Ne postoji planet B | kulturpunkt

Ne postoji planet B

Masovni učenički štrajkovi i globalni prosvjedi za donošenje oštrijih zakona u borbi protiv klimatskih promjena, pokazuju da mladi nisu nimalo apatični kao što ih se često prikazuje.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Youth For Climate / Facebook

Temeljen na motivima romana Mladež bez boga upravo traje istoimeni projekt  Montažstroja kojim se propituju ideologije utkane u obrazovanje, besramno trgovanje vrijednosnim sustavom mladih radi političkih ciljeva, njihovoj vjerskoj radikalizaciji i bježanju u "tradicionalno" kao vidu otpora. Austrijski pisac Ödön von Horváth u romanu iz 1937. godine prikazuje mlade koji se psihički i fizički pripremaju za rat koji će uslijediti, a na jednak način volimo gledati i novu generaciju koja se životom u on-line prostoru sprema za buduće digitalne ratove. Ideja nezainteresiranih, sebičnih, neorganiziranih individualaca koji ne odvajaju pogled s ekrana ili su pak religijski radikalni, prevladava u današnjim pesimističnim analizama novih generacija. Istovremeno, prikladno se zanemaruju masovni pokreti mladih kad se ne uklapaju u proizvoljnu kritiku društvene apatije.

Više od 30 000 mladih u četvrtak, 31. siječnja u tri belgijska grada izašlo je na ulice zahtijevajući više odlučnosti u borbi s klimatskim promjenama. To je već treći tjedan održavanja masovnih prosvjeda i školskih štrajkova u ovoj zemlji, a učenici i učenice najavljuju nastavak štrajkova svakog četvrtka sve do izbora za EU parlament u svibnju. Potaknuta najtoplijim švedskim ljetom u povijesti koje su obilježili brojni šumski požari, štrajkove je prva počela petnaestogodišnja Greta Thunberg. Umjesto odlaska u školu, Thunberg je svakog petka ususret parlamentarnim izborima prosvjedovala ispred švedskog parlamenta, a s prosvjedima u kojima su joj se pridružili i pojedini učitelji i drugi građani nastavila je i nakon izbora. Iako je Švedska prošle godine donijela "najambiciozniji klimatski zakon na svijetu" kojim bi zemlja trebala postati ugljično neutralna do 2045. i bez problema dostići ciljeve postavljene u Parizu 2015, Thunberg nije impresionirana. "Ovo je premalo i prekasno, promjene se moraju događati puno brže", rekla je petnaestogodišnjakinja mrtva-hladna dodajući da Švedska nije zeleni raj nego zemlja s jednim od najvećih ugljičnih otisaka. Njen govor na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP 24 u prosincu prošle godine, u kojem od globalnih aktera zahtijeva hitnu akciju protiv klimatskih promjena, viralno se proširio internetom i potaknuo prosvjede i štrajkove mladih diljem svijeta. Sličan govor održala je i nedavno na World Economic Forumu u Davosu jasno istaknuvši da nisu svi jednako krivi za klimatske promjene.

Njeno istupanje motiviralo je brojne druge prosvjede koji su se proširili na 270 gradova u raznim zemljama uključujući Australiju, Veliku Britaniju, Švicarsku, Njemačku, SAD, Kanadu i Japan. U Britaniji se veliki učenički štrajk sprema 15. veljače, a globalni štrajk uslijedit će 15. ožujka. U svojim zahtjevima mladi vrlo jasno targetiraju donosioce odluka ne skrivajući kome su zahtjevi upućeni. Njihova nemogućnost sudjelovanja na izborima i biranja svojih političkih predstavnika motiv je za druge vrste djelovanja, ali i najveća prijetnja jer možda već na idućim izborima ova generacija predstavljat će novu, organiziranu političku snagu. Istovremeno, pozivanjem na činjenicu da su upravo djeca ta koja zbog današnjih aktivnosti u budućnosti neće imati mjesto za život, na javnost se stavlja emocionalni pritisak kojem je teško odoljeti.

Suprotno popularnom vjerovanju, masovni prosvjedi i organizacija mladih nisu rijetkost u današnje doba. Primjerice, prošlu godinu u SAD-u obilježio je jedan od najvećih prosvjeda u povijesti te zemlje. Između 1.2 i 2 milijuna mladih marširalo je u Washingtonu pod parolom March For Our Lives zahtijevajući strože zakone o vatrenom oružju. Nakon pucnjave u jednoj srednjoj školi na Floridi kada je poginulo 17 učenika i zaposlenika škole, njihovi kolege pokrenuli su opsežnu medijsku kampanju i prosvjede u kojima su im se pridružili mladi iz svih dijelova SAD-a. Iako njihovi zahtjevi ni po čemu nisu bili radikalni, najvidljiviji predstavnici prosvjednika bili su pod neviđenim pritiskom medija i javnosti. Preispitivana je njihova motivacija, njihova obiteljska pozadina, ocjene i izvannastavne aktivnosti secirane su u medijima, a političari i lobisti javno su ih prozivali tvrdeći da ne znaju o čemu govore i da bavljenje ozbiljnim problemima trebaju prepustiti odraslima.

U Hrvatskoj nije bilo većih organiziranja mladih od prosvjeda protiv državne mature 2008. godine, koji su i tada slavno koordinirani putem društvenih mreža, što nam je dalo uvid u uzbudljive (a ne samo distopijske), mogućnosti digitalnih platformi, pogotovo novim generacijama koje su s njima odrasle. Ne treba zanemariti ni sve veći broj mladih koji se priključuje djelovanju u LGBTIQ organizacijama i time zamagljuju inače očekivanu sliku mladih koji se vežu jedino uz crkvu ili podmlatke političkih partija. 

Prošle godine australski premijer Scott Morrison poručio je učenicima da bi umjesto prosvjedovanja radije trebali ostati u učionicama. "Ne podržavamo to da naše škole postaju parlamenti. U školama želimo više učenja i manje aktivizma", istaknuo je u govoru u parlamentu. Mlada australska okolišna aktivistica Maiysha Moin na to je odgovorila kako njegovi komentari nisu obeshrabrujući i ono što političari kažu ih ne vrijeđa nego motivira. Thunberg također ističe kako "svi govore da su mladi lijeni i da bi trebali biti aktivniji, ali jednom kad nešto naprave, samo ih se kritizira". Aktivnost ili nezainteresiranost mladih uglavnom se hvali ili kritizira u javnosti prema trenutnim potrebama, kao i što se i zalaganje za potrebe mladih voli isticati sve dok su te potrebe u skladu s nečijim političkim programom, a vrlo rijetko se njihovi zahtjevi promatraju u odnosu na opće dobro. U svakom slučaju, kao što su nas raniji primjeri podučili, svako organiziranje koje kreće odozdo, pa čak i kad su njegovi inicijatori hrabri pojedinci ili pojedinke, vodi nekoj budućoj političkoj snazi.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 05.02.2019

VEZANE VIJESTI

Cijena trgovanja vrijednosnim sustavom

Piše: Ivana Pejić

Ususret predstavi Mladež bez boga, na tribini Čitanje kazališta govorilo se o današnjem konformizmu i dnevno-političkoj instrumentalizaciji obrazovnog sustava.

Nema zemlje za mlade

Piše: Martina Domladovac
Istraživanja mladih na tržištu rada pokazuju visoku svijest o postojećim problemima, ali umjesto u borbi za bolji sustav, mladi rješenje vide u odlasku iz Hrvatske.

Sporazum prema načelima pravednosti

Piše: Martina Domladovac

Počela je pariška konferencija o klimatskim promjenama s ciljem smanjenja stakleničkih plinova. Aktivisti brojnih zemalja zahtijevaju radikalnije promjene i pravedniju podjelu tereta.