Nepristranost je u komentarima nemoguća | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Nepristranost je u komentarima nemoguća

Razgovaramo sa studentima novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Marijom Feldi i Ivorom Kruljcem o njihovoj kampanji za promociju novinarske etike.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

FOTO: Judy van der Velden

Studenti novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Marija Feldi i Ivor Kruljac, u suradnji s Klubom studenata FPZG-a, pokrenuli su kampanju za promociju novinarske etike pod nazivom Piši etično i nepristrano (Pen). U analizama objavljenim na službenoj i Facebook stranici kritiziraju članke koji krše novinarski etički kodeks i objašnjavaju moguće posljedice takvog pisanja. S autorima kampanje porazgovarali smo o njenom konceptu, mogućnosti nepristranog pisanja, studiju novinarstva te stanju i budućnosti struke iz njihove perspektive. Svi zainteresirani za ovakav rad pozvani su priključiti se ekipi Pen-a, bilo kao komentatori, lektori, dizajneri, fotografi ili kako drugačije.

KP: Kampanju za promociju novinarske etike pokrenuli su studenti Fakulteta političkih znanosti. Kako biste ocijenili današnji studij novinarstva? Priprema li buduće novinare da etično i nepristrano pristupaju obradi relevantnih tema te da pišu u javnom interesu?

I.K.: S obzirom da smo upravo putem kolegija "Mediji i javnost" došli na ideju za ovu kampanju, rekao bih dosta dobro. Ipak, poneki se studenti žale zbog toga što više nema nekih predmeta koji su prije bili kao što je "Istraživačko novinarstvo", ali mislim da se to proteže kroz neke druge predmete, kao što su primjerice "Metode istraživanja". Osim toga, studentske novine Global, Radio Student i TV Student, sjajne su prilike za učenje i skupljanje iskustva za sve zainteresirane studente. S obzirom da osobno pišem za Global, mogu reći da se tamo novinarska etika poštuje i pazi se na takve stvari, a i sam studij, primarno putem "Uvoda u novinarstvo" objašnjava važnost poštivanja novinarske etike. Međutim, smatram da problem (i bojim se da osobno jednog dana neću tome postati podložan) nastaje kada ti novinarstvo postane primaran izvor prihoda i da tada moraš raditi neke stvari protivne javnom interesu zbog vlastite egzistencije. Još jedan je problem (premda ne mora nužno biti), što dobar dio današnjih novinara nije studiralo novinarstvo, nego nešto drugo. To im omogućuje stručnost za neku tematiku, ali im možda upravo nedostaje ta svijest o javnom interesu, mada je neki opet steknu tijekom svojega iskustva. Neznam kako je bilo prije, no danas na kolegijima pričamo o širokom rasponu tema, svega što se događa u javnosti, a možemo slušati i politološke predmete koji itekako mogu poslužiti u političkom novinarstvu.

M.F.: Za kršenje novinarske etike sam osobno znala i prije, kroz razne radionice tijekom srednje škole, ali za "sedam smrtnih grijeha" i za ozbiljnost situacije u Hrvatskoj sam saznala u prošlom semestru. Većinu argumenata i praktički skoro sve ideje vučem direktno iz Malovićeve knjige, za koju vjerojatno ne bi ni saznala da nije dio literature na fakultetu. Također, uči se kako manipulirati javnim mnijenjem, ali i kako prepoznavati razne manipulacije, prikrivena oglašavanja, lažirana istraživanja i jednostavno razliku između dobro i loše odrađene teme. Baš smo neki dan, u sklopu nastave, razgovarali o načinima na koje se jako lako mogu etiketirati određene skupine čisto putem novinarstva. 

KP: Kako kao studenti novinarstva gledate na svoj (budući) posao i stanje struke u Hrvatskoj danas?

I.K.: Osobno, ne baš najbolje. Iako sam već rekao da mi zbilja o svemu diskutiramo, informiramo se i nastojimo imati barem ono osnovno enciklopedijsko znanje koje bi po potrebi proširivali za određenu temu o kojoj izvještavamo. Nekakvo zaposlenje možete očekivati ako ste među najboljim studentima, ili ukoliko imate iskustva sa nekim od studentskih medija. Ipak, bojim se da u javnosti i dalje prevladava mišljenje da su novinari nepismeni, da lažu i obmanjuju. O nepismenosti se da diskutirati, ali opet svi pogriješimo tu i tamo, događa se, a glede ovih laži i obmana, to je nešto što pokušavamo mijenjati našom kampanjom.

M.F.: Stanje novinarske struke u Hrvatskoj je... zabrinjavajuće. Ali, (nažalost ili nasreću) po pitanju vlastite budućnosti sam optimistična. Ja ću se snaći, izboriti za sebe, makar to značilo pretrpjeti puno zatvorenih vrata.

KP: Cilj kampanje je jačanje medijske pismenosti u Republici Hrvatskoj po pitanju kršenja etičkih prava u novinarstvu. Na koji način pristupate tom problemu?

I.K.,M.F.: Sadašnji plan je analizama koje objavljujemo na blogu i dijelimo na društvenim mrežama. Za sljedeću akademsku godinu, kroz tribine i radionice. Imamo jako puno podrške od Kluba studenata FPZG-a, koji su nam glavni oslonac kroz cijelu kampanju. Moramo spomenuti i profesoricu Gordanu Vilović koja je odmah rekla da je ovo ambiciozan i hrabar pothvat, ali nas je motivirala da krenemo s radom. Ovo će biti teško, jer se ovakve stvari ne rade preko noći, niti kroz par dana, tjedana, mjeseci. Za ovo treba vremena, strpljenja i plan. Dobro razrađeni plan. Zato planiramo tribine s temama koje su usko vezane uz etično novinarstvo, sa govornicima koji se bave novinarstvom ili su stručnjaci u nekom polju. Bitno nam je i pokriti taj praktični dio, gdje bi ljudi trebali sami raspoznati dobru vijest od loše, točnije, etičnu od neetične, stoga planiramo i radionice koje bi bile namijenjene manjem broju ljudi. To je naš plan zasad.

KP: Je li moguća nepristranost u novinarstvu? Na koji način u odabiru i komentiranju tuđih novinarskih tekstova zadržavate vlastitu nepristranost?

I.K.: Nepristranost je nešto što ljudi ne shvaćaju najbolje iz cijelog naziva kampanje. Možda općenito ne shvaćaju i razliku između prepričavanja i komentiranja. Vijest, znači čisto informiranje o recimo sjednici sabora. Novinar bi trebao samo prepričati temu sjednice i što je najvažnije što je tko rekao (pritom neovisno o svojim stajalištima prenijeti oba dvije strane). Kod komentiranja, novinar bi trebao dapače iznositi svoja stajališta (pa čak i političku pristranost: lijevo, desno), ali na način da razumno argumentira ili konkretnim dokazima pokuša uvjeriti javnost zašto bi mogao biti u pravu, a ne samo da kaže: "Vlada je glupa jer su domoljubi", bez argumenata ili dokaza kako to konkretno negativno utječe na naše društvo. Nepristranost kod informiranja (vijesti) mora postojati, ali kod interpretacije (komentara, kolumni), ona je nemoguća. No, kažem, bitno je racionalno sagledavanje, jednostavno se upitati s obzirom na sadašnje i prošle događaje, zašto kao novinar imam takvo stajalište. A ako je jedini odgovor koji imate, djed mi je bio u ovoj ili onoj vojsci, onda zbilja izbjegavajte komentare.

Mi članke biramo prilikom našeg vlastitog nastojanja da ostanemo u toku s dnevnim zbivanjima. Neovisno jesmo li bliži jednom mediju ili drugom, primijetimo li novinarsku neprofesionalnost i uvidimo neke negativne posljedice na javnu sferu, mi ćemo napisati kritiku o tom slučaju. Katkada je možda teško racionalno sagledavati stvari zbog vlastitih uvjerenja, ali trudimo se. Bitno je naglasiti da nam fokus nije samo politika već svaka moguća novinarska rubrika, koja zna imati svoje specifične etičke probleme. 

M.F.:  Svakome se može desiti da piše novinaski tekst gdje se bavi pitanjem koje mu je ideološki blisko ili gdje spominje osobu koja mu je partner, suradnik, član obitelji ili drugo. Ono što novinar može napraviti je objasniti svoj odnos prema temi/osobi. Na taj način omogućuje čitatelju razumijevanje situacije. Što se tiče naših komentara, jedino što gledamo je kršenje etičkih prava. To da li je portal/novine/program orijentiran politički desno, lijevo ili kao centar nas ne zanima. Ne zanima nas ni bavi li se novinarski rad uopće politikom. Ono što nas zanima je ako krši etična prava, zašto je to loše i zašto bi se urednik i sam novinar koji je to napisao trebao ispričati. Osobno vjerujem da bi svaki moralni novinar morao moći priznati svoju grešku.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 02.05.2016

VEZANE VIJESTI

Novinari su samo naoko slobodni

Razgovarala: Janja Sesar
S Gordanom Vilović razgovaramo o novinarskoj etici, prikrivenom oglašavanju i "PR-novinarstvu", padu standarda struke, kao i o drugim problemima s kojima se suočava suvremeno novinarstvo.

Pitanje transparentnosti i političke neovisnosti

Piše: Matija Mrakovčić
Praćenje medijskog pluralizma u Hrvatskoj u 2015. godini najrizičnijom je ocijenilo medijsku pismenost za koju ne postoji nikakav napredak u područjima medijske i obrazovne politike.

Mediji ne rade u interesu građana

Razgovarala: Andreja Žapčić

Povodom dvadeset godina izlaženja časopisa Medijska istraživanja, o stanju u hrvatskim medijima razgovaramo s Nadom Zgrabljić Rotar.