Ne dirajte Radio Študent! | kulturpunkt

Ne dirajte Radio Študent!

Ukidanje potpore Radiju Študent na natječaju slovenskog Ministarstva kulture ugrozilo je budućnost najstarijeg nezavisnog studentskog medija u regiji.

Piše: Lujo Parežanin

Foto: Radio Študent 89,3 MHz / Facebook

  • A
  • +
  • -

Premda je do prije dvije godine djelovala kao država s najzdravijim kulturnim i medijskim poljem u regiji – uvjerljivo prednjačeći, primjerice, i po udjelu proračuna za kulturu i po izdvajanju za kulturu po glavi stanovnika – Slovenija je od trećeg dolaska Janeza Janše na vlast početkom 2020. postala mjesto najdramatičnije krize tih dvaju sektora. Preuzimajući orbanovsku liniju okupiranja kulturnih institucija, gušenja nezavisne kulture i obračuna s mainstream medijima, Janša i njegovi ađutanti iz vlade, poput ministra kulture Vaska Simonitija, uspjeli su u prethodnih godinu i pol napraviti zastrašujuću štetu. Kadroviranje u institucijama suprotno preporukama stručnih savjeta, postavljanje desničara koji paradira u Wehrmachtovoj uniformi na čelo Narodnog muzeja, protjerivanje nezavisnokulturnih organizacija i represija u Metelkovoj i Rogu, demoliranje dijela Tovarne Rog, trampovski napadi na medije i novinare, poticanje revizionističkog diskursa i rehabilitacija fašizma – sve to je samo dio izuzetno teške situacije u Sloveniji koju smo nedavno nastojali ocrtati u razgovoru s tamošnjim kulturnim radnicama i radnicima.

Zadnjih je mjeseci Janšin odnos prema medijskom polju došao čak i u poslovično mlitavi fokus Europske unije, pa se tako 26. ožujka pod Skupinom za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava (DRFMG) Odbora LIBE pri Europskom parlamentu održala sjednica posvećena slobodi medija u Sloveniji. No umjesto suvisle rasprave, dobili smo inscenirani sukob: nakon što mu je isključivo temeljem proceduralnih razloga odbijeno da vlastito izlaganje zamijeni prikazivanjem propagandnog videa kritičnog prema nezavisnim medijima, Janša je sjednicu "demonstrativno" napustio, iskorištavajući priliku da na Twitteru širi histeriju o cenzuri u europskim institucijama.

Neuspjelo saslušanje dogodilo se neposredno nakon što je Simoniti tijesno preživio pokušaj interpelacije u slovenskom parlamentu, a jedna od središnjih tema rasprave bio je upravo odnos prema medijima. Osobit je fokus pritom bio na statusu Radija Študent, najvažnije i najstarije studentske radiopostaje u Europi i ključnog neprofitnog medija u državi i regiji. Naime, kako je asistent na ljubljanskom Fakultetu za društvene znanosti Jernej Kaluža izjavio za Kulturpunkt, Študentu u novim okolnostima prijeti prekid financiranja od strane osnivača, Studentske organizacije u Ljubljani (ŠOUL), koja donira veći dio njegovog budžeta, dok je drugi najvažniji izvor sredstava upravo Ministarstvo kulture. Simoniti je tada u svoju obranu rekao kako "mora podcrtati eklatantnu laž" da Ministarstvo "ukida Radio Študent", sugerirajući da se ipak neće usuditi dirati u ključno mjesto nezavisnog medijskog i kulturnog polja.

Nažalost, upravo su se Simonitijeve riječi pokazale eklatantnim lažima, budući da su 15. svibnja slovenski mediji objavili vijest da je Ministarstvo kulture ove godine odlučilo u potpunosti ukinuti financiranje Študenta na natječaju za medije sa statusom posebnog značaja. Odluku je donijelo Stručno povjerenstvo za medijske programe u sastavu dr. sc. Matej Makarovič, dr. sc. Borut Rončević, dr. sc. Tamara Besednjak Valič, dr. sc. Jonatan Vinkler i dr. sc. Suzana Žilič Fišer, koje je uz Študent ukinulo financiranje i četirima drugim nezavisnim radiopostajama, kao i najvećim dnevnim novinama (Delo, Dnevnik, Večer) te tjedniku Mladina.

Obrazloženje Povjerenstva u slučaju Študenta je sljedeće: "Projekt Urbana studentska medijsko-obrazovna platforma 2021. pokazuje manji stupanj važnosti sa stajališta osiguravanja redovitog, objektivnog i uravnoteženog predstavljanja političkih aktivnosti i stavova različitih organizacija i pojedinaca." Argumentacija je to koja dakako u potpunosti slijedi novodesničarsku liniju i njezinu perfidnu kooptaciju ljudskopravaške i liberalne retorike, pri čemu se pod "objektivnošću" i "uravnoteženošću" u principu podrazumijeva davanje medijske (i razne druge) platforme konzervativnim, pa i radikalno desnim pokretima. Cilj je pritom sasvim banalan i evidentno nema veze s brigom za pluralnost glasova u javnosti, nego se tiče upliva u institucije i, ključno, izvore financiranja koji su dosad po svojem smislu bili usmjereni na očuvanje i poticanje srednjostrujaških liberalnih vrijednosti u kulturnom i medijskom polju.

Osim ove duboko problematične agrumentacije – Študent je dakako ključno utočište nezavisnih, alternativnih, manjinskih, ugroženih i ranjivih glasova – problem je međutim i elementarnog proceduralnog kredibiliteta Ministarstva, odnosno konzistentnosti odlučivanja. Naime, i natječaj i kriteriji ostali su potpuno nepromijenjeni u odnosu na prethodne godine, kao i koncept programa koji je Študent prijavio. Da su Povjerenstvo i Ministarstvo nastupali u dobroj namjeri, apsolutno bi bilo nemoguće da u razmaku od 12 mjeseci program jednog medija prvo dobije najviše ocjene, a potom bude odbijen na istom natječaju. Evidentno je dakle riječ o političkoj likvidaciji Študenta u režiji Povjerenstva i Simonitija, a da takva retorika nije pretjerana postaje sasvim jasno pogledamo li brojke koje je Radio Študent objavio u svojem priopćenju i koje jasno pokazuju koliko su sredstva Ministarstva važna za njegov rad.

Naime, u razdoblju od 2018. do 2020. Študent je od Ministarstva i ŠOUL-a dobivao redom 231 800  (152 000 ŠOUL, 79 800 MK), 245 000 (150 000 ŠOUL, 95 000 MK) i konačno 220 000 eura (120 000 ŠOUL, 100 000 MK). U 2021. godini je taj iznos zbog odbijenice Ministarstva i ŠOUL-ovog reza pao na 84 000, što znači da je od 2018. godine izgubio gotovo dvije trećine temeljnih potpora. Razmjeri ovakvog udara jasno su pojašnjeni u Študentovom priopćenju: "Ovako drastičan pad prihoda imat će izuzetno ozbiljne posljedice za programsku, obrazovnu i kadrovsku strukturu Radija Študent. Kako su rezultati natječaja objavljeni tek sredinom svibnja, kada smo već proizveli (i platili) gotovo 50% programskog sadržaja, povlačenje potpore Ministarstva kulture znači izravan napad na neovisni, studentski medij zajednice, program i osoblje Radija Študent. Slobodni pad Radija s najboljeg rezultata na natječaju na potpuno odbijanje sufinanciranja zbog nedovoljnog broja bodova dovodi u pitanje stručnost novoimenovanog Povjerenstva Ministarstva koje je odlučivalo o natječaju. Stoga ćemo upotrijebiti sva pravna sredstva da vratimo prijavu Radija Študent na ponovno razmatranje, što se, s obzirom na situaciju, može postići samo tužbom protiv Ministarstva kulture na Upravnom sudu." Također upozoravaju kako odluka Ministarstva bez financiranja ostavlja "3080 emisija ili više od 650 sati programskih sadržaja iz polja kulture i umjetnosti, kao i civilnog društva te manjina, znanosti i politike – područja i tema ponajprije zanemarenih u drugim medijima", a ističu i kako je pogođen bit i veliki broj mladih novinara koji se na Študentu obrazuju i stječu nezamjenjivo iskustvo.

Priopćenje redakcije Študenta završava najavom borbe za nove izvore financiranja i pozivom za donacije – sve češćom pojavom na nezavisnoj kulturnoj sceni u regiji, čak i među etabliranim organizacijama koje bi za svaku suvislu kulturnu politiku trebale predstavljati neprocjenjiv dio polja. No Študent je možda najdramatičniji takav slučaj jer jasno daje do znanja da je voda došla do grla čak i tamo gdje je dosad bilo teško zamislivo: nakon 52 godine postojanja, budućnost jednog od najvažnijih nezavisnih medija na ovom području postala je neizvjesnom u svega tjedan dana. U iščekivanju privremenih rješenja, očito je da će poboljšanje donijeti samo temeljna promjena kulturne politike, odnosno temeljna politička promjena. Srećom, neki nedavni signali iz našeg konteksta govore da prostora za takav prevrat, unatoč pesimizmu trenutnog horizonta, dugoročno itekako ima. Študent dotad mora, i hoće, preživjeti, a za to mu je potrebna solidarna pomoć iz cjelokupne regije, koja dijeli iste probleme destruktivne kulturne politike nastale u zagrljaju desnice i tržišta.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 21.05.2021

VEZANE VIJESTI

Ideološka čistka kulture i medija

Razgovarala: Sanja Sekelj
O nasilnom udaru vladajućih na kulturni sustav u Sloveniji razgovaramo s predstavnicama i predstavnicima slovenske nezavisne kulturne scene.

Tlačitelji (zasad) ostaju

Piše: Lujo Parežanin
Neuspjela interpelacija protiv slovenskog ministra kulture Vaska Simonitija i spinovi Janeza Janše o slobodi medija u Sloveniji produbljuju krizu tamošnjeg kulturnog i medijskog polja.

Četvrt stoljeća ustrajnosti

Piše: Ivana Pejić
Obilježavanje 25. godišnjice postojanja AKC Metelkova Mesto popraćeno je raspravom o novim borbama za grad i ulozi autonomnih prostora koji u njemu još uvijek postoje.