Neodgovornost prema lokalnim autorima | kulturpunkt

Vijesti Izvedbene umjetnosti

<

Neodgovornost prema lokalnim autorima

Zbog optužbi za kolonijalistički i neodgovoran program Atena - Epidaur festivala te pritisaka kulturne javnosti, belgijski umjetnik Jan Fabre odstupio je s mjesta umjetničkog direktora.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: commons.wikimedia

Jan Fabre, belgijski multidisciplinarni umjetnik, dramatičar, kazališni redatelj, koreograf i dizajner odstupio je s mjesta umjetničkog direktora godišnjeg Atena - Epidaur festivala. Grčki ministar kulture Aristides Baltas imenovao ga je direktorom festivala u veljači 2016. godine, no već 2. travnja Fabre je podnio ostavku nakon brojnih pritisaka grčke kulturne javnosti nezadovoljne programom festivala.

Atena - Epidaur festival osnovan je 1955. godine na inicijativu tadašnjeg ministra Georgiosa Rallisa, sa svrhom promocije umjetničkog i kazališnog stvaranja. Festival se odvija svake godine u Ateni i Epidauru tijekom ljetnih mjeseci, te predstavlja jedan od najpopularnijih festivala u Grčkoj, a uključuje glazbene, kazališne i druge kulturne događaje. Jan Fabre imenovan je direktorom festivala za razdoblje od 2016. do 2019. godine, a na novinarskoj konferenciji 29. ožujka predstavio je svoj program za ovu godinu, naglasivši kako nije dobro upoznat s grčkom umjetničkom scenom. Zbog toga se program trebao sastojati od uglavnom belgijskih radova i autora, a povrh svega, samo je određeni broj grčkih umjetnika trebao imati pristup festivalu.

Fabre je na konferenciji izjavio kako se više smatra kustosom nego direktorom festivala, kao i da će ovogodišnje izdanje biti o "belgijskom duhu". Isključivanje grčkih produkcija, zamijenjenih uglavnom Fabreovim predstavama, te izložbom njegovih crteža, fotografija i videa, uzrokovalo je prigovore brojnih grčkih umjetnika. U javnom priopćenju zahtijevali su ostavke Fabrea i ministra Baltasa, a podržale su ih opozicijske stranke i brojni građani. Kao odgovor na prigovore, Fabre je podnio ostavku napisavši da je "prihvatio prijedlog Ministarstva kulture da radi slobodne kreativne odluke, a to se ne čini mogućim u Grčkoj. Ne želim raditi u negativnom umjetničkom okruženju u koje sam došao otvorenog srca i uma".

Kritike Fabreovog programa došle su i iz međunarodne zajednice. Tako je umjetnik Matthieu Goeury u otvorenom pismu redatelja optužio da je njegova "prezentacija programa zvučala izrazito neokolonijalistički i arogantno", a sam program ne pokazuje odgovornost prema zajednici lokalnih umjetnika. Također postavlja pitanje kako je propustio povezati festival, koji bi trebao slaviti raznolikosti, s problemima migracija i dolaska velikog broja izbjeglica, što je također aktualno i u Belgiji.

Baltas, ministar iz Syrizine vlade, izrazio je svoje negodovanje nastalom situacijom, naglasivši kako je Fabre došao pomoći Grčkoj u vrijeme krize (prethodni direktor, Giourgos Loukos otpušten je u prosincu 2015. godine nakon što je otkriveno da festival radi s gubicima preko dva milijuna eura). Baltas, koji je već prije naglašavao nezadovoljstvo velikom korupcijom u kulturnom sektoru, vjeruje da je umjetnik žrtva koordiniranog napada političkih stranaka, medija i dijela umjetnika. "Proglasili su međunarodno priznatog dizajnera nepoželjnom osobom i u potpunosti omalovažili njegov umjetnički rad, ponižavajući svaki smisao umjetničke slobode", rekao je ministar, te obećao korake prema najboljoj mogućoj izvedbi festivala ove godine, unatoč okolnostima. 

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 06.04.2016

VEZANE VIJESTI

Podrum na pozornici

Piše: Igor Ružić
Predstava Morane Novosel "Pred mirovinom" jest logičan potez, prirodni korak i očekivana repertoarna stavka, koja pogađa u bit današnjice dok igra na aktualnost do kostimografskih sitnica.

Jedan mogući pogled

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S voditeljicom Galerije događanja Anjom Planinčić razgovaramo o 35 godina galerije - stvaranju publike, intervencijama u javni prostor Peščenice i suradnjama s radničkim kolektivima.

Koliko je umjetnost slobodna?

Piše: Martina Domladovac
Prema izvješću organizacije Freemuse, umjetnici u svijetu sve su više izloženi napadima militanata ili organizacija civilnog društva povezanih s političkim ili vjerskim organizacijama.