Na margini | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Na margini

Predstavici prihvatilišta za beskućnike u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, aktivisti i stručnjaci, upozorili su na neodgovarajuću i često nepostojeću zakonsku regulativu.

FOTO: Jim Fischer

  • A
  • +
  • -

Predstavnici prihvatilišta za beskućnike u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, aktivisti i stručnjaci, koji su se okupili u Splitu na dvodnevnoj konferenciji o beskućništvu, posebno su upozorili na neodgovarajuću zakonsku regulativu zbog koje na prepreke nailaze i beskućnici i oni koji im pomažu. Trebalo je 11 godina da riječ beskućnik uđe u Zakon o socijalnoj skrbi, rekla je Đordana Barbarić, predsjednica splitske udruge MoSt, koja je zajedno Hrvatskom mrežom za beskućnike organizirala prvu međunarodnu konferenciju o toj problematici.

"Svi smo 15 godina uporno govorili da beskućnici u prihvatilištima nemaju osobne iskaznice, da je put za ostvarivanje toga vrlo opsežan i težak. To danas imamo jer postoji novi Zakon o prebivalištu koji garantira ljudima i osigurava mogućnost da ih mi voditelji prihvatilišta i prenoćišta prijavljujemo, ali i Centri za socijalnu skrb. To je komadić zakona koji nam je osigurao da ljude koji nisu bili evidentirani 20 godina sada evidentiramo", kazala je Barbarić. Mnogi beskućnici nemaju zdravstvenu iskaznicu, a narušenog su zdravlja, pa kad završe u bolnici, računi stižu na adresu prihvatilišta, rekla je Barbarić, istaknuvši da i to traži reagiranje u vezi sa zakonodavnim okvirom.

"Problem je što se mogu liječiti u bolnici ako su životno ugroženi, no imamo brojne kronične bolesnike među korisnicima zbog čega se naša prihvatilišta u Hrvatskoj pretvaraju u male zdravstvene ustanove. A mi to nismo. Mnogi su dijabetičari koji trebaju uzimati inzulin, ali i lijekove zbog psihičke bolesti, pa ih nekontrolirano uzimaju. Veliki je i broj ovisnika, a među korisnicima imamo one koji su do sada čak 170 puta bili smješteni u neku od psihijatrijskih ustanova. To su teme o kojima smo razgovarali ove dane i na tome treba raditi", zaključila je Barbarić.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je rekla da Hrvatska ne raspolaže pravim podacima o beskućnicima te navela da ih je krajem 2013. bilo nešto više od 420 smještenih u 16 prihvatilišta. Rekla je da država nema statističke podatke ni klasifikaciju kategorija beskućnika, a ne znaju se ni uzroci beskućništva, izuzev izjava neki beskućnika o okolnostima koje su ih dovele u tu situaciju. "Jedinice lokalne samouprave ne ispunjavaju svoje zakonske obveze. One imaju obvezu davanja subvencija socijalnog stanovanja za određene ranjive kategorije građana, a mnoge nemaju prihvatilišta i prenoćišta. Veliki problem je što u Hrvatskoj nema strategije socijalnog stanovanja iako je veliki broj ljudi u potrebi s obzirom na situaciju i krizu", kazala je. Kazala je da ima beskućnika na cesti, onih koji žive u kontejnerima te veliki broj povratnika nakon rata koji nemaju riješeno stambeno pitanje. Rekla je da je osnovana radna grupa za izradu zakona o stambenom zbrinjavanju i izrazila nadu da će Hrvatska ubrzo dobiti taj zakon.

Na konferenciji se govorilo i ženama koje često postaju beskućnice nakon nasilja u obitelji, ali i o mladim beskućnicima koji već s 18 godina stižu u prihvatilišta. Rečeno je da najveće zagrebačko prihvatilište ima čak trećinu korisnika do 30 godina starosti. O problemima beskućnika su uz aktiviste, stručnjake i predstavnike institucija, govorili i sami beskućnici. Dvodnevna konferencija, koja se održava pod nazivom Na margini, završava večeras.

Izvor: HINA

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 29.05.2015