Mogućnosti produkcije u vrijeme krize | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Mogućnosti produkcije u vrijeme krize

StArt Up je projekt Umjetničkog Inkubatora koji je uključio i edukaciju studenata ALU i najmlađe generacije umjetnika na području produkcije i samopromocije.

FOTO: Luka Kedžo

Natječaj pod nazivom Mogućnost produkcije umjetničkog rada u vrijeme redukcije javnih stredstava za kulturu uključivao je predavanja i radionice s finalistima natječaja koje su obuhvatile analizu i praktične smjernice kulturne produkcije u vrijeme krize. Korištena su dva pristupa: tzv. kreativne industrije s jedne strane i angažirane umjetničke produkcije koja se na prvi pogled ne čini kompatibilnom novim trendovima kulturnih politika i programu Kreativne Europe. U projektu se nije zaziralo od propitivanja odnosa i utjecaja umjetnika na razvoj kreativnih industrija, ukoliko se time ne kompromitira umjetnički integritet.

Odluku o produkciji rada Luke Kedže (1986.) donijeli su Andrija Pernar, voditelj Galerije Inkubator, Martina Kontošić, voditeljica projekta, Irena Borić, nezavisna kustosica i voditeljica radionice StArt Up 1 i Tena Razumović-Žmara, menadžerica u kulturi i voditeljica radionice StArt Up 2. Prezentacija novoproduciranog rada i radova finalista najavljena je za 27. studenog u Galeriji Inkubator.

U temelju projekta je istraživanje koje je Martina Kontošić provela 2012. godine na 31. Salonu mladih, dorađeno i aktualizirano novim anketnim upitnikom. Cilj istraživanja i ankete bilo je prikupiti podatke koji bi pomogli u oblikovanju modela izvaninstitucionalne edukativne, administrativne i produkcijske podrške mladim umjetnicima koji su pri kraju studija ili su u ranoj fazi karijere. 

U 2014. godini, uslijed prolongirane ekonomske krize, ekonomski uvjeti umjetničke scene ostali su nepromijenjeni ili su čak lošiji nego oni iz 2012. godine. Mladi umjetnici u ranoj fazi karijere suočavaju se s logističkim vakuumom koji uključuje površno poznavanje osnovnih administrativnih pravila i slabo poznavanje tržišnih odnosa i mogućnosti produkcije vlastitog rada. Uzroci problema su neprilagođen obrazovni sustav koji, čak i ako dobro funkcionira u temeljnom obrazovanju, propušta pripremiti za karijeru u umjetnosti. Jednom kada se napusti utočište koje pruža Akademija, postaje nejasna njihova formalna situacija. Malo, neobrazovano i neosviješteno tržište za posljedicu ima nejasan sustav kreiranja vrijednosti i određivanja honorara u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Pitanja autorskih prava i zaštita istih, nejasni modeli posredništva i prodaje, isplate honorara i porezne olakšice, te legalan način sudjelovanja u tržišnim aktivnostima, samo su neka otvorena pravna pitanja s kojima se umjetnik suočava prilikom izlaska na tržište. U obzir također treba uzeti i ograničene financijske mogućnosti, s obzirom na mladost i ranu fazu karijere.

Usporedbom istraživanja iz 2012. i 2014. primjećuje se kako su umjetnici trenutno skloniji ulagati svoje vrijeme u izvaninstitucionalno obrazovanje. Administrativni pritisak brojnih natječaja još je uvijek problem s kojim se pokušavaju nositi dodatnom edukacijom. Trend inzistiranja na samoodrživosti čak i neprofitnih organizacija i institucija vjerojatno je utjecao na (prisilnu ili svojevoljnu) veću sklonost prema kreativnim industrijama, ali pod uvjetom zadržavanja umjetničkog integriteta. Ovaj je projekt htio pružiti pozitivan primjer u smjeru razvoja komunikacije s umjetnicima i poduzimanja akcija temeljenih na rezultatima neposrednog specijaliziranog istraživanja. Integracijom istraživačkog, edukacijskog i produkcijskog procesa, kao i adekvatnom prezentacijom postignutog, nastojat će se i dalje ulagati u razumijevanje okolnosti koje okružuju suvremenu umjetničku praksu.

M.M. / Inkubator

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 07.11.2014