Nemogućnost dugoročnog planiranja | kulturpunkt

Vijesti Civilno društvo

<

Nemogućnost dugoročnog planiranja

Savjet za razvoj civilnoga društva održao je sjednicu na temu podrške neprofitnim medijima u Hrvatskoj.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: commons.wikimedia.org

Savjet za razvoj civilnoga društva savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske koje razvija suradnju između Vlade i organizacija civilnoga društva. Članovi su Savjeta predstavnici ministarstava, Ureda za udruge, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Zaklada, sindikata, Udruge poslodavaca te predstavnici OCD-a. Sjednica Savjeta održana 10. ožujka imala je za temu podršku neprofitnim medijima u Hrvatskoj, a sazvana je na prijedlog Udruge za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK), nakladnika portala H-alter. Od 2013. uspostavljena su dva nova izvora financiranja neprofitnih medija: program dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima čiji je nositelj Ministarstvo kulture te Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija pri Agenciji za elektroničke medije. 

Kako navodi UNMK u svom dopisu, poteškoće s programom Ministarstva kulture su neobrazložene intervencije Ministarstva u odluke povjerenstva, uvrštavanje nakladnika koji nemaju status neprofitnih, smanjivanje iznosa maksimalnih potpora što uzrokuje stanje pravne nesigurnosti, nemogućnost dugoročnog planiranja rada medija, podizanja njihove kvalitete i javnog utjecaja te odljev suradnika. Što se tiče Fonda za pluralizam, UNMK navodi da je raspodjela sredstava neprofitnim medijima putem ovog modela opterećena nedovoljnom jasnoćom osnovnih kategorija i propozicija kao i pretjeranim administriranjem koje zanemaruje logiku novinarske odnosno medijske proizvodnje, pa time i osnovni smisao Fonda - razvoj novinarske profesije i unapređenje javnog informiranja.

Sjednicu je otvorio Toni Gabrić, glavni urednik portala H-alter, sumirajući u tri točke dopis poslan Savjetu: potrebu definiranja javnog interesa u medijima, time i javnog interesa u financiranju neprofitnih medija, nedovoljno korespondiranje natječaja s pravilima i logikom novinarske profesije i medijskog nakladništva te nedovoljnu transparentnost u financiranju medija. Predstavnica Ministarstva kulture Lela Vujanić održala je kratko izlaganje o budućoj medijskoj strategiji čiji će pripremljeni radni materijali uskoro biti predmet radnih sastanaka predstavnika medija te u skorije vrijeme stavljeni na javnu raspravu, o budućoj medijskoj politici koja predviđa povećanje financiranja za neprofitne medije, a govoreći o neprofitnoj medijskoj sceni među najvećim je problemima istaknula nedostatak solidarnosti i partikularne interese. Vujanić se osvrnula na jedan od prijedloga UNMK-a, višegodišnje potpore neprofitnim medijima kakve je prije dodjeljivala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, i prijedlog produljenja mandata povjerenika koji odlučuju o financiranju, te rekla da će ti prijedlozi biti implementirani ne preciziravši ni kada ni kako, ali najavivši natječaj koji će omogućiti financiranje suradničkih medijskih platforma.

Vezano uz to, Suzana Kunac, članica Vijeća za elektroničke medije, među uočenim problemima navela je bujanje hladnih pogona organizacija civilnog društva, pa tako i neprofitnih medija, te istaknula da bi povezivanje medija u platforme omogućilo smanjenje birokracije te ostavilo više mjesta za novinarski i urednički rad. S obzirom da je Fondu za pluralizam upućena kritika o pretjeranoj administraciji, Kunac je objasnila da se radi o državnim potporama koje se razlikuju od sufinanciranja rada OCD-a te da je zato propisana glomazna dokumentacija i komplicirano izvještavanje.

Marina Škrabalo, predstavnica OCD-a u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) te članica GONG-a obavijestila je Savjet da će EGSO izdati preporuke za jačanje istraživačkog novinarstva i poticanje neprofitnih medija. Potom je zatražila da predstavnici Ministarstva kulture i Agencije za elektroničke medije, ako znaju, izvijeste o odnosu financiranja profitnih i neprofitnih medija od početka mandata ove Vlade. Istaknula je da smo pri kraju političkog procesa te da je nužno znati te brojke - nažalost, nitko od predstavnika institucija nije ih znao. Vujanić je rekla da financiranje neprofitnih medija iznosi oko 6,6% budžeta ministarstva, dok je Suzana Kunac rekla da je financiranje neprofitnih medija putem Fonda za pluralizam "tek na početku" te da nemaju konkretne evaluacije. Škrabalo je istaknula i problem distribucije sadržaja koji proizvode neprofitni mediji, no taj su komentar predstavnici institucija prečuli.

Također, jedan od prijedloga UNMK-a Vladi bio je razmatranje opravdanosti rješenja po kojem je Ministarstvo kulture nositelj jednog od modela financiranja neprofitnih medija. Naime, kako ističu, "Ministarstvo je tijelo političke vlasti i unutar sebe teško može amortizirati političke interese i utjecaje usmjerene prema integritetu neprofitnih medija". Stoga predlažu vraćanje programa financiranja neprofitnih medija u Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva, uz zadržavanje postojećeg iznosa fonda potpore i uz dodatno podizanje dosegnutih standarda transparentnosti toga modela, ili osnivanje posebne zaklade za neprofitne medije. Škrabalo je u tom kontekstu navela primjer HAVC-a kao uspješnog samostalnog tijela i podržala prijedlog, dok je Vujanić komentirala da se tome protivi jer "ideološki nije za odvajanje od države" te misli da "treba reformirati institucije, a ne osnivati nova tijela". Kunac je također izrazila svoje protivljenje osnivanju takvoga tijela.

U prijedlogu UNMK-a na više je mjesta spomenut Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga, konkretno kod pitanja transparentnosti natječaja Ministarstva kulture te jasnoće ciljeva i kriterija natječaja Fonda za pluralizam medija. Na sjednici je naglašeno da će donošenje Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, koja će od 17. ožujka zamijeniti Kodeks, doprinijeti i transparentnom razvoju sektora neprofitnih medija. Također, u proljeće 2014. godine Povjerenstvo za neprofitne medije sastavilo je preporuke za unapređenje programa potpore, no Ministarstvo kulture nije se još javno očitovalo o preporukama svog stručnog tijela.

Željana Buntić-Pejaković, glavna urednica Cenzure plus, postavila je Agenciji za elektroničke medije pitanja koja se tiču definiranja neprofitnih radijskih stanica, s obzirom da je Katolička crkva nakladnik dvije od devet takvih stanica u Hrvatskoj, potom o otvaranju koncesija za obavljanje djelatnosti radija i televizije organizacijama civilnog društva te o evaluaciji sedmogodišnjeg rada Agencije. S obzirom da se sjednica približila kraju, detaljniji odgovori na ta pitanja vjerojatno će pričekati neki drugi sastanak. Usuglašeno je da je potreban daljnji dijalog svih zainteresiranih strana kako bi se razmijenile informacije i unaprijedio sustav, no zabrinjava činjenica da prisutni predstavnici ministarstava financija, rada, obrazovanja ne smatraju da ih se tema tiče, štoviše, vrlo je vjerojatno da o njoj ne znaju ništa. Sjednicu je zaključila predstavnica Ministarstva kulture koja je izrazila žaljenje što više nakladnika neprofitnih medija nije obaviješteno o ovoj sjednici. U zraku je, osim skupocjenih lustera, ostalo visiti pitanje nisu li ih predstavnici ministarstva zaduženog za medije - članovi Savjeta mogli, iako nisu bili obvezni, obavijestiti o sjednici.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 11.03.2015

VEZANE VIJESTI

Mediji ne rade u interesu građana

Razgovarala: Andreja Žapčić

Povodom dvadeset godina izlaženja časopisa Medijska istraživanja, o stanju u hrvatskim medijima razgovaramo s Nadom Zgrabljić Rotar.

Naći zajednički val

Piše: Vlatka Lacmanović

KLFM-ova turneja Radio na cesti okončana je tribinom o perspektivama community medija u Hrvatskoj te koncertom u zagrebačkoj Booksi.

Utočište neovisnog novinarstva

Piše: Matija Mrakovčić

Deseti međunarodni seminar studentskih radijskih postaja i programa HearMe ove se godine održao u organizaciji Radio Studenta, od 12. do 14. lipnja.