Nasilne veze su bez veze | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Nasilne veze su bez veze

Gotovo polovica ispitanih učenika i učenica u pilot programu o nasilju u intimnim vezama smatra da mladić ili djevojka imaju pravo udariti svoga partnera ili partnericu.

Piše: Vatroslav Miloš

Radionica u Gospodarskoj školi Varaždin

  • A
  • +
  • -

Na konferenciji Rodnom jednakošću protiv nasilja u intimnim partnerskim vezama predstavljeni su rezultati istraživanja provedenog u sklopu projekta "Podizanjem svijesti o rodnoj ravnopravnosti protiv nasilja u partnerskim odnosima - GEAR II", a oni pokazuju da "čak 47 posto mladih smatra da mladić ima pravo udariti svoju djevojku ako ona želi prekinuti s njim ili ako poklanja više pažnje prijateljicama nego njemu". U pilot programu edukacije sudjelovalo je 330 učenika i učenica iz 12 hrvatskih škola koji su imali priliku kroz interaktivne aktivnosti i diskusije saznati više o rodnim stereotipima i rodnoj ravnopravnosti, kvalitetnim i štetnim vezama te nasilju u vezama. Od rezultata se ističu i podaci prema kojima 49 posto mladih misli da djevojka ima pravo udariti svog dečka ako ju ne sluša, da većina žena u ruralnim sredinama smatra da muškarac mora imati zadnju riječ te da otprilike trećina mladih izjavljuje da poznaju među svojim vršnjacima parove u čijim vezama je prisutno verbalno, fizičko i seksualno nasilje.

Prema službenim podacima MUP-a, u prošloj godini čak je 64 posto žena bilo žrtvom nasilja. Tek 18 posto građana smatra da su žene i muškarci potpuno ravnopravni u našem društvu, 20 posto muškaraca drži da oni moraju imati zadnju riječ, a isto smatra čak 80 posto žena u ruralnim sredinama, ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. U njenom se Izvješću za 2015. godinu navodi da "partnersko nasilje karakterizira prisila i kontroliranje partnerica te da je nasilje potaknuto prestankom partnerske veze", a "žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu od nasilja".

Nataša Bijelić iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) istaknula je kako se u stavovima mladih i prepoznavanju nasilnih ponašanja vide naznake promjena, odnosno kako se oblici nasilja ipak prepoznaju, čemu je pridonijela edukacija putem brojnih programa, a zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika ocijenila je kako imamo veliku razliku između deklarativnog stava o nasilju i stvarnosti. Problem je što smo još uvijek dosta patrijahalno društvo, iz čega proizlaze stereotipi o (ne)jednakosti muškaraca i žena, prenosi Libela.

Darko Toth iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta izjavio je kako možemo imati 101 program borbe protiv nasilja među učenicima i učenicaama u školama i općenito u društvu, ali ako svakodnevno gledamo nešto sasvim drugo ti programi neće polučiti rezultate: "Naša je kultura, nažalost, kultura podsmjeha, a i nasilja u mnogim slučajevima", dodao je.

Na konferenciji su predstavljeni i učenički radovi na temu prevencije nasilja u vezama mladih, a njihovi kratki filmovi, video i likovni radove, plakati i slogani dostupni su na Facebook stranici Nasilne veze su bezveze.

Konferencija je završna aktivnost projekta "Podizanjem svijesti o rodnoj ravnopravnosti protiv nasilja u partnerskim odnosima - GEAR II" koji, uz koordinaciju European Anti‐Violence Networka iz Grčke, provode CESI, MIGS - Mediterranean Institute of Gender Studies (Cipar), ALEG - Association for Gender Equality and Liberty (Rumunjska), Plataforma unitària contra les violències de gènere (Španjolska) i The Smile of the Child (Grčka). 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 01.06.2016

VEZANE VIJESTI

Hrvatska može i želi bolje

Piše: Martina Domladovac
Uoči Prosvjeda podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi, stručni radni timovi poručuju kako se uključivanje novih ljudi mora provesti kao i prvi put - javno i na temelju stručnosti.

Jačanje mehanizama zaštite

Piše: Vatroslav Miloš

Predstavljen je projekt Podrška ravnopravnosti spolova kojega će zajednički provoditi Ured za ravnopravnost spolova i finski Institut za zdravstvo i socijalnu skrb.

Marš otpora i ponosa

Piše: Martina Domladovac
"Mi nismo u ormaru, nego u rovovima.Tražimo pravo na život dostojan života punopravnih građana i građanki ove zemlje", poručuju aktivisti Split Pridea uoči ovogodišnje Povorke.