Nastavak ulaganja u prostor i ljude | kulturpunkt

Nastavak ulaganja u prostor i ljude

Platforma Doma mladih po prvi put ima šest zaposlenih osoba, no nema uredski prostor u Domu mladih.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Damir Žižić / izložba Izgradi platformu, koncept: Miranda Veljačić i Dinko Peračić/Platforma 9.81

  • A
  • +
  • -

Kako bi potaknuli rješavanje niza problema proizašlih iz nebrige Grada Splita za vlastitu imovinu i građane, udruge koje koriste prostore Doma mladih i pojedine udruge koje ih ne koriste, a zalažu se za bolju organizaciju i transparentnu raspodjelu resursa za kulturu, 2012. godine okupile su se u savez Platforma Doma mladih (PDM). Osim zagovaranja, istraživanja i razvoja izvaninstitucionalne kulture i umjetnosti, cilj Platforme je osmišljavanje modela suupravljanja prostorom Doma mladih.

Dom mladih je jedini prostor u gradu Splitu koji svojim kapacitetima može na jednom mjestu ponuditi prostor za kreativno izražavanje i djelovanje nezavisne kulture i kulture mladih te civilnog društva. Mladi su 1990-ih godina najprije skvotirali prostor Doma mladih, a 2000-ih godina dobili na korištenje podrumski prostor kojim otada upravlja Koalicija udruga mladih (klub Kocka i Galerija Praktika). Nakon ulaska KUM-a u Dom mladih, u različitim vremenskim etapama u zgradu ulaze i druge udruge i kolektivi od kojih neki i danas koriste prostor, te ustanova u kulturi Multimedijalni kulturni centar koja od 2004. upravlja zgradom Doma mladih.

Zgrada Doma mladih nikad nije dovršena, a prostore su korisnici samostalno ili posredstvom MKC-a i Grada Splita uređivali sukladno svojim programima i potrebama. Grad nikada nije izdvojio znatnija sredstva za uređenje Doma mladih, pa su primjeri galerijskog prostora (Galerija MKC) i prostora za projekcije (Beton kino) primjeri parcijalnog uređenja Doma. Neke članice Platforme Doma mladih imaju ugovore za korištenje prostora, neke nemaju, neke koriste prostore u stalnom režimu, a neke povremeno. 

Osnovni problemi s kojima su se susretali od svog osnivanja moguće je podvesti pod dvije točke: izostanak kvalitetne kulturne strategije koja definira položaj nezavisne kulturne scene i scene mladih na kulturnoj slici grada te zatvorenost lokalne vlasti za demokratičnije oblike suradnje i međusektorsku suradnju. Tijekom godina, Platforma je u suradnji s upravom MKC-a radila na uspostavljanju kriterija za korištenje i upravljanje prostorom što se ispostavilo kao zahtjevan proces iz barem dva razloga. S jedne strane nisu zadovoljeni preduvjeti u smislu ulaganja u prostornu infrastrukturu i održavanje, a s druge su strane kompleksni načini korištenja prostora pridonijeli sporosti procesa.

Godine 2014. Grad Split i Platforma Doma mladih zajedno prijavljuju koncept korištenja Doma mladih kao društveno-kulturnog centra na pilot-program Prostori (su)djelovanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a prijava je svrstana u kategoriju A - projekti "visoke razine spremnosti dionika za zajednički rad na gradskom društveno-kulturnom centru". Grad Split je bio nositelj projekta, a Platforma Doma mladih imala je ulogu partnerske organizacije. Projekt nije donio neke značajnije pomake u odnosu lokalne uprave i organizacija, no omogućio je izradu dokumentacije za prijavu na fondove koji osiguravaju sredstva za infrastrukturne radove.

Suradnja se nastavlja 2018. projektom Gradimo Dom zajedno, u sklopu natječaja Kultura u centru. Ovdje je Platforma nositelj projekta, a Grad Split i MKC partneri. Projektom se kroz razdoblje od dvije godine trebala u Domu urediti co-working prostorija s kulturno-javnom svrhom (Razred), povećati kulturno-umjetnički i društveni program, te izraditi strateške dokumente kojima bi se konačno definirali kriteriji korištenja i plan upravljanja Domom.

Kao i sve projekte koji su se provodili kroz poziv Kultura u centru, i ovaj je snašla koronakriza, otkazivanje događanja i zatvaranje vrata posjetiteljima i korisnicima. Djelomično je program prešao online, no istovremeno je postao dostupan i program drugih organizacija i prostora izvan Splita te se u tom razdoblju vidljivost i posjećenost nije mogla izmjeriti. Dio Doma u kojem je zamišljeno da bude Razred je djelomično obnovljen, dok je finalizacija uređenja provedena kroz međunarodni projekt u kojem kao partneri sudjeluju MKC i Grad. Trenutno Razred funkcionira kao co-working prostor za rad u kojem se mogu rezervirati termini, za samostalan rad i za javna događanja. Platforma Doma mladih po prvi put ima šest zaposlenih osoba, no nema uredski prostor u Domu mladih.

Pravilnik za korištenje prostora kojim bi se uredili odnosi stanara (korisnika s ugovorom ili onih koji prostor kontinuirano koriste) i korisnika (stalnih i privremenih) te ustanove koja upravlja Domom nije dovršen, no postignuti su pomaci u pogledu vidljivosti pojedinih prostora i javne objave kontakata kojima se zainteresirani korisnici prostora mogu obratiti. Novi plan upravljanja Domom također nije još izrađen, no proces je promjenom lokalne vlasti na izborima 2021. dobio poticaj zainteresiranošću nove gradske vlasti za nastavak ulaganja u prostor i ljude Doma mladih.

 

Članak je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Kurziv.  

 acf logo




Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 08.10.2021

VEZANE VIJESTI

Osnažiti prostore kulture i društvenosti

Piše: Hana Sirovica
Osnutak Mreže društveno-kulturnih centara predstavlja važan korak za afirmaciju i vidljivost hibridnih ustanova kojima zajednički upravljaju civilni i javni sektor.

Dom nezavisne kulture koji uključuje širu zajednicu

Piše: Filip Bojić
Aktivacija punog potencijala splitskog Doma mladih i njegova preobrazba u ozbiljan društveno-kulturni centar ovise o rješavanju infrastrukturnih problema i otvaranju široj zajednici.

Osmišljavanje prostora zajedno s korisnicima

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Antoniom Kuzmanić razgovaramo o prošlosti i budućnosti Doma mladih, zagovaračkim mogućnostima Platforme te suradnji s Gradom i drugim organizacijama civilnog društva.