Njegove najveće ljubavi | kulturpunkt

Vijesti Film

<

Njegove najveće ljubavi

Hrvatski filmski savez objavio je monografiju posvećenu redateljskom, scenarističkom i esejističkom radu Zvonimira Berkovića.

Piše: Vatroslav Miloš

Zvonimir Berković, Rondo, 1966.

Monografiju jednostavno naslovljenu Berković uredili su Diana Nenadić i Nenad Polimac, a tekstove u njoj potpisuju Konrad Eberhart, Marko Grčić, Dragan Jurak, Silvestar Kolbas, Sanja Kovačević, Bruno Kragić, Petar Krelja, Juraj Kukoč, Gérard Langlois, Ivana Miloš, Irena Paulus, Jurica Pavičić, Maja Rodica-Virag, Ivo Škrabalo i Slaven Zečević te, dakako, urednici i sam Zvonimir Berković

Berkovića u uvodnim tekstovima knjige potretiraju Ivo Škrabalo i Marko Grčić, potom njegova studentica Sanja Kovačević ispisuje analizu reprezentacije ženskih likova u njegovim igranim filmovima, a tu su i tekstovi posvećeni njegovim manje poznatim kratkim dokumentarnim, igranim i namjenskim filmovima, kao i detaljan kritički uvid u  četiri njegova igrana filma. Pozornost se daje i "Berkovićevu shvaćanju scenaristike i nerealiziranim scenarijima", a sam se Berković oglašava i u prvom licu jednine, u "biofilmografskom razgovoru" koji je s njim pred kraj redateljeva života vodio Nenad Polimac". Monografija sadrži i tekstove francuskog kritičara Gérarda Langloisa ("Remekdelo Zvonimira Berkovića") i poljskog kritičara Konrada Eberhardta ("Slučaj: Berković"), pisanih u trenutku kada je Berkovićev Rondo krenuo u kino-distribuciju, a dostupni su nam još od 1968. godine, kada su u prijevodu izašli u beogradskim Filmskim sveskama

Uz do sada izašle knjige Milan Blažeković - Život u crtanom filmu i Nedjeljko Dragić: Čovjek i linija Midhata Ajanovića, Martinac Ranka Munitića, Kino Tom Slobodana Šijana te U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper Leonide Kovač, Berković je posljednja u nizu monografija posvećenih ključnim figurama domaće kinematografije u izdanju HFS-a. Šteta je, doduše, samo što radu tih autorica i autora i dalje možemo svjedočiti tek rijetko: u kino ili televizijskim projekcijama, posredno u teorijskim, povijesnim ili monografskim refleksijama, ali ne i u kvalitetnim, po mogućnosti restauriranim i kritički opremljenim izdanjima i formatima. Ono što je u tom smislu ličilo na dobar početak sa Slučajnim životom Ante Peterlića i Lovom na jelene Fadila Hadžića, u javnu cirkulaciju ulazi teško i sporadično. To je, možemo samo predstaviti, pitanje i dalje zakopano u kompliciranim odnosima vlasništva nastalim raspadom bivše Jugoslavije, nedostupnosti materijala ili, jednostavno, nedostatka sredstava.

Kako god bilo, Berković, makar to bio samo Rondo, svakako zaslužuje više od teškom mukom ishođenih i jednako toliko isluženih kopija kao jedinog mogućeg izbora. 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 15.04.2016

VEZANE VIJESTI

Jedinstveno mjesto proučavanja i istraživanja

Razgovarao: Vatroslav Miloš
S Anom Šegrt razgovarali smo posebnostima i potencijalima specijalizirane filmske Knjižnice Art-kino, njenom fondu te o potrebama širenja javno dosutpnog znanja.

Prazna mjesta sustava

Piše: Iva Rosandić
Zbog nespremnosti sustava da osigura efikasnu provedbu, medijska kultura u hrvatskim okvirima i dalje zauzima marginalan segment obrazovnog procesa.

Okupljanje filmofilske zajednice

Razgovarao: Vatroslav Miloš

Kino emancipacije novi je filmski program kojemu je želja, na što upućuje i sam naziv, emancipirati mišljenje o narativnom filmu od razmišljanja o filmskoj naraciji.