Nasljeđe Praxisa | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Nasljeđe Praxisa

Praxis - Europsko mjesto sjećanja konferencija je posvećena uspostavljanju kritičko-historijskog sjećanja na filozofiju te političku i estetičku kulturu teoretičara okupljenih oko ovo

Ured Rosa Luxemburg Stiftunga za jugoistočnu Europu iz Beograda i Rosa Luxemburg kulturni forum iz Berlina uz podršku Centra za kulturu Korčula, zajedno s bivšim članovima grupe  Praxis, organiziraju konferenciju posvećenu nasljeđu časopisa i Korčulanske ljetne škole. Odgovore na pitanja da li su filozofske pretpostavke Praxisa i tadašnjih debata reprezentirale "treći put" između kapitalizma i etatističkog socijalizma i u čemu leži aktualnost lijeve društvene kritike za današnjicu, konferencija će pokušati dati analizirajući tematske dimenzije filozofije, politike i povijesti te kulture i umjetnosti.

Vraćajući se na centralne elemente Marxovih ranih radova, autori Praxisa formuliraju oštru kritiku "mehanicističkog determinizma" i teorije odraza "sovjetskog marksizma". Nasuprot toj vladajućoj struji unutar "stare" i institucionalizirane ljevice, Praxisovci stavljaju fokus na kreativne potencijale pojedinca i problematiku otuđenja. Konferencija se bavi distinktivnim obilježjima "Praxis-filozofije" i pitanjem u kojem je odnosu ona bila s tadašnjim međunarodnim  diskusijama. Tim aspektom nasljeđa bave se izlaganja Ankice Čakardić, Thomasa Seiberta, Hrvoja Jurića, Michaela Koltana, Matthiasa Istvána Köhlera, Katarzyne Bielińske, Thomasa Flierla, Nenada Stefanova i Dušana Markovića.

Filozofija je interpretirana kao nužno "intervernirajuća znanost" koja aktivno i neposredno djeluje u društvu i društvenim zbivanjima. Nasuprot tome stajao je sistem koji je upravo "intervernirajuću znanost" tretirao kao državnog neprijatelja. Iz toga proizlazi pitanje kako se taj kontradiktorni odnos ispoljavao u jugoslavenskom slučaju i na temelju čega se predstavljao kao politički razorna snaga za vladajuću elitu? Zanimljiv i kompliciran odnos idejnog zajedništva jugoslavenske lijeve filozofije i službenih političkih proklamacija vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije osvijetlit će izlaganja Darka Suvina, Ane Dević, Luke Bogdanića i diskusija samih aktera Korčulanske ljetne škole koju će moderirati Petar Milat.

Na polju kulture i umjetnosti razdoblje šezdesetih godina jest burno i inovativno. Naročito kazalište i jugoslavenski film doživljavaju plodan i kreativan period djelovanja. U okviru konferencije postavlja se pitanje o međuovisnosti teorijsko-političkih problematizacijâ filozofije i novih umjetničkih koncepata što su se, primjerice, javljali u tzv. "crnom valu" jugoslavenskog filma. Način na koji filozofske debate ulaze u umjetnost, koje teme se obrađuju i kako se scenski predstavljaju analizirat će Krunoslav Stojaković, Branka Ćurčić, Gal Kirn, Sezgin Boynik i Želimir Žilnik.

Konferencija će se održati od 13. do 16. listopada u dvorani renoviranog korčulanskog Centra za kulturu u kojem je inače i zasjedala Korčulanska ljetna škola. Detaljan program skupa i  tekstove pojedinih sudionika konferencije možete pronaći ovdje.

Izvor: RL Stiftung / Na fotografiji: Herbert Marcuse na Korčuli


Objavio/la ante [at] kulturpunkt.hr 05.10.2011