Ne odustajemo od borbe za prostore! | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Ne odustajemo od borbe za prostore!

O ključnim problemima mladih i aktivnostima koje poduzimaju u suradnji s nezavisnom kulturom razgovarali smo s Eminom Bužinkić, predsjednicom Mreže mladih Hrvatska.

Razgovarala: Dea Vidović
  • A
  • +
  • -

KP: Kako bi najjednostavnije predstavila Mrežu mladih Hrvatske?

EB: Mreža mladih Hrvatske je savez udruga mladih i za mlade u Hrvatskoj koji djeluje kao krovna organizacija. MMH trenutno okuplja 50 udruga od kojih su 5 nacionalni savezi dok ostale djeluju u lokalnim zajednicama.

Mreža razvija javne politike za mlade kroz informiranje, javno zagovaranje, tematsko umrežavanje, međunarodnu suradnju i podupiranje razvoja organizacija mladih. 

Ona intenzivno zagovara razvoj nacionalne politike za mlade i provedbu Nacionalnog programa djelovanja za mlade kao i razvoj lokalnih politika za mlade kroz umrežavanje organizacija mladih i uspostavljanje suradnje s lokalnim vlastima.

KP: Što je Nacionalni program djelovanja za mlade i koliko u njemu ima riječi o kulturi?

EB: NPDM je petogodišnja državna strategija razvoja standarda kvalitete života mladih u područjima obrazovanja, zapošljavanja, mobilnosti, zdravstvene i socijalne politike, aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, volonterskog rada te kulture i slobodnog vremena mladih. Opsegom, kultura mladih nije bogato raspisano područje kao rezultat sustavnih i kvalitetnih ispitivanja potreba, no ipak su predstavljeni ključni sadržaji poput razvoja klubova mladih, kulturnih institucija, poticaja razvoja sadržaja za slobodno vrijeme mladih. Primarna važnost nalazi se u poticanju osnivanja multifunkcionalnih makroregionalnih centara u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci kao polilokacijskih prostora koji bi imali funkcije edukativno - informativnih centara, podrške razvoju organizacija i inicijativa te zabave i kreativnog ispunjavanja slobodnog vremena. 

NPDM dodatno propisuje preporuke za suradnju organizacija mladih i lokalnih vlasti te potiče stvaranje partnerskih odnosa u kreiranju sadržaja za mlade. 

KP: Što su glavni problemi s kojima se mladi susreću kad je riječ o području kulture?

EM: Čini mi se kako je u posljednje vrijeme gotovo svaka organizacija mladih s kojom komuniciram izrazila govoto identične probleme u području svoga djelovanja. Naime, prije nekoliko godina gotovo da se izlizala rečenica – nema sadržaja za mlade. Ovog trenutka mislim da ima jako puno sadržaja za mlade i da ih konačno mladi sve više kreiraju i afirmiraju. Vidljivo je da se problem sada nalazi u prezentaciji programa i sadržaja i nedostatku prostora za isto. 

Ako pogledaš današnju scenu mladih u Hrvatskoj i otplivaš na mikro razinu gotovo svaki grad tematizira javne prostore, od Dubrovnika, Splita, Zadra, Šibenika, Kukljice, preko Senja, Rijeke, Poreča, Čakovca, Bjelovara, Požege, Osijeka, Slavonskog Broda pa sve do Vukovara. Sve udruge mladih u ovim gradovima koje se bave kulturom vape za rješenjem problema nedostatka prostora za njihovo djelovanje i realizaciju programa. Prije nekoliko mjeseci stvar se toliko zahuktala u nekoliko gradova da se događala prava mala revolucija – Zagreb i Badel, Zadar i Dom omladine, Kutina i Kuća mladih, Bjelovar i Dom za mlade.. Svaka od navedenih inicijativa iskazala je zabrinutost zbog lošeg upravljanja gradskim prostorima, nepostojanje procedura i kriterija za dodjele prostora, zapuštenost i nemar oko ne-naseljenih prostora industrijske baštine koji propadaju i time ponudila rješenja i pokušala plasirati u javnom diskursu potencijal iskoristivosti prostora i afirmaciju sekora mladih i kulture u tim prostorima. Nažalost, malo koji od gradova danas ima slučaj dobrog upravljanja prostorima u kojima još k tome djeluju udruge.

Osim toga, simptomatična pojava za hrvatsku civilnu scenu ne zaobilazi ni sektor mladih na razini financiranja projekata. Na strani državne kao i lokalne vlasti gotovo da i nema pomaka. Veći budžeti se obećavaju šakom i kapom, no zapravo financijske potpore projekata i dalje su nedostatne, disperzirane na veći broj organizacija, nema poticanja izvrsnosti i kvalitete. Klubovi mladih jedva preživljavaju, brojne udruge se zatvaraju ili dišu na škrge.

KP: Hrvatska nezavisna scena i mladi specifični su i zbog svog političkog angažmana, točnije zbog zagovaranja dijaloga s lokalnom upravom. Koliko je uspješna u tome te koje su važne akcije?

EM: Mreža mladih Hrvatske doista u prvi plan stavlja suradnju s vlastima i izgradnju partnerskih odnosa u provedbi javne politike za mlade i taj proces na lokalnim razinama postaje sve intenzivnijim i kvalitetnijim. Dosta napora je uloženo u komunikaciju s lokalnim vlastima i njihovu edukaciju. Mi smo u zadnje dvije godine shvatili kako se stanje potpune nesuradnje i nerazumijevanja funkcioniranja različitih sektora, upravnog i civilnog, mora promijeniti i to u svim lokalitetima. Tako smo dosta radili na umrežavanju organizacija mladih u artikulaciji zajedničkih interesa i poticali izradu lokalnih strategija u suradnji s lokalnim vlastima. Tako je osnovano 6 županijskih vijeća mladih gdje je upravo nezavisna kultura, u razvoju javne politike za mlade, bila jedna od prioriteta razvoja. Vijeća su danas uspješna u kontaktu s lokalnim vlastima i ostvaruju pristojnu suradnju. Potpisano je nekoliko sporazuma o suradnji, nekoliko županijskih programa djelovanja za mlade je u procesu stvaranja, osnivaju se Savjeti mladih. Prije dvije godine situacija je bila bitno nazadnija. 

U Zagrebu se razvila dosada netipična, no rekla bih, vrlo prirodna i taktična suradnja sektora nezavisne kulture i mladih koja je poslužila kao uzor mnogim gradovima u zagovaranju promjena na lokalnim razinama, poput Zadra i borbe za Dom omladine. Prilično razvikana i veoma uspješna "Operacija:grad" stavila je u fokus javnog diskursa problem obje scene i odnos Gradske uprave prema istima uz tematiziranje Badela i drugih gradskih prostora. Danas, više od godinu dana nakon manifestacije i dvije godine nakon prezentacije Deklaracije nezavisne kulture i mladih, koja nosi potpis i pristanak vodeće osobe Gradske uprave, uz sve napore, tek pokoji korak je učinjen, no toliko malen da gotovo i nije vrijedan spomena. Ako samo analiziramo sektor mladih u posljednje 4 godine raspisana su samo dva natječaja za udruge mladih, a gradski Ured za mlade oformljen je tek prije nekoliko tjedana. 

Spomenutom Deklaracijom se, nakon javnih rasprava u kojima je i sama sudjelovala, gradska vlast obvezala da će osnovati i opremiti neke od većih prostora u Zagrebu kao multifunkcionalni polilokacijski centar za mlade i nezavisnu kulturu, riješiti prostorne probleme klubova, ojačati infrastrukturu kulturnih centara, donijeti kriterije za dodjelu javnih prostora, izraditi operativni plan za provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade. Ne vidim da se išta od ovoga dogodilo.

KP: Što ovakva konstelacija snaga, govori o sceni mladih i nezavisnoj kulturi na jednoj strani te o zagrebačkoj Gradskoj upravi na drugoj?

EM: Sasvim je izvjesno da postojeća situacija upućuje na jedno, a to je urgentna komunikacija organizacija nezavisne kulture i mladih i Gradske uprave. Status nekomuniciranja i ignoriranja problema oba sektora nije održiv i selektivno poimanje stvarnosti tome ne ide u prilog. Čini mi se kako su organizacije oba sektora dovoljno osnažene da nastave proces zagovaranja vlastitog razvoja i da prepoznaju potencijal suradnje s gradskom upravom, a Grad dovoljno svjestan, nadam se, da ne izbjegne priliku za suradnju. Ja svakako vidim interes Grada u poticanju ovakvog projekta i otvaranje prostora za suradnju nezavisne kulture, mladih i Grada. 

KP: Sada zajedno s nezavisnim kulturnjacima otvarate Privremeni ilegalni Centar Jedinstvo za nezavisnu kulturu i mlade? 

EM: Tako je. Dovoljno dugo i predugo razvoj ovih scena bio je zanemarivan čak i spotican. Jedinstvo, nekoć ideja velikog i šarolikog kulturnog centra ostala je samo ideja. Sada je Jedinstvo jedna od starih tvornica prepuštena propasti. Na sreću, neki nisu dopustili da joj se to dogodi nego su uložili ogroman napor i energiju da očuvaju kompleks tvornice Jedinstvo i prepoznali potencijal tog prostora koji će od sada koristiti brojne organizacije. 

Privremeni ilegalni centar je ideja, nama vrlo značajna, koja upozorava na već dugo neriješenu formalnu situaciju s Gradom. Naime, ilegalan ulaz u prostor ne bi bio ilegalan kada bi postojao adekvatan i proaktivan pristup te formalno rješenje. 

Nadamo se kako će Grad prepoznati odgovornost u ovom projektu i ponuditi svoju suradnju kako bi naziv privremeni nestao. Ipak, privremeni ne označava samo pitanje rješavanja prostora Jedinstvo. Naime, Jedinstvo zadovoljava samo neke od potreba nezavisnh kulturnjaka i mlade scene. To iznosi oko 10% prostora na osnovu procjene prostornih kapaciteta od oko 7000 kvadratnih metara. S druge strane, ono je adekvatno za glazbene i druge izvedbene umjetnosti. Pored toga, postoji potreba za edukativno – informativnim i studijsko – rezidencijalnim prostorima unutar polilokacijskog Centra za kulturu i mlade. 

KP: Tvornica Jedinstvo je prepuštena propadanju. Što otvaranje ovog Centra može značiti za ovaj tvornički kompleks na Trnjanskom nasipu?

EB: Otvaranje ovakvog Centra naprosto afirmira puni potencijal tog napuštenog prostora. Nakon ulaganja u obnovu prostora od strane URK-a i Saveza za Centar, prostor je poprimio jednu sasvim drugu dimenziju, dimenziju vitalnosti i pune iskoristivosti. Ovo je naravno ujedno i poruka za način obnove drugih prostora u Gradu koji zjape prazni ili padaju u ruke privatnog kapitala i prerastaju u staklene megalomanske konzumentske prostore.

KP: Na koji način će dalje funkcionirati Centar Jedinstvo?

Neizvjesno je kako će teći razvoj suradnje s Gradskom upravom, no važno je da Centar za kulturu i mlade pronađe jednu od svojih lokacija u Jedinstvu - za glazbene i druge izvedbene sadržaje. Nastavljamo zagovarati legalizaciju i dugoročnost projekta Centra za kulturu i mlade i nudimo Gradskoj upravi participaciju u obliku zajedničkog modela upravljanja i funkcioniranja Centra. Gradska uprava ovdje svakako može i mora prepoznati svoj interes i potrudit ćemo se da tako i bude. Važnim nam se čini uspostaviti suradnju jer je ona jedini održivi model razvoja Centra i time standarda i kvalitete života mladih i kulturnjaka. 

Pozivamo Grad na uključenje u osnivanje Centra za nezavisnu kulturu i mlade kao mješovite ustanove i to kao ravnopravnog suosnivača uz sektore nezavisne kulture i mladih. Očekujemo kako će Grad prepoznati važnost projekta i aktivno sudjelovati u javnom procesu ispunjavanja ključnih mjera gradske politike na koje se obvezao.

Mi svakako pozivamo i sve zainteresirane organizacije, inicijative i pojedince da svojim programima upotpune sadržaje programa Jedinstva i iskoriste nekolicinu raspoloživih prostora unutar tvornice. I ne odustajemo od ideje korištenja kako ovog tako i drugih prostora. 

KP: Za dan otvorenja Centra pripremili ste i salonske razgovore o važnim temama. O kojim je temama riječ?

Za dan otvorenja, u četvrtak 26. travnja, pripremili smo događanje koje predstavlja svojevrsni trg odnosno forum koji će poslužiti kao prostor za razmjenu informacija. Zamislili smo salonske razgovore o sljedećim temama: Nezavisna kultura i mladi zauzimaju prostore, mlad si – samoorganiziraj se; Razvoj grada – kako i za koga; Društvena odgovornost kapitala i Balkanski queer. Tu će još biti prisutni/e i Dunja Knebl, Mance, Afion, Le Zbor dok je Master of ceremony Mario Kovač. A prava poslastica kao i uvijek su Zli bubnjari. Naposljetku kako i najava kaže, slijedi...kolektivno izjedanje grada...a zatim...tko zna...

Četverodnevna manifestacija Operacija grad: Jedinstvo, kojom se otvara Privremeni ilegalni centar za nezavisnu kulturu i mlade, predstavit će čitav niz programa, od izložbi preko predstava, projekcija, radionica do javnih tribina i koncerata. 

 

Sve je dostupno na http://www.jedinstvo.info. 

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 26.04.2007