Mogućnosti za stare i nove suradnje | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Mogućnosti za stare i nove suradnje

Okrugli stol o jačanju suradnje sindikata i organizacija civilnoga društva održan je 3. srpnja u Kući ljudskih prava. 

Uspostava čvršće suradnje između organizacija civilnog društva i sindikata bila je poticaj za organizaciju okruglog stola, istaknula je moderatorica tribine Vedrana Bibić, članica organizacije BRID – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju. Dakako, ova tribina nije jedan od prvih pokušaja uspostave ovakvih koalicija. Jedna od prvih ostvarena je krajem 1990-ih kroz platformu Glas 99 koja je imala za cilj potaknuti građane da se što aktivnije uključe u izborne procese te izbore svoje pravo da ih nadgledaju. Osim ove, najpoznatije suradnje, u posljednjim je godinama oko pojedinih tema uspostavljena suradnja između Mreže mladih Hrvatske i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kao i suradnja BRID-a i Novog sindikata. Nakon uvodnih napomena moderatorice, tribina je nastavljena uvodnim izlaganjima četvero uvodničara – predstavnika sindikalnih udruženja te organizacija civilnog društva.

Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije u svom se uvodu također osvrnula na Glas 99 podsjećajući da su sindikati tada pružili značajnu infrastrukturnu podršku OCD-ima koji su u tom trenutku još uvijek bili slabo razvijeni. Nakon ovog organiziranja, suradnje su se događale oko nekih partikularnih tema manjeg dosega poput inicijative MIRamiDA, zatim akcija s ciljem osnaživanja i poticanja žena na sudjelovanje u političkom životu, potom aktivna pomoć radnicima TDZ-a, HT-a, Kamenskog, DTR-a i sličnih. Obzirom da u posljednjih tri godine pratimo snažno kršenje i ugrožavanje radničkih prava, ali i nastajanje novih inicijativa i aktera koji kroz nove modele suradnje i participacije izražavaju potrebu za aktivnim sudjelovanjem u političkim procesima, u ovom se trenutku otvaraju mogućnosti za uspostavljanje novih oblika suradnje među akterima sindikata i OCD-a. Zenzerović je kao moguće teme okupljanja navela problem migranata te potrebu za suradnjom sa sindikatima na smanjivanju predrasuda i diskriminacije ovih grupa, kao i rad na vraćanju povjerenja mladih u sindikalno organiziranje. 

Nakon Zenzerović, riječ je preuzeo Krešimir Sever iz Nezavisnog hrvatskog sindikata koji je istaknuo kako se nalazimo u vremenu gušenja građanskog društva u svrhu veličanja kapitala, koncepta koji je sam sebi postao svrhom. Sever je napomenuo kako pitanje rada i radnih prava jest primarni interes radnika, ali kako bi ovo pitanje trebalo biti u interesu i drugim društvenim grupama. Slabost vidi u razjedinjenosti aktera što ne bi trebao biti slučaj obzirom da su nam interesi isti te poziva na aktivniju komunikaciju kroz koju ćemo prepoznati što zajedno možemo i kako možemo drugačije činiti neke stvari. Kao neke od zajedničkih tema vidi pitanje prava na vodu te nacionalizaciju nacionalnih dobara, kako onih materijalnih tako i onih nematerijalnih. Svoje je izlaganje zaključio je pozivom da se koristimo danim nam pravom – onim utjecaja na društvo. 

Teodor Celakoski svoje je izlaganje započeo pitanjem zbog čega je sadašnji trenutak dozreo za ovakva okupljanja. Odgovor nalazi na trima razinama. Prva razina je vrijednosni pomak u kojem ODC-i i sindikati diskurzivno izlaze iz tranzicijske faze u kojoj su svoju ulogu vidjeli korektivnom. Obzirom da su se procesi na koje se pokušavalo djelovati "korektivno" pokazali neispravljivima, pojavljuje se potreba za postavljanjem novih zahtjeva. Druga razina proizlazi iz organizacijskog pomaka u smjeru pluralizma formi djelovanja te volje aktera da uđu u drugačije oblike organiziranja i djelovanja. Dok je sindikalno organiziranje bilo prvenstveno interesno organizirano, ono se sada pomiče prema direktnodemokratski organiziranim procesima i inicijativama te su sindikati spremni surađivati. S druge pak strane OCD-ovi vide ograničenja u projektnom djelovanju te se okreću novima prostorima umrežavanja i tipova djelovanja, a u tom smislu sindikate vide kao jaku društvenu snagu. Prema Celakoskom treća razina je ona interesna na kojoj je došlo do deziluzioniranja u očekivanjima spram političkih elita te osvještavanja da ovi akteri ne mogu ostvariti svoje interese kroz dosadašnje principe djelovanja. Nakon analize stanja, jedan od ključnih aktera inicijative Pravo na grad otvorio je i pitanje kako osigurati uračunljivost partnerstava i spriječiti njihovo urušavanje zadovoljavanjem partikularnih interesa. Moguće rješenje vidi u nalaženju zajedničkog nazivnika u organizacijskom smislu. Kao prvi korak potrebno je stvoriti komunikacijsku platformu koja će biti zamašnjakom oko potencijalnih točaka djelovanja, a neke od mogućih su pitanja referenduma, autocesta, voda... Obzirom da se radi o procesima dugog trajanja potrebna je raznolikost djelovanja i širenje fronte kako bi se proizvela dodana vrijednost u javnoj dinamici. Celakoski također ne vidi ni dugoročnu opstojnost široko organiziranih fronti, već je skloniji manjim, taktičkim koalicijama oko pojedinih tema. 

Predstavnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel zaključio je krug uvodnih izlaganja ističući kao prvi korak potrebu za međusobnim upoznavanjem kao osnovom bilo kakvog daljnjeg rada. Jedan od takvih trenutaka bila je prosvjedna akcija za praznik rada na kojem se i dogodila ideja za ovakvim, prvim okupljanjem različitih aktera. 

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila ja rasprava s okupljenim predstavnicima organizacija, sindikalnih ogranaka i sindikata. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović kao temu mogućeg okupljanja pozvala je na pridruživanje akciji na kojoj oni aktivno rade, a tiče se EU propisa kojima se uređuju politike skrbi za starije ljude i one kojima je potrebna tuđa njega. Bernard Ivčić iz Zelene akcije podsjetio je na nužnost angažiranja oko Zakona o strateškim investicijama, a Danijela Dolenec iz Grupe 22 upozorila je na potrebu rada na temi šire participacije građana za koji je osnova mijenjanje zakona o referendumu. 

Na kraju ovog "sastanka", moderatorica Vedrana Bibić sumirala je zaključke u tri točke. Prva je potreba za uspostavom komunikacijske platforme, druga rad na promjeni zakona o referendumu kao jednom od ključnih alata za djelovanje okupljenih aktera te je konačno podvukla i najčešće spominjane teme djelovanja kao što su strateške investicije i prepuštanje autocesta koncesionarima. 

Antonija Letinić

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 04.07.2013