Noćna mora poslije stoljetnog sna | kulturpunkt

Vijesti Izvedbene umjetnosti

<

Noćna mora poslije stoljetnog sna

Povodom zabrane korištenja naslova Krležine novele, HNK Rijeka organizira okrugli stol o postdramskom kazalištu i obavezama kazališne izvedbe prema svojoj aktualnosti i zajednici.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: HNK Rijeka

  • A
  • +
  • -

Predstava Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc u Rijeci Hrvatska rapsodija Sebastijana Horvata i Milana Markovića Mattisa premijerno je izvedena 18. rujna 2015. Naslov je dobila prema noveli Miroslava Krleže jer je Krleža, "bilježeći surovu stvarnost Prvoga svjetskog rata i anticipirajući revoluciju koja bi trebala izbrisati otprije postojeće, a ratom produbljene socijalne razlike (...) stvorio scenski krik koji izmiče uobičajenim dramskim konvencijama". Hrvatska rapsodija, lirska proza u dramskoj tehnici, smještena je u pretrpani vagon "trećeg razreda madžarske državne željeznice".

Predstava renomiranog slovenskog redatelja Sebastijana Horvata i dramaturga Milana Markovića govori o "drugom trenutku, o drugoj vrsti putovanja. Dok su 'putnici trećeg razreda' danas zaustavljeni bodljikavom žicom negdje na granicama Europske unije, predstava (...) govori o nama: hrvatskom (europskom) društvu koje te putnike ne želi vidjeti. Poslije stoljetnog sna glembajevska Europa se budi u trenutku kada brodovi davljenika isplivavaju na njenim obalama, kamioni mrtvih ljudi bivaju ostavljeni na njenim putovima i milijuni očajnika lutaju njenim gradovima; trenutak koji nije moguće percipirati ni na jedan drugi način nego kao noćnu moru", stoji na službenim stranicama HNK Rijeka.

Hrvatska raspodija odnedavno se zove Nad grobom glupe Europe jer je Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti napravio "cjeloviti i sistematski uvid u prerađeni tekst, dostavljen nam u ispisu i snimku predstave koju ste nam dostavili na CD-u, te zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o uprizorenju djela Miroslava Krleže, Hrvatska rapsodija, a niti o predstavi koja bi bila bazirana na motivima iz njegovog djela", kako se navodi u dopisu Hrvatske autorske agencije koja je, shodno zaključku Razreda za književnost HAZU-a, odlučila da predmetna predstava više ne može biti na repertoaru pod imenom Miroslava Krleže, jer se ne radi o njegovom djelu.

Povodom zabrane korištenja naslova Krležine Hrvatske raspodije, prije izvedbe predstave u srijedu, 13. travnja u 18 sati u kazališnom foyeru bit će održan okrugli stol naslovljen Bliže Krleži od Krleže samog, na kojem će se raspravljati o odnosu dramskog odnosno književnog teksta i njegove inscenacije.

Tragom dopisa Hrvatske autorske agencije, HNK Rijeka želi još jednom provjeriti gradivo o suvremenom kazalištu (neki ga nazivaju i postdramskim) te se zapitati o specifičnim obavezama kazališne izvedbe prema svojoj aktualnosti, dakle i konkretnoj zajednici u kojoj i za koju nastaje. Je li zadatak kazališne predstave književnog odnosno dramskog djela kanonskog autora njegov vjerni "prikaz" ili prijedlog moguće "komunikacije" odnosno "pregovaranja" s tekstom i "svijetom" toga djela? Na okrugli stol posebno su pozvani učenici viših razreda srednje škole te studenti Sveučilišta u Rijeci, kao i profesori književnosti u srednjim školama. 

Sudionici rasprave, koju će moderirati dramaturg i teatrolog Marin Blažević, komparatisti su književnosti, teatrolozi i kulturolozi, profesori Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Lada Čale Feldman i Dean Duda, te autori same predstave, redatelj Sebastijan Horvat i dramaturg Milan Marković Matthis.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 08.04.2016

VEZANE VIJESTI

Podrum na pozornici

Piše: Igor Ružić
Predstava Morane Novosel "Pred mirovinom" jest logičan potez, prirodni korak i očekivana repertoarna stavka, koja pogađa u bit današnjice dok igra na aktualnost do kostimografskih sitnica.

Napredno čitanje i mišljenje prostora

Piše: Una Bauer

U HKD-u na Sušaku u Rijeci izveden je četverodijelni kazališni događaj Bez subjekta, završna produkcija prve generacije studenata modula ‘Scenografski prostori’ APU-a.

Brk ovamo, brk tamo

Piše: Igor Ružić

Kompleks Ristić Olivera Frljića kompleksna je predstava, rekvijem koji ostavlja nešto manje razumljiv i time možda teži ili barem dugotrajniji gledateljski refleks.