Nezamjenjiva obmana | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Nezamjenjiva obmana

Iza proklamirane decentraliziranosti i propulzivnosti tržišta NFT-ova krije se sustav koji sve više nalikuje piramidalnoj shemi kojom vlada financijski najmoćnija manjina.

Piše: Vladimir Vince

Foto: Diverse Stock Photos / Flickr (CC BY-NC 2.0)

  • A
  • +
  • -

Prije godinu dana, svaki tekst koji se bavi NFT-ovima započeo bi dugom i konfuznom definicijom tog fenomena koja uključuje gomilu tehnoloških pojmova. Ti pak pojmovi zahtijevaju razumijevanje drugih opskurnih tehnoloških pojmova. Njih se zatim nekako povezuje u donekle konzistentan narativ i konačno prodaje kao budućnost umjetnosti. U zadnjih godinu dana, NFT-ovi su od kurioziteta u medijima prerasli u sveprisutni spekulativni financijski instrument koji se sve više promovira širokoj publici kao sredstvo brze zarade. Zbog svoje tehnološke opskurnosti i futurističke reputacije, domaćoj publici je i dalje dostupno relativno malo kritičkih osvrta koji se bave ključnim problemima NFT-ova: neodrživim špekularenjem, negativnim utjecajem na okoliš i opasnom desno-liberterijanskom ideologijom koju propagiraju. S obzirom na to da se NFT-ovi polako šire i na hrvatsko umjetničko i financijsko tržište, u ovom tekstu ćemo probati razjasniti njihovu kompleksnost i pokazati da se kod NFT-ova prvenstveno radi o investicijskoj prevari.

Iako ćemo se samoj definiciji NFT-ova nažalost morati vratiti, mislim da bi bilo korisnije da prvo definiramo jedan drugi fenomen – piramidalnu shemu. Svjesni smo kontradikcija ovog pristupa – i sama misterija NFT-ova se temelji na opskurnosti tehnologije kojom se koriste. Međutim, jasnom usporedbom sa starijim investicijskim prevarama jasnije ćemo vidjeti kako, unatoč tehnološkoj kompleksnosti, ni ova nova prevara nije suštinski drugačija od onih starijih. Prema Wikipediji, piramidalna shema je investicijska prevara i verzija Ponzijeve sheme temeljena na neodrživom poslovnom modelu. Taj model uključuje zaradu novca prvenstveno kroz uključivanje drugih ljudi u shemu, obično bez ikakvog prodanog proizvoda ili izvršenja bilo kakve usluge. Iako su klasične piramidalne sheme u mnogim zemljama ilegalne, većina građana će se češće sresti s njihovom legalnom verzijom – mrežnim (tzv. multilevel) marketingom. Kompanije kao Herbalife, Amway i druge koriste se istim principom kao ilegalne piramidalne sheme, ali uz neke male izmjene zbog kojih slobodno mogu poslovati u većini država. Piramidalne sheme su raširenije u zajednicama koje su financijski nepismene i ekonomski ugrožene – naivnim građanima pružaju iluziju mogućnosti da se na brzinu obogate ili otplate dugove. Nažalost, piramidske sheme isključivo obogaćuju ljude na vrhu piramide.

Ovih dana internetom se širi odličan videoesej autora Dana Olsona The trouble with NFTs koji do najsitnijih detalja opisuje povijest, sadašnjost i suštinski problem NFT-ova te tehnologije i ideoloških vrijednosti na kojima počivaju. Uz mnoga druga vrijedna opažanja, u svom je videu Olson precizno primjetio niz sličnosti između NFT-ova i piramidalnih shema. Sličnosti uključuju obećanje brzog bogaćenja, potrebu za konstantnom regrutacijom novih članova, ali i nejasnoće i dvosmislenosti oko toga što li su NFT-ovi uopće i zašto bismo im trebali pridavati bilo kakvu vrijednost. S obzirom na to, bitno je da ne padnemo u zamku opskurnosti tehnologije na kojoj se NFT-ovi temelje, već da jasno definiramo vrijednosti i obrasce ponašanja ključnih osoba i kompanija koje dominiraju tržištem NFT-ova. No, prije toga ipak trebamo razjasniti neke osnovne pojmove.

Opskurnost je nezamjenjiva

Non-fungible-token (NFT) je kriptografski generirana datoteka koja se može kupovati i prodavati, a sprema se u digitalnu evidenciju transakcija zvanu blockchain. Blockchain tehnologija je razvijena 2009. kao temeljni element bitcoina radi decentraliziranog vođenja evidencije svake transakcije te digitalne valute. Blockchain možemo zamisliti kao beskonačno dugačak račun na koji se zapisuje svaka nova transakcija. Za razliku od kriptografskih valuta koje su razmjenjive (poput tradicionalnih valuta ni kod njih nije bitno koju kovanicu posjedujemo ako je kovanica iste vrijednosti), NFT-ovi su nezamjenjivi (non-fungible), odnosno njihova vrijednost se temelji na njihovoj (pretpostavljenoj) jedinstvenosti.

Kriptovalute poput bitcoina su široj javnosti postale poznate prije desetak godina, prvenstveno kao sredstva za kupnju ilegalnih proizvoda poput droge i oružja, a tu su reputaciju dobile upravo zbog svoje decentraliziranosti i (do određene mjere) anonimnosti. Unatoč pokušajima da se populariziraju kao legitimne valute kojima se može plaćati u dućanima i koje se može kupovati na bankomatima, kriptovalute se prvenstveno koriste kao investicijsko sredstvo. Kriptovalute su uglavnom dizajnirane kao deflacijske – početni vlasnici lakše akumuliraju valutu zbog kriptografskih algoritama kojima se kriptovalute stvaraju, pa samim time rani ulagači ostvaruju najveću dobit ako je kriptovaluta uspješna (zvuči poznato?). 

Tako je zadnjih godina došlo do munjevitog rasta vrijednosti bitcoina, ethereuma, dogecoina i niza drugih kriptovaluta. Kao što ćemo uskoro vidjeti na primjeru NFT-ova, primarni razlog rasta vrijednosti ovih digitalnih valuta je pretpostavka da će njihova vrijednost samo rasti još više, odnosno nada da ćemo svoje digitalne datoteke moći prodati nekome za višu cijenu (u tradicionalnoj valuti poput dolara) nego li smo sami za njih platili. Za razliku od tradicionalnih fiat (lat. "neka bude") valuta, čiju vrijednost određuju međunarodna financijska tržišta, stanje državnih gospodarstava i politika centralnih banki, vrijednost kriptovaluta je sličnija trgovini dionicama, tako da im vrijednost značajno oscilira, što bitno otežava njihovo korištenje u svakodnevnom životu – da bi nam valute bile svakodnevno korisne, trebaju biti stabilne. Više o samoj tehničkoj i financijskoj problematici kriptovaluta pisao je Tomislav Medak 2018., a većina njegovih opservacija je još uvijek aktualna.

Prethodni paragrafi, u kojima smo se jedva dotakli samih NFT-ova, jedva su zagrebali površinu tehnološkog, ekonomskog i političkog ekosustava na kojem NFT-ovi počivaju, a količina informacija potrebna da te elemente razumijemo je ogromna. Upravo je to još jedan element koji kriptovalute i NFT-ove povezuje s piramidalnim shemama – njihova opskurnost čini ih atraktivnima s jedne strane laicima, koji (s pravom) ništa ne razumiju, a s druge strane stručnjacima, koji svoje tehničko znanje pokušavaju iskoristiti za dodatni profit. I jednima i drugima je jedino bitno da vrijednost raste i da prodaju svoj udio prije nego tržište krahira. No, nakon što je tržište naraslo do svog vrhunca, kako privući nove ulagače kojima možemo prodati svoje kriptovalute? Potreban je novi spekulativni financijski proizvod, i tu se u pravi čas pojavljuju NFT-ovi.

S tehničke strane, NFT-ovi su vrlo slični kriptovalutama. Radi se malim datotekama koje treba "iskovati" rješavanjem matematičkih problema, ili validiranjem blockchaina u PoS modelu. Zatim se ta datoteka pridodaje blockchainu, odnosno digitalnoj evidenciji transakcija. Kako su blockchainovi sami po sebi iznimno spori (zbog svoje decentraliziranosti i potrebe za kopiranjem i validiranjem), NFT datoteke uglavnom mogu sadržavati tek par linija teksta, tako da trenutno prvenstveno sadrže linkove na različite druge datoteke, prvenstveno JPEG slike. To je bilo dovoljno da dođe do eksplozije interesa i vrijednosti nečega što bi se drugim riječima moglo objasniti i ovako: NFT-ovi su digitalni računi koji potvrđuju da je netko platio određenu količinu kriptovalute nekome drugome za link koji vodi do neke datoteke. S obzirom da sada ta datoteka može sadržavati link na neku sliku ili video, NFT entuzijasti su nas uvjerili da posjedovanjem te datoteke možemo posjedovati jedinstvene digitalne umjetnine (iako su one i dalje svima jednako vidljive). 

Sreća prati hrabre?

Iako su prvi NFT-ovi "iskovani" (eng. minted) još 2014., u široj javnosti se pojavljuju prije otprilike godinu dana, usred druge godine pandemije i tijekom ogromne globalne financijske nestabilnosti za većinu ljudi. U roku od nekoliko tjedana, zahvaljujući seriji bombastičnih priča o prodaji NFT-ova naizgled bezvrijednih digitalnih slika, uključujući i neke od kultnih klasičnih memeova, NFT-ovi su postali sveprisutni u medijima. Odjednom su se za NFT-ove zainteresirale globalne korporacije, investicijski fondovi, muzeji i galerije, u općoj groznici da profitiraju na tom aktualnom fenomenu. Mnogi stručni, i u svojim branšama ugledni ljudi izašli su s vlastitim analizama o historijskom značaju te nove tehnologije, ali i njenoj mogućnosti da zauvijek promijeni umjetnost. Međutim, ta inicijalna fascinacija se relativno brzo ispuhala, prvenstveno zato što su neki od najbogatijih i najutjecajnih ljudi na svijetu, investitori i tehnolozi iz Silicijske doline, ali i bogati celebrityji poput Paris Hilton i Matta Damona, agresivno počeli propagirati investiranje u taj novi financijski instrument. Prelazak u tu fazu marketinškog uvjeravanja i celebrity endorsementa je dobar indikator da je NFT fenomen prešao iz eksperimentalne u fazu aktivne regrutacije novih članova. Iako se čini da neki celebrityji iskreno vjeruju u NFT projekte, većina ih se pojavljuje u reklamama isto kao što reklamiraju parfeme ili alkoholna pića. U reklami za Crypto.com Matt Damon provocira gledatelje izjavom da "sreća prati hrabre" te da je investiranje u kriptovalute (i posredno NFT-ove) u 2022. hrabar potez poput otkrića Amerike ili uspona na Mount Everest. No, za razliku od parfema ili alkohola, NFT-ovi nisu materijalna dobra s fiksnom cijenom, već spekulativni financijski instrumenti koji su u većini svijeta neregulirani, tako da trenutni marketinški pritisak više podsjeća na mrežni marketing nego na reklamu za votku.

NFT-ovi nemaju nikakve zakonske veze s autorskim pravima – blockchain i crypto entuzijasti ideološki su suprotstavljeni državnoj regulaciji i većina projekata u toj sferi proizlazi iz desno-libertarijanske ideologije. Odnosno, suprotstavljeni su regulaciji kad se tiče njihovih anonimnih investicija, ali sve su češće situacije u kojima vlasnici pozivaju policiju u incidentima u kojima su NFT-ovi "ukradeni" ulagačima. Nakon početne manije pri kojoj je svaki minorni internet celebrity pokušao zaraditi na prodaji NFT-ova svojih memova, tvitova, videa itd., došlo je do sljedeće faze "NFT projekata" pri kojima skupine entuzijasta – prvenstveno dobro financijski potkovanih muškaraca – osniva NFT "zajednice". Tako je počeo Bored Ape Yacht Club (BAYC), prodajući 10 000 crteža majmuna (algoritamski generiranih da kombiniraju različite vizualne elemente kako bi svaki bio "jedinstven") za preko milijardu dolara u manje od godinu dana. Uz slike majmuna, autori su obećali puna autorska prava kupcima te blisku i dinamičnu "zajednicu". NFT zajednice se obično svode na chat server na Discordu gdje se vlasnici i kupci međusobno ohrabruju i hypeaju za daljnje sudjelovanje u projektu. S obzirom da uspješni NFT-ovi trenutno koštaju desetke i stotine tisuća dolara, neki su crypto zajednice usporedili s country klubovima, ekskluzivnim prostorima za bogate. 

Za razliku od umjetnih crypto zajednica za bogate, na internetu desetljećima nastaju organske i solidarne zajednice koje od svojih članova ne zahtijevaju nikakve financijske uloge – nekad su to bili BBS-ovi, forumi, blogovi, tumblr itd. No, crypto entuzijasti i korporacije neće stati na svojim country klubovima – kroz tzv. Web3 platforme žele dovesti financijalizaciju u svaki kutak interneta i svakodnevnog života kako bi mogli naplaćivati rentu za najbanalnije stvari. Nedavno je o tendenciji Web3 i crypto projekata da pokušaju komodificirati svaki element ljudskog života i djelovanja pisao Cory Doctorow, ZF pisac i novinar. Doctorow je na primjeru suludog crypto projekta koji pokušava prodati NFT-ove boja (poput crvene, zelene, plave…) pokazao da je sama srž kripto-libertarijanske ideologije svesti svijet i ljudske odnose isključivo na pitanje vlasništva – svijet u kojem više ne postoje zakoni i politike van okvira onoga što posjedujemo. 

Unatoč ogromnim brojkama kojim se BAYC i drugi projekti hvale, neovisna istraživanja pokazuju da zapravo većinu NFT-ova u cirkulaciji, kao i većinu kriptovaluta, posjeduje jako mala skupina ljudi. Osim toga, sve su češći primjeri dokumentiranih "prodaja" pri kojima ista osoba prodaje NFT-ove sama sebi kako bi ostvarila privid potražnje, i u konačnici prodala svoj digitalni token nekome dovoljno naivnom da povjeruje u fiktivnu vrijednost. Na NFT tržištu se također često pere prljav novac – kako su transakcije na blockchainu anonimne, NFT-ovi predstavljaju priliku za legitimaciju ilegalno stečenog novca. Zapravo su po tome možda i najsličniji tradicionalnom tržištu umjetnina, koje već godinama prešutno funkcionira kao platforma za pranje i parkiranje novca van poreznih jurisdikcija. Pomalo simptomatično, upravo je krajem prošle godine SAD počeo snažnije regulirati prodaju umjetnina, tako da je atraktivnost NFT-ova u tom pogledu značajno porasla. Iz umjetničke perspektive, vezu između NFT-ova i pranja novaca kroz tradicionalno tržište umjetnina objašnjava Youtube video NFTs (are worse than you thought) Cat Graffam.

Investicijska obmana

Iako se čini da tržištem NFT-ova dominiraju prevare, i sama ideja nereguliranog i "decentraliziranog" tržišta koje to nije je prevara sama po sebi. Preko 95% transakacija NFT-ova se odvija na platformi OpenSea, tako da decentraliziranost blockchaina postaje irelevantna. O nefunkcionalnoj decentralizaciji blockchaina je nedavno pisao Moxie Marlinspike, osnivač Signala, messaging aplikacije koja je među prvima uvela point-to-point enkripciju poruka. Moxie je vlastitim eksperimentom kovanja te manipulacijom vlastitim NFT-om (koja navodno ne bi trebala biti moguća) u praksi demonstrirao kako većina tvrdnji o decentraliziranosti zapravo ne drži vodu. Ali ključna prevara je u piramidalnom konceptu investicije, zbog koje manjina, koja trenutno drži nominalne milijarde dolara u NFT-ovima i kriptovalutama, trenutno agresivno traži nove ulagače kojima može prodati svoje uloge. Ranim ulagačima trebaju mase naivnih pridošlica prije nego balon pukne. Zato trenutno Matt Damon snima reklame za Crypto.com, a Paris Hilton odlazi kod Jimmyja Fallona da se hvali svojim JPEG-om majmuna. Iako smo se do sad NFT-ovima bavili isključivo u globalnom kontekstu, pogledajmo, za kraj, jedan hrvatski NFT projekt koji je nedavno prezentiran na izložbi u Zagrebu.

Početkom veljače, u galeriji Lauba u Zagrebu otvorena je trodnevna izložba NFT skulptura hrvatskog art i NFT startupa Michelangelo Labs. O izložbi je pisala Netokracija, portal posvećen digitalnom poslovanju, marketingu i kulturi, te modni časopis Grazia, u kojem su intervjuirali CEO-a Michelangelo Labsa Jerka Stjepanovića. Osim tih dvaju tekstova i agencijskih vijesti koje je prenio niz medija, čini se da zasad ova "prva svjetska izložba NFT skulptura" nije imala velikog odjeka u javnosti. Izložbu nažalost nisam imao prilike posjetiti, tako da o njenoj kvaliteti i značenju mogu isključivo govoriti na temelju nekoliko fotografija i članaka, ali čini mi se da joj, unatoč nezainteresiranosti domaće stručne javnosti, ipak trebamo posvetiti trenutak pažnje – prvenstveno kako bismo upozorili na opasnost koju ovakvi publicity stuntovi predstavljaju za neinformirane građane.

Prema intervjuu u Graziji, Michelangelo Labs koristi 3D-printere za izradu plastičnih modela JPEG avatara iz NFT projekata BAYC, CrypToadz i CyberKongz. Na svojoj stranici i u intervjuu za Netokraciju spominju Michelangelo NFT, koji zatim žele prodati istim vlasnicima čije su NFT-ove 3D-printali. Domaćim NFT poduzetnicima se treba priznati da su uhvatili korak s globalnom scenom. Čak su i u Netokraciji primijetili: "Lako vam se može zavrtjeti u glavi od svega toga, ali dobro ste pročitali, Michelangelo Labs od digitalnih umjetnina radi fizičke, a za vlasnike tih fizičkih želi onda napraviti i digitalne." Njihova prisutnost na webu i društvenim mrežama je tipična za crypto projekte koje smo ranije analizirali – puna nejasnih obećanja i hypea. Trodnevnom izložbom u Laubi dobili su ograničenu, ali sigurno ne beznačajnu legitimaciju za svoj rad. Njihov projekt je samo jedan od gomile koja trenutno želi uhvatiti dio ogromnog crypto kolača te po tome nisu posebno opasni za društvo. No upravo je nekritičko ohrabrivanje ovog ekonomski, društveno i politički štetnog pokreta temeljenog na financijalizaciji svega ključan problem protiv kojeg se trebamo boriti. S obzirom na sve probleme s NFT-ovima koje smo nabrojali u ovom tekstu, nadamo se da ćemo vidjeti više izložbi koje se problematikom NFT-ova bave kreativno i kritički, a ne tako da legitimiraju ovu štetnu praksu. Michelangelo Labs svojim trodnevnim boravkom u Laubi vjerojatno neće doseći kritičnu masu publike koja bi se zbog njihove izložbe upustila u NFT investiranje, ali samo je pitanje vremena kad će se na hrvatskoj televiziji pojaviti neka naša javna osoba i građanima predložiti da svoju ušteđevinu ulože u nekog nacrtanog majmuna.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 16.03.2022

VEZANE VIJESTI

NFT kripto art – umjetnost oskudice

Piše: Josip Brković
Komodifikacijom dolazi do neraskidivog povezivanja umjetničkog djela s pitanjima oskudice koja ranije nije bila prisutna u području digitalne umjetnosti i kulture. 

Digitalna eksploatacija mladih

Piše: Matko Vlahović

Narativi o revolucionarnim tehnologijama i prilikama za ulaganje u digitalnu imovinu podložnu publiku pronalze u mladima koji traže načine za poboljšanje vlastitih životnih uvjeta.

Uvažavanje transformativnog, kritičkog rada

Piše: Lujo Parežanin
Novo uvrštavanje kolektiva WHW na ArtReviewovu ljestvicu najutjecajnijih ljudi u umjetnosti vrijedi pozdraviti kao doprinos zasluženoj globalnoj vidljivosti i priznanju njihovog djelovanja.