Nada za zemlju koja živi prošlost | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Nada za zemlju koja živi prošlost

Objavljeno je prvih dvadeset dokumenata cjelovite kurikularne reforme.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: James Walsh

  • A
  • +
  • -

Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, prihvaćene u Hrvatskome saboru 2014. godine. Ekspertna radna skupina započela je s radom u veljači 2015. godine, a prva dionica Cjelovite kurikularne reforme, izrada 55 prijedloga kurikularnih dokumenata, završava otvaranjem stručne rasprave o njima, 29. veljače 2016. Potom slijedi javna rasprava, a u školskoj godini 2016/17. očekuje se ekperimentalna provedba u određenim školama.

Nakon izrade kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja, Strategijom su predviđena daljnja 3 koraka: izrada sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, potom sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja, te izrada priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju.

U prvoj dionici Cjelovite kurikularne reforme sudjelovalo je 436 članova stručnih radnih skupina, većinom učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske. Pedeset djelatnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje sudjelovalo je kao podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi. U konzultantskom postupku sudjelovalo je 218 osoba iz svih dijelova društva.

Prvih 20 kurikularnih dokumenata objavljeno je u utorak, 16. veljače. To su dokumenti nacionalnih kurikuluma (za rano i predškolsko, osnovnoškolsko, gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje), područja kurikuluma (tehničko i informatičko, tjelesno i zdravstveno, matematičko, jezično-komunikacijsko, prirodoslovno i umjetničko područje), međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje) te Okvir nacionalnog kurikuluma

Prvi obrazovni ciklus činit će predškola i prva dva razreda (bez predmetne nastave, temeljeno na igri, bez usmjerenja na pripreme za školu), potom 3, 4. i 5. razred (cilj ciklusa je prevladavanje jaza između razredne i predmetne nastave, bez ocjenjivanja, plan rada donosit će se na godišnjoj, a ne tjednoj razini, nastava će biti fleksibilna i otvarat će mogućnost produženja nastave kroz projektne teme, uključivati češće izlaske iz škole). Sljedeći će ciklus obuhvatiti 6, 7. i 8. razred (predmetni kurikulumi, u skladu s ishodima određuju se domene i koncepti za svaki predmet, uvođenje hibridnog vrednovanja). 

Srednja škola bit će podjeljena u dva ciklusa (1. i 2. te 3. i 4. razred za četverogodišnje odnosno 1. te 2. i 3. razred za trogodišnje škole) i koncipirana po modelu orijentacije za koji se očekuje da će u potpunosti biti implementiran školske godine 2020/21. Model rane orijentacije (uvođenje veće izbornosti već u 4. ciklusu) predviđen je za jezične, klasične, matematičke i prirodoslovne škole, a kasnije orijentacije (veća izbornost tek u 5. ciklusu) za opće gimnazije. 

Strukovno obrazovanje bit će temeljeno na stjecanju kompetencija za tržište rada te cjeloživotno učenje. Osnova učenja u strukovnim školama bit će rad izvan škole uz mentore, ali i u školama, no samo u onima u kojima postoje uvjeti za takav rad. U suprotnom, takva škola se ne bi ni trebala nazivati strukovnom, rekao je voditelj reforme Boris Jokić. Učenici će se, umjesto kao do sada za zanimanja, opredjeljivati prvenstveno za sektore (poput turizma, računarstva).

Umjetničko obrazovanje uključuje preškolski (od jedne do dvije godine učenja), osnovnoškolski (šest godina) i srednjoškolski (četiri godine učenja) uzrast, a predviđena je visoka razina fleksibilnosti programa koja dopušta promjene u trajanju obrazovnih ciklusa. Okomita i vodoravna prohodnost umjetničkog obrazovanja prati individualni razvoj učenika, a svaka umjetnička škola izrađuje svoj kurikulum - manji stupanj normiranja na nacionalnoj razini trebao bi omogućiti umjetničkim školama veći stupanj autonomije.

Kao što smo već pisali, kao obavezni srednjoškolski predmeti odabrani su hrvatski jezik, matematika, strani jezik, tjelesni odgoj te konfesionalni vjeronauk odnosno etika. 

Predstavljanje prvih dvadeset dokumenata kurikularne reforma bila je prilika i za prvo javno obraćanje novog ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara. Zahvalio je sudionicima reforme i članovima radnih skupina, pozvao je javnost da se, kad rasprava bude otvorena, uključe u nju, te istaknuo potrebu jačanja institucionalne kulture spomenuvši potrebu uključivanja, uz pojedince, i institucija u raspravu o dokumentima. U tom je kontekstu ponovno spomenuo Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, što samo po sebi ne znači mnogo s obzirom da je sam HAZU sudjelovao u izradi Strategije koja je temelj reforme. Na koje smjernice HAZU-a misli ministar, radi li se službenom stavu Akademije ili stavu pojedinaca, javnost nije obaviještena, no ministrovo izdvajanje jedne institucije pred početak stručne rasprave zasigurno ne pridonosi očekivanoj transparentnosti procesa. Spomenimo još i potpuno neprofesionalni pristup medijima, sada već zabrinjavajuću manu nove vlasti, kojima nije omogućeno na miran način postavljati pitanja koja bi, kao i odgovore, mogli čuti svi prisutni. 

"U zemlji koja živi prošlost, za prošlost i u prošlosti, kurikularna reforma je nastavak svega dobroga, nova ideja napretka. Iako nije savršena, ona je iskren pokušaj stvaranja boljeg društva", zaključio je svoje izlaganje Jokić.

Sljedeći tjedan, 23. veljače, bit će objavljeni predmetni kurikulumi, Okvir za vrednovanje, Okvir za djecu i mlade osobe s teškoćama te Okvir za darovitu djecu i mlade osobe. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 16.02.2016

VEZANE VIJESTI

Domoljubni posao

Piše: Matija Mrakovčić
Iako novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta kaže kako je "očito došlo do nesporazuma", zaustavljanje kurikularne reforme nije lako svodivo na grešku ili tipfeler.

Građanski međupredmetno, vjeronauk obvezno

Piše: Matija Mrakovčić
Unatoč političkim govorima, predstavljanje dosadašnjeg rada stručnih skupina na kurikularnoj reformi ukazalo je na određene novosti.

Financijski blagoslov

Piše: Matija Mrakovčić
Nacrt prijedloga akcijskog plana unaprijeđenja financijske pismenosti za 2016. na javnoj je raspravi do 26. prosinca.