Nadilazeća misao | kulturpunkt

Vijesti Teorija

<

Nadilazeća misao

Dvije nove publikacije pokazuju koliki je doseg utjecaja dosadašnjeg rada Catherine Malabou, posebice kada je u pitanju njezin koncept plastičnosti.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: Robert Crc

Catherine Malabou zasigurno je jedna od eminentnijih suvremenih filozofkinja koja je već ostavila velik trag na suvremenu misao. Njen dosadašnji rad rezultirao je djelima na križanju neuroznanosti, psihoanalize i filozofije, a 2011. godine gostovala je i u Zagrebu kada je održala predavanje Epigeneza i plastičnost života. Upravo je termin plastičnosti, koji se odnosi na sposobnost mijenjanja forme u specifičnom spoju Hegela i suvremene neuroznanosti, u fokusu dviju novih publikacija kojima je Malabou doprinijela, Plastic Materialities: Politics, Legality, and Metamorphosis in the Work of Catherine Malabou ("Plastične materijalnosti: Politika, zakonitost i metamorfoza u radu Catherine Malabou") te Plastic Bodies: Rebuilding Sensation After Phenomenology ("Plastična tijela: Obnavljanje osjeta nakon fenomenologije").

Zbornik Plastic Materialities nastao je u suradnji stručnjaka iz različitih disciplina koji svojim tekstovima pokazuju na koje načine koncept plastičnosti probija okvire samo jedne discipline. "Suradnici na knjizi - čija polja rada uključuju političku filozofiju, kritičko proučavanje prava, društvene teorije, književnost i filozofiju - koriste njenu inovativnu kombinaciju poststrukturalizma i neuroznanosti kako bi nanovo procijenili političke implikacije njenog dosadašnjeg rada. Knjiga također sadržava tri eseja same Malabou i jedan intervju koji njen rad po prvi put stavljaju u dijalog s pitanjima suverenosti, pravde i društvenog poretka", stoji u najavi izdavača Duke Press. Knjizi su svojim tekstovima doprinijeli Brenna Bhandar, Silvana Carotenuto, Jonathan Goldberg-Hiller, Jairus Victor Grove, Catherine Kellogg, Catherine Malabou, Renisa Mawani, Fred Moten, Alain Pottage, Michael J. Shapiro i Alberto Toscano.

Tom Sparrow u knjizi Plastic Bodies, za koju je Malabou napisala uvod, nadovezuje se na njenu misao kako bi se osvrnuo na koncept osjeta koji ima kompleksnu poziciju u povijesti filozofije. "Osjet je pronašao mnoge saveznike i neprijatelje u gotovo svakom filozofskom kampu, od empiricizma do poststrukturalizma. S obzirom da je polivalentan, s nestalnim referentom, te često zasjenjen intuicijom, percepcijom ili spoznajom, osjet u jednakoj mjeri privlači metafizičku spekulaciju i jaku kritiku. Potencijal osjeta nisu zanemarili fenomenolozi koji su posvetili znatne napore pri 'rehabilitaciji' koncepta. Sparrow misli da fenomenolozi nisu otišli dovoljno daleko, te uz iščitavanje Mauricea Merlau-Pontya i Emmanuela Levinasa poseže za cijelom mrežom antičkih, modernih i suvremenih tekstova kako bi došao do resursa potrebnih da se koncept osjeta obnovi nakon fenomenologije. Sastavlja spekulativnu estetiku, koja je i realistička teorija osjeta kao i filozofija otjelovljenja, koja razbija oblik 'življenog' tjela. Držeći da je tijelo primarno plastično i da je tjelesni identitet sastavljen kroz urotu raznih osjeta, okreće se pitanju kako se tjelo uklapa u svoj estetski okoliš i što mu može povećati moć djelovanja i postojanja", stoji u najavi izdavača Open Humanities Press.

Intervju koji je s Catherine Malabou tijekom njezinog posjeta Zagrebu 2014. godine vodio Ante Jerić možete pronaći ovdje.

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 26.03.2015

VEZANE VIJESTI

Novi filozofski pravci

Piše: Ante Jerić

Knjiga predavanja Alexandera Gallowaya French Theory Today: Possible Futures odnedavno je dostupna na Internetu.

Plastičnost i fleksibilnost, ka svijesti o mozgu

Piše: Catherine Malabou

Uoči sudjelovanja Catherine Malabou na simpoziju u Mami, donosimo uvodno poglavlje njezine knjige Que faire de notre cerveau?.

Moć i sloboda u doba kontrole

Piše: Vatroslav Miloš

Sedmi Subversive Festival okupit će vodeće svjetske intelektualce, znanstvenike, umjetnike, filmaše, aktiviste i građane.