Muke po prostorima | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Muke po prostorima

U okviru Clubture Foruma održana je otvorena javna sesija o nezavisnim kulturnim centrima. Zaključak je vrlo jasan: gorući problem nezavisne kulturne scene je prostor.

Piše: Dea Vidović

Širom Hrvatske se rađaju brojne kulturne i umjetničke inicijative i kolektivi, a gradovi su domovi mnogobrojnih muzeja, galerija, institucija, festivala, bijenala i sl. U ovoj razigranosti umjetničkih izraza, žanrova, područja, tradicija i fenomena, klima za suvremenu umjetnost te njenu kreativnu i kritičku praksu, koju najintenzivnije zagovara nezavisna kulturna scena, ostaje limitirana. Ovakva je klima rezultat kulturnih i urbanih politika koje se u Hrvatskoj provode krajem 20. i početkom 21. stoljeća.

Naime, već se godinama predstavnici nezavisne kulturne scene nastoje izboriti za prostore koje bi koristili za svoj rad i prezentaciju kulturne i umjetničke prakse koju produciraju. Svjedočili smo u Zagrebu brojnim akcijama koje su vođene kako bi se osnovao Centar za nezavisnu kulturnu scenu i mlade. U drugim gradovima je situacija vrlo slična. Većina organizacija ako i ima prostore u kojima djeluje, onda su to neadekvatni, neprimjereni i nezadovoljavajući prostori koji ne odgovaraju raznolikosti njihovih potreba (uredski, prezentacijski, edukacijski i drugi prostori). Organizacije nerijetko nemaju riješene ugovore, nisu uspostavljeni jasni odnosi s vlasnicima prostora, najčešće s lokalnim upravama, a ponegdje su prostori dodijeljen samo do trenutka rušenja prostora i sl. Takva privremena i djelomična rješenja samo otežavaju rad i razvoj ovog vibrantnog kulturnog polja.

Okupljeni predstavnici iz svih krajeva Hrvatske iznijeli su svoje probleme s kojima se suočavaju u svojim sredinama. Bjelovar, Dubrovnik, Imotski, Karlovac, Koprivnica, Pula, Rijeka, Varaždin, Zadar, Zagreb, Županja – niti jedan od navedenih gradova nema zadovoljavajuće rješenje i ne priča priču koju bi bilo tko drugi poželio. Naravno, sitnih razlika ima, a jedino svjetlo u mračnoj sobi problema predstavlja činjenica da je mapa prostora za nezavisnu kulturu sve gušća ili jednostavnije rečeno – prostora za nezavisnu kulturu ima sve više i više. Međutim, za to nisu zaslužne strateške odluke gradskih uprava, nego upornost kreativnih snaga nezavisne kulture koje su se izborile za kakve takve prostore i preuzele odgovornost za njih, uredile ih uglavnom vlastitim sredstvima te ih pripremile za kulturnu i umjetničku svrhu.

Naime, svi iznešeni primjeri tijekom sesije jasno su pokazali da ne postoje nikakve strategije na nacionalnoj ili lokanim razinama koje bi se bavile rješavanjem prostorne problematike i osiguravanjem osnovnih uvjeta za rad i prezentaciju sada već itekako razvijene nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj. Pri tome svi gradovi i manja mjesta širom Hrvatske zapravo obiluju brojnim napuštenim i neiskorištenim prostorima koji su ostavljeni propadanju bez ikakve želje da se oni prenamjene u javne kulturne svrhe. Takve prostore dakako slijedi vrlo blisko ekonomski i politički interes koji je doveo do rasprodaje i potpunog uništenja mnogobrojnih lokacija i prostora.

Centralizirani, statični i korumpirani koncepti, koji su nam do sada služili u planiranju gradske kulture i gospodarskog razvoja, infrastrukture i arhitekture, života običnih građana, ne mogu zadovoljiti potrebe dinamičnih procesa koji utječu na ukupnu sliku gradova. Ujedno, bez novih metoda urbane i kulturne politike nije moguće očekivati urbanu regeneraciju koja bi se temeljila na kulturi. Izostanak strateški osmišljenih kulturnih, a onda i urbanih politika koje se temelje na participaciji građana pokazuje da gradske uprave nisu u stanju kreativno promišljati svoje sredine kao suvremene gradove.

Navedene okolnosti s kojima se susreću svi hrvatski gradovi zahtijevaju kompletnu reorganizaciju i revitalizaciju cjelokupnog disicion-making procesa. Bit će potrebna duga i zasigurno vrlo iscrpljujuća borba koja će, u nedostatku volje i spremnosti nadležnih institucija da provedu promjene, biti vjerojatno vođena odozdo, tj. iz polja nezavisne kulture. Tako će nezavisna kultura u budućem razvoju morati poduzeti nove korake i aktivnosti kojima će gradske strukture vlasti uvjeriti da su ravnopravan partner koji može sudjelovati u dugoročnom planiranju i doprinijeti kvalitetnijem razvoju kulturnog sustava i ponude. Istovremeno, gradske će vlasti, ukoliko žele pratiti dosege kulture europskih gradova, morati započeti strateški planirati i voditi kulturu gradova te omogućiti participaciju svih zainteresiranih strana i građana. Tek će u takvom jednom okruženju biti moguće graditi kulturu koja nije fragmentirana i opterećena pritiscima nejednakih uvjeta za sve.

 

Foto: Akcija čišćenja oko Dogane, Imotski, Udruga mladih Imotski & Alternativno - kulturni centar "YUMA"

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 13.06.2009