Naći zajednički val | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Naći zajednički val

KLFM-ova turneja Radio na cesti okončana je tribinom o perspektivama community medija u Hrvatskoj te koncertom u zagrebačkoj Booksi.

Piše: Vlatka Lacmanović

FOTO: Booksa

UNESCO definira community radio kao "radio stanice koje nastaju u zajednici, za zajednicu, vodi ih zajednica i bave se problemima zajednice", a uz neprofitnost, glavne su im značajke visok stupanj participativnosti građana, edukativan karakter te poticanje kreativnosti lokalne zajednice. Nastali su kao reakcija na globalnu medijsku i političku situaciju, dok je glavna pretpostavka njihova funkcioniranja snažno civilno društvo. Vijeće Europe i Europski parlament istaknuli su community medije ili medije zajednice kao neizostavne čimbenike društvene kohezije koji doprinose pluralizmu i različitosti te osiguravaju prostor za dijalog. Danas na području Europe svoje programe emitira oko 2200 community radio postaja.

U Splitu je 2012. kao prvi hrvatski community radio, odnosno radio zajednice, osnovan KLFM. Radio od osnivanja egzistira u virtualnom, toplom domu mnogih community radija. Unatoč prijavama na natječaje, nadležna institucija nije im dodijelila radio koncesiju. Entuzijazam i volontiranje glavno su pogonsko gorivo KLFM-ovaca, usmjereni su na nezavisnu kulturu, a dugoročan im je cilj pokrenuti mrežu community radija širom Hrvatske te stvoriti zajedničku platformu. U međuvremenu bi željeli podići prepoznatljivost ovog medija i dodatno animirati nove suradnike. U suradnji s Klubturom prošle i ove godine organizirali su promotivnu turneju. Ovogodišnja, pod nazivom Radio na cesti, sastojala se od tribina i koncerata održavanih na cesti ne bi li se približili lokalnoj zajednici. Nakon izlaska iz virtualnog etera na splitske i riječke ceste, posljednje odredište KLFM-ove promotivne turneje bio je Zagreb, legislativni, administrativni, financijski i medijski epicentar. 

Sudionici tribine u zagrebačkoj Booksi, Ante Frankić, novinar KLFM-a, Gordan Antić s Radija 808, Borjan Batagelj iz OSA media iz Labina te predstavnici institucija, Vesna Roller iz Agencije za elektroničke medije i Milan F. Živković iz Ministarstva kulture, pokušali su detektirati stanje, mogućnosti i perspektive community medija i medijske (ne)prilike u Hrvatskoj.

Frankić, Antić i Batagelj osvrnuli su se na prednosti, potencijale i probleme community radija, financijsku samoodrživost te na kaotičnu zakonodavnu regulativu i prilično slabašan i nonšalantan odnos institucija spram one vrste medijskih kanala koji su, prema Frankiću, fokusirani na kulturnu manjinu. Komentirajući prednosti korištenja internetskih tehnologija koje omogućavaju stvaranje radio programa bilo gdje, kao i umrežavanje community radija po interesnim, a ne ograničavajućim geografskim koordinatama, Antić je naglasio: "Vrlo je jednostavno i vrlo jeftino napraviti radio koristeći internet tehnologije, ali je istovremeno vrlo teško i skupo proizvoditi kvalitetan radio program. Jednostavno, nije jednostavno ako radite radio koji nije jukebox", te nastavio: "Što je zajednica kojoj se obraćamo šira, financiranje će biti lakše, ali ne smije biti preširoka jer to u konačnici znači povlađivanje i snižavanje kriterija". Nadovezujući se na probleme financiranja, naglasio je kako je u Hrvatskoj problem to što nema praćenja slušanosti radio stanica što je u konačnici glavni kriterij i putokaz radijskom marketingu, "gospodaru" opstanka i održivosti radija. 

"Praćenje slušanosti radija je potpuno marginalno i voluntarističko", složila se Vesna Roller te komentirajući presudnu i pogubnu ulogu marketinga u medijskoj proizvodnji, dodala: "U zadnje dvije godine se ugasilo jedanaest radio postaja pri čemu je većina, njih devet, vratilo koncesije svojevoljno". Regulatorni tržišni mehanizam ih je financijski slomio. Međutim, osim tržišta i marketinga kao regulatora upitna je i kompetentnost i volja državnih institucija, ureda, sektora, agencija i službi nadležnih i odgovornih za osiguravanje poštene distribucije javnih sredstava unutar neprofitnog sektora. "Usmjereni smo na kulturnu manjinu i koncentrirani na nezavisnu kulturu, nezavisnu glazbu, nezavisnu riječ i trenutno radimo radio o vlastitu trošku, od države očekujemo minimalnu pomoć ili ćemo se emitirati po mesnicama i kafićima", poručio je Ante Frankić govoreći o trenutnom institucionalnom tretmanu i pritom istaknuo očigledno: "Hrvatski katolički radio je u istoj kategoriji kao i mi, a to nije isti nivo neprofitnog medija niti isti nivo communityja te ima prilično dobre načine financiranja, mimo onog javnog".

Prema riječima Vesne Roller, upitna je primjena kriterija na aktere neprofitnog sektora te uopće njihovo terminološko, sadržajno i vrijednosno poimanje. Uglavnom, sve manje-više opća mjesta i opće teme, kako je Roller iskreno i priznala prisjećajući se prošlogodišnje tribine održane na istom mjestu. "Pokušala sam rekapitulirati što se od zadnji puta napravilo. Zapravo, u tom smislu se nije napravilo mnogo pa sam se, pokušavajući smisliti neki alibi za danas, pitala zašto je to tako. To me je dovelo do vrlo općih mjesta", konstatirala je Roller te nastavila: "Od rasprava o vrijednostima medija zajednice bježimo kao i što općenito izbjegavamo rasprave o vrijednostima u svim segmentima društva. Rasprave o neprofitnim medijima te shvaćanje važnosti uloge i svrhe medija nigdje u hrvatskoj javnosti ne čujem. Bojim se da osnovni koncepti shvaćanja uopće ne postoje tamo gdje bi morali postojati. Ovakvih rasprava bi trebalo biti više kako bi oni koji bi trebali razumjeti o čemu mi to zapravo pričamo, konačno razumjeli". 

Komentirajući prošlo i sadašnje stanje medija, Živković je istaknuo kako smo nešto nalik konceptu community radija već imali: "U bivšoj državi, lokalne radio postaje započele su svoje programe u sklopu programa Kultura narodu i Tehnika narodu i zapravo su inicijalno bile zamišljene kao radio za zajednicu. Takva vrsta razvoja komunalnog radija je prekinuta 1994. Naime, nakon donošenja Zakona o telekomunikacijama, 1995. započinje dodjela radio koncesija i tržište postaje regulatorni mehanizam. Međutim, umjesto promicanja lokalnog pluralizma, dobili smo velik broj jukeboxova". Iako medije trećeg sektora smatra slabo razvijenima, relevantnost neprofitnih medija istaknuo je statističkim podacima: "Neprofitni sektor se sastoji od stotinjak medija, u njemu radi oko tri posto novinara i novinarki na koje odlazi tek oko jedan posto ukupnog financiranja medija". Zaključio je kako su za održivost radija, bez obzira na platformu putem koje emitira program, potrebne veoma ozbiljne poticajne mjere. S njim se složio Antić, naglasivši samoeksploatatorsko djelovanje radnika KLFM-a: "Volonterizam dođe, ali i prođe. Mi ovo radimo iz fajta, ali potrebna su nam minimalna sredstva".

Roller i Živković složili su se da lokalni mediji u Hrvatskoj od 1990-ih naovamo bilježe pad relevantnosti u lokalnim zajednicama, pri čemu se paralelno događa i njihovo financijsko propadanje i rastuća neprofitabilnost. Živković je istaknuo kako je, s obzirom da se komunalni mediji oslanjaju na javne izvore financiranja, važno da distribucija javnih sredstava bude poštena. "Ovakav razgovor o medijima u zadnjih godinu dana vodim samo ovdje", zaključila je predstavnica Agencije za elektroničke medije. Domaćin Frankić ustanovio je kako s kolegama s Radija 808 dijeli puno interesnih momenata te kako oni općenito trebaju biti umrežavajući, a ne konkurentno razdvajajući faktor. "Htio bih da nađemo zajednički val s kolegama", izrazio je želju za umrežavanjem, a Anić se nadovezao: "Možemo se osloniti na iskustva prethodnika koji su se bavili internet novinarstvom, a koji su u nedostatku novina osnivali internet portale te su shvatili da su mali i da ih ima puno te izlaz našli u umrežavanju i ujedinjavanju". Batagelj je zaključio tribinu: "Razmjena informacija i teme potaknute ovim tribinama se trebaju zalaufati, a kad se pridoda održivost i razvoj platforme – to će biti community".

Kako sve ne bi završilo u govorima i pričama o institucijama koje (ne) rade svoj posao, nakon tribine je uslijedio koncert, inače glavni događaj turneje Radio na cesti. Nastupili su Dino Santaleza (Pridjevi), a potom bend Svemir. Naime, svirka nakon tribine je koncept kojeg su KLFM-ovci prakticirali u Splitu i Rijeci, dovodeći tako scenu na cestu i promovirajući domaće glazbenike koji zaslužuju pažnju. Projekt Radio na cesti sugerira inkluzivan radio koji se nastoji približiti zajednici. Uz razborito ponašanje nadležnih institucija taj bi cilj trebao biti ostvariv – kako i radio i zajednica ne bi zaglavili, ostavljeni na cesti.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 28.11.2014