Studije konteksta možete pročitati ovdje

Izvor: CZKD

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 26.05.2014

VEZANE VIJESTI

Vratile se devedesete!

Jednokratni izlazak Arkzina na kioske dio je širih aktivnosti dokumentiranja i revalorizacije tog medija koje je Multimedijalni institut poduzeo u ovoj godini.

Antiratna i civilno-društvena agitacija

Piše: Miha Colner

Arkzin je izrastao iz razdoblja izvanredne situacije i velikog ludila, kada većina ljudi nije nimalo sumnjala (ili nije smjela sumnjati) u službenu politiku.

Na margini nacije - izgledi demokracije

Piše: Bojan Krištofić

Otvarajući javni i diskurzivni prostor multikulturnom i multietničkom višeglasju Arkzin je služio kao niša progresivne i kritičke misli.

Univerzalne etičke norme

Razgovarao: Jerko Bakotin
O prešućenoj povijesti razgovaramo s Vesnom Janković i Vesnom Teršelič, aktivistkinjama koje su se od samog početka nalazile u središtu aktivnosti Antiratne kampanje.

Misliti politički

O Arkzinu, problematici financiranja te novim angažmanima nezavisne kulturne scene, čitajte u intervjuu s dizajnerom Dejanom Kršićem.