Nada i ostale mogućnosti | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Nada i ostale mogućnosti

Izbor iz tjedna u medijima: od Ciprasova "pobjedničkog" govora i kritike lokalnih kulturnih politika do Viktora Ivančića i osnivanja Grupe feminističkih povjesničarki.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Lorenzo Gaudenzi

 "Ovako izgleda politika nade", zapisao je Owen Jones u svojoj kolumni izvještavajući iz Atene o parlamentarnim izborima koje sa zanimanjem pratio "zapadni svijet". I, uistinu, povijesni su to izbori, ako ni zbog čega, onda zbog činjenice da će Grčkom prvi puta u povijesti upravljati lijeva vlada. SYRIZA, prvotno koalicija stranaka ljevice, a od posljednjih grčkih parlamentarnih izbora i jedinstvena stranka čije je puno ime Koalicija radikalne ljevice, ima i povijesnu priliku ispuniti predizborna obećanja i trasirati put nade i za druge krizom devastirane europske zemlje. Sa 149 osvojenih mjesta u parlamentu Aleksis Cipras trebao bi – u koaliciji s nekom od tamošnjih stranaka – voditi vladu u otvoreno suprotstavljanje politici radikalnih rezova, štednje i ukidanja socijalnih prava koju diktira Europska unija, a spremno već godinama provode beskrvne centrističke vlade. Ovdje možete poslušati Ciprasov govor nakon zatvaranja birališta. 

U ovotjednim Novostima (za sada još uvijek samo u tiskanom izdanju) možete čitati ekstenzivan razgovor s Eminom Višnić o, među ostalim, stanju u kulturi, kulturnim politikama i autonomiji kulturnih institucija. Na pitanje Branimire Lazarin o "recesiji u domaćim institucijama u kulturi", odnosno održivosti modela takvih upravljanja, Višnić kaže: "Ništa se nije promijenilo u recesijskim uvjetima i raste opravdani strah od kraha sistema. (…) U najgorem mogućem scenariju kultura bi se, kroz neke formate privatizacije i zatvaranja nekih institucija, svela na običan rezervat, do konačnog uništenja...". Također, govoreći o stanju u upravljanju kulturom u Zagrebu istaknula je i kako "glomazna struktura gradskog ureda koji obuhvaća kulturu, obrazovanje i sport nesumnjivo šteti kulturi" jer "zagrebački prioriteti se znaju: vrtić, škola, Dinamo, kultura". 

Viktor Ivančić prošloga je tjedna u zagrebačkoj Booksi predstavio novu knjigu eseja naslovljenu Radnici i seljaci, izdanu u nakladi beogradske Fabrike knjiga. Tim ga je povodom intervjuirao Neven Svilar, a na njegovo pitanje o tome kako "slobodno tržište ne potiče otvaranje kultura već njihovo hermetično povlačenje", Ivančić, među ostalim, kaže: "Slobodno tržište ima svoje totalitarne aspekte, ono samo po sebi nikako ne može biti slobodno. No, ipak biste očekivali da tržište ne poznaje granice. Međutim, to nije tako, što je očito u zemljama koje su nekada pripadale Jugoslaviji, a koje su se tržišno zatvorile, ali u određenim aspektima - prije svega u sferi koja se zove 'kultura'. Čak postoje prigodničarske razmjene, npr. kazališnih predstava, gostovanja pisaca i slično. Dakle, to funkcionira na nekakvoj deklarativnoj razini, ali tržište kao prostor gdje bi kulturna razmjena trebala funkcionirati bez obzira na nacionalne predznake jest potpuno zabarikadirano. Mi danas, recimo, ne možemo u hrvatskim knjižarama kupiti knjige iz Srbije i ne znamo što se tamo dešava na kulturnom planu".

Ovih dana na Vox Feminaeu čitamo da je sklopu Centra za ženske studije osnovana Grupa feminističkih povjesničarki. Povijest kakvu se uči u školama i na fakultetima čine narativi dominantnih ideologija i u njima faktografija o rodovima, manjinama, rasama, religijama, kao i ona koju pišu žene, Romi, crnci, Židovi zanemariva je pojava. Stoga je formiranje ove Grupe i više nego potrebno. Uz Barbaru Blasin, koja je na sastanku predstavila Ženski vodič kroz Zagreb i Ženski antifašistički Zagreb – projekt posvećen ženama u Drugom svjetskom ratu, direktorica Centra Rada Borić istaknula je da je "cilj osnivanja grupe dati podršku i vjetar u leđa mladim znanstvenicama sa željom da sustavnije rade na istraživanju i prezentiranju ženske povijesti".

Richard Thomas britanski je muzičar koji se bavi eksperimentalnom glazbom i u neredovitom ritmu objavljuje komentare u časopisu The Wire. U svojemu posljednjem članku, objavljenom u siječanjskom broju časopisa, kritički se i s puno strasti razračunava ne samo s medijski induciranom histerijom oko godišnjih top-lista, uvezenosti muzičke industrije, pa i one "nezavisne", s reprodukcijom kapitalističkog realizma, već i sa samom čitateljskom strukturom časopisa, koja je iznimno detaljno statistički obrađena na stranicama YouGova. Sve to samo da bi postavio par iznimno važnih, a najčešće ignoriranih pitanja koja bi razmišljanje i pisanje o popularnoj glazbi trebalo postavljati: "Što ‘ova’ muzika znači? Čemu služi? Kakvi su političke i društvene relacije ‘ove’ muzike?".

 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 26.01.2015

VEZANE VIJESTI

Zanimljiva vremena

Piše: Vatroslav Miloš

Izbor iz tjedna u medijima: od priče o napadu na Charlie Hebdo, preko predsjedničkih izbora, do borbi za kino Zvezdu u Beogradu.

Na marginama interneta

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od manipuliranja radijskim sadržajem, preko ukidanja feminizma, do poezije kineskog tvorničkog radnika.

Iluzije slobodnoga svijeta

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od nevidljivih granica koje danas stoje na mjestu Berlinskog zida, preko medijske strategije, do novih koncepata javnog arhiviranja znanja.