Neposredni nas okoliš neprestano poziva na bunt | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Neposredni nas okoliš neprestano poziva na bunt

Povodom održavanja 6. UrbanFestivala razgovarali smo s organizatorima festivala, Sonjom Soldo i Vesnom Vuković, iz Lokalne baze za osvježenje kulture.

Razgovarala: Janja Sesar
  • A
  • +
  • -

Javni prostor – ulice, trgovi, parkovi, javni gradski prijevoz, samo su neka od mjesta koja je Festival pohodio tijekom svih ovih godina. Iako ga uglavnom nalazimo u javnom prostoru Festival nije karnevalskog karaktera. Na koji način UrbanFestival pristupa javnom prostoru?
UF: UrbanFestival ne pristupa javnom prostoru kao mjestu gdje se gradi imidž grada kroz ponudu zabave i lijepih slika, već mjestu koje je oduvijek služilo za dijalog, suprotstavljanje mišljenja, pregovaranje. Ulicama, trgovima i parkovima, danas su se pridružile natkrivene aleje i trgovi s kafićima u shopping centrima. Prihvatiti ih kao javni prostor, a ne zapitati se kakve bi on građane trebao predstavljati i zašto bismo se u njemu trebali osjećati ugodno, znači podleći vizualno zavodljivoj, privatiziranoj viziji gradskog života. Privremeno nastanjujući javne prostore umjetničkim radovima nastojimo potaknuti ljude da ponovno prisvoje neka mjesta, sjete ih se, formiraju mišljenje o promjenama koje se događaju.
U ozračju reprezentacijske kulture i rastućeg broja festivala, UrbanFestival zamišljen je prije kao platforma, mjesto eksperimenta, struktura koja je spremna reagirati na lokalne potrebe i intervenirati u neposredni kontekst. Poimanje grada kao prostora koji postoji neovisno o objektima i praksama koji su u njega ugrađeni, kao mjesta koje regulira našu svakodnevnicu, grada kao izraza i sredstva državne moći ili surovog interesa kapitala, odlučili smo zamijeniti političkim poimanjem grada - grada kao mjesta koje uvijek i nanovo proizvode prakse njegovih građana.

Projekti UrbanFestivala propituju društvene odnose i prakse, planiranje i organiziranje urbanog prostora, političko-ekonomske dimenzije grada te pristupaju gradu kao procesu koji se mijenja u povijesnoj, ali i svakodnevnoj perspektivi. Koji tipovi lokalnih i/ili globalnih obilježja Vas zanimaju u povijesnoj i svakodnevnoj perspektivi grada?
UF: UrbanFestival je krenuo općenito od ideje da su institucije kao kazališta, muzeji i galerije prestale biti odgovarajuća mjesta za prezentaciju suvremene umjetnosti. Umjetnost danas treba prezentirati izvan njezinih generičkih prostora. Ta dislokacija istodobno je pokazatelj reflektiranosti svog vlastitog prostora i javnog prostora. Javni prostor u tome slučaju se ne određuje samo u odnosu na invidualnu ili obiteljsku intimu, nego i na 'intimni' prostor 'javnih' institucija.
Vrlo brzo u kontekstu rastućeg broja festivala željeli smo se osvrnuti i na taj novi fenomen tzv. festivalizacije kulture pa smo odlučili 'poigrati' se s formom festivala, raditi u više smjena, ad hoc festivale... Zanimale su nas transformacije prostora, ali i promjene organizacije života: shopping kultura i shopping centri kao novi prostori okupljanja, organizacija svkodnevnice i slobodnog vremena, 'nadzor' javnih prostora, ad hoc kolektivi kao trenutne i dinamične zajednice na mjestima tranzita, na kulturnjačkim događanjima.

Jedna od važnijih karakteristika projekata koji su se našli na programu UrbanFestivala je dinamičan odnos između umjetnika, rada i publike. Osim toga, brojni projekti ne mogu niti zaživjeti bez interakcije s građanima i njihovom osobnom povijesti grada i urbanog konteksta. Zašto Vas zanimaju takvi radovi?
UF: Najprije zato što sama suvremena povijest umjetnosti tematizira iste odnose. Oni postaju problematični otkad je uzdrman kodificirani položaj 'umjetnika', autora i pukih konzumatora. Sjetimo se samo Beuysove tvrdnje da ja svatko umjetnik. Pa ipak, danas svjedočimo čestom zaboravu onoga što nam je donijela avangarda i rana moderna. Sklonosti koje gajimo upravo prema toj 'tradiciji', mogu biti osobito vidljive u selekciji festivalskih radova.
S druge strane UrbanFestival ne želi biti još jedna od manifestacija koja 'trguje' projektima ponuđenim na svjetskom tržištu suvremene umjetnosti bez brige o lokalnom kontekstu. Jako nam je stalo na svi radovi budu duboko 'prožeti' lokalnim okruženjem, odnosno kako mi to volimo zvati 'lokalizirani'. U produkciju se tako uključuje lokalna publika, ali i brojna lokalna poduzeća – poput tržnica, kolodvora, hotela, transporta... Značajan modus operandi umjetnosti u javnom prostoru veže se uz su-djelovanje gledatelja/konzumenata. S druge strane, autorstvo ne znači apsolutnu kontrolu nad umjetničkim djelom, publika je suodgovorna za realizaciju djela. Tako razlikujemo dvije razine publike: ona neposredno uključena u produkciju i ona samo promatračka.

Suvremena urbana umjetnost, pogotovo posljednjih godina, intervenira u tzv. B zonama ili ne-mjestima, mjestima koja su na određeni način žrtve ubrzanog razvoja gradova. Dakle, na mjestima koja su mahom na periferiji. Ipak, UrbanFestival je često ostajao u okvirima šireg središta grada. Zašto ste odustajali od periferije?
UF: Ne mislimo da smo odustali od periferije, nego da više pokušavamo raditi na nekoliko kolosijeka istodobno. To nam se čini dosta plodonosnim. To se osobito može vidjeti ove godine kada nam u goste dolazi grupa Ligna koja će svoj rad prezentirati upravo na periferiji, u novozagrebačkom naselju Travno, predstava Cargo Sofia-Zagreb koja se 'odvija' u istočnom industrijskom dijelu grada, a i samo svečano otvorenje bit će u Travnom, u umirućem parku pred Mamuticom.

Kakve su dosadašnje reakcije publike na UrbanFestival? I možemo li reći da je za ovaj tip umjetnosti ravnodušnost najgora moguća reakcija publike (naime, projekti često više računaju na slučajnu, nego li na namjernu publiku)?
UF: Reakcije su prilično raznolike, one jednim dijelom ovise i o zanimljivosti nekog konkretnog rada ili projekta. Iz godine u godinu ipak općenito primjećujemo veće zanimanje za ono što radimo. No, nama je bitnije da pokušamo stvoriti i izgraditi publiku. Obično su kulturni konzumeri već unaprijed 'žanrovski' predodređeni. Kino dvorane, kazališta ili muzeju imaju takorekuć svoje abonente. Mi ih jednim dijelom stvaramo ad hoc, ali sve ih je više koji su i sami zainteresirani za umjetnost na cesti.
Više nas zanima intenzivnija suradnja, uključivanje u proizvodnju, dakle ona primarna publika o kojoj smo maločas govorili, nego kulturnjačka publika, sviknuta na određeni tip 'provokacija' te koja reagira na već predvidiv očekivan način.

Svih prethodnih godina, UrbanFestival nije karakterizirala samo prostorna dislociranost, već i vremenska razlomljenost. Čini se da ste svjesno razbijali tradicionalnu festivalsku formu te se pojavljivali u različitim vremenima, mjestima i kontekstima. Je li ova “igra” rezultat organizacijskih i/ili tematskih fokusa ili samo jedan tip eksperimenta?
UF: U klimi rastućeg broja festivala željeli smo se osvrnuti i na taj fenomen, tzv. festivalizaciju kulture. Dakle, razlomljena forma bila je svojevrsna reakcija na procvat i pojavu svakojakih drugih festivala i njihovih standarda. S druge strane, organizacijski format za nas je neodvojiv od sadržaja, primjerice UrbanFestival 2004. s temom slobodnog vremena odvijao se vikendima.

Surađivali ste s brojnim organizacijama s nezavisne kulturne scene, ali isto tako i s javnim i profitnim sektorom. Bez intenzivnih suradnji UrbanFestival gotovo da nije moguć. Kakve su te suradnje i zašto su neophodne?
UF: Već smo govorili o tome, u želji da se UrbanFestival što gušće 'ispreplete' s neposrednim lokalnim okruženjem, ali i zbog prirode Festivala, hoću reći njegova osvajanja javnih prostora ili neobične upotrebe nekih drugačije kodificiranih prostora, svakako smo upućeni na suradnju s brojnim gradskim odjelima, privatnim i gradskim poduzećima koji se na više načina uključuju u produkciju.
Interdisciplinarnost danas je main-stream, opće mjesto u svim područjima i disciplinama, a interdisciplinarnost podrazumijeva suradnju, ko-operaciju i sinergiju različitih znanja, inteligencija, iskustava. To čini suradnje neizbježnima. I u umjetničkom području.

UrbanFestival redovno je u svoj program uključivao hrvatske umjetnike. Koliko se njihovo predstavljanje unutar UrbanFestivala razlikuje od njihovih uobičajanih radova?
UF: Nismo opsjednuti razvikanim imenima i potvrđenim autorima, zanima nas utjecaj na neposredni okoliš, tako rado dajemo priliku mladim autorima, pa i onima kojima je to prvi istup u umjetničko polje. S umjetnicima surađujemo u svim segmentima produkcije, od 'protresanja' ideja do načina realizacije.
Također, umjetnicima se nudi prilika 'predstavljanja', možda bi preciznije bilo reći djelovanja, u javnim prostorima ili pak prostorima koji nisu mišljeni za proizvodnju i konzumaciju umjetnosti, prostori koji sa sobom donose drugačiju publiku, neočekivanu publiku, iznenađene i isprovocirane gledatelje.

Što je fokus interesa ovogodišnjeg UrbanFestivala?
UF: Naslov ovogodišnjeg festivala jest Politike prostora. Možda je naslov nešto preširok, ali on bi mogao biti i temeljna sintagma svih dosadašnjih urbanih festivala. Ona se može svesti na nekoliko razoružavajućih pitanja: Komu zapravo pripada (gradski) prostor? Tko njime dominira? Kako ga učiniti zajedničkim? Osobito nam je stalo ukazati na one vrste prostora koji isključuju, koji su jasno potpisani od strane svojih vlasnika, ali i na prostore u prostoru, nevidljiva mjesta. No, kao što nas poučava Marx, nije dovoljno samo opisivati postojeće stanje. Ove godine veliki dio festivala posvećujemo zato otporu. S jedne strane podsjećamo na povijest otpora, na njegovu lokalizaciju, a onda i na strategije i tehnike otpora.

UrbanFestival svojim programom već šestu godinu zagovara pravo na javni prostor. Ove godine festival počinjete s konferencijom pod nazivom "Javni prostor u mijeni". Možete li ukratko predstaviti konferenciju i njene ciljeve.
UF: Konferencija se saziva radi uočavanja i dijagnosticiranja promjena javnog prostora s obzirom na mjesto, sadržaje, namjenu i kontrolu, odnosno redefiniranje javnog prostora na konkretnim primjerima. U dva dana konferencije će se pokušati, osim analize i valorizacije postojećeg stanja ponuditi moguće perspektive daljnjih oblika javnog prostora i potreba za njima. Je li istodobno s tehnologizacijom našeg svakodnevnog okoliša i pretvaranju planiranih «prirodnih» gradskih vizura (projektirani parkovi) u medijski pejzaž, promišljanje javne i spomeničke skulpture reverzibilno? Ima li novih planiranih zelenih površina (poput Zelene, ex Lenucijeve potkove), ima li potrebe za njima, što s postojećima (modernistička zgrada ima zelenu površinu kao sastavni dio projekta, "stopalo" zgrade), što sa spomenicima podignutima bez javnog natječaja (kumica na Dolcu), što s korektnim spomenicima koji ne odgovaraju duhu vremena... Pokušat ćemo ponuditi moguća rješenja temeljena na inozemnim primjerima upražnjavanja interdisciplinarnosti prilikom stvaranja novih javnih prostora i promovirati nove pristupe i modele suradnje između umjetnika, arhitekata, povjesničara umjetnosti, sociologa, političara, šire javnosti.

Iako se često čini da je novac pokretač svih akcija, slučaj s UrbanFestivalom je nešto drugačiji. Brojni projekti ne bi bili realizirani da ne nailazite na aktivnu reakciju i pomoć građana. Dakle, tko sve financira ovogodišnji festival? I ukoliko možete, navedite subjekte bez čije pomoći Festival ne bi bilo moguće realizirati.
UF: Festival redovito podržavaju Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada zagreba i Ministarstvo kulture RH, a ove nas godine podržava i UNESCO-ov Međunarodni fond za promociju kulture. Sponzorski su nas podržali i B1 plakati, hotel Laguna, PressCut i Arto vanjsko oglašavanje. U realizaciji su nam svojim uslugama pomogli: Zagrebačke ceste, Zagrebačke tržnice, Veletržnice Zagreb i Robni terminali.

I za kraj, koji problemi stoje pred UrbanFestivalom? Jesu li oni više organizacijske ili sadržajne prirode?
UF: Naš pristup umjetnosti, ali i festivalu kao organizacijskoj formi nema primarnu namjeru pokazati, zaokružiti, već eksperimentirati, propitivati, protresati sedimentirane pojmove i mišljenja. Nismo pretenciozni u izgradnji velikog festivala...
Što se sadržaja tiče - neposredni nas okoliš neprestano poziva na bunt.

Na pitanja odgovarale: Sonja Soldo i Vesna Vuković

Foto:
1 Jaka Primorac: Tramvaj galerija (urbana intervencija)
2 Cargo Sofia-Zagreb (predstava)
3 Promijenimo stvarnost - Preimenovanje ulica
4 Čekaonice osvajanja
5 Radaio mamutica
6 Radio Mamutica
7 Ženski vodič kroz Zagreb

http://www.urbanfestival.hr

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 06.09.2006