Noćni urbanizam | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Noćni urbanizam

Betonsko platno ulične umjetnosti u Branimirovoj ulici u centru Zagreba bez najave je zamijenjeno generičkim reklamnim panoima.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Ana Kovačić/Facebook

Da će se zid koji odvaja Branimirovu od željezničke pruge rušiti - zna se već neko vrijeme. Konstrukcija je već više od dvadeset godina u stanju raspadanja, na nekim su mjestima čak bili ugrađivani metalni klinovi u pokušaju spriječavanja rušenja na ulicu. Također, poznato je, tako su to barem tvrdili iz HŽ-a, da će gradnja novog zida trajati samo dvadesetak dana te da će i taj zid, kao i onaj prethodni, biti platforma za uličnu umjetnost. 

Podsjećamo, inicijativa Muzej ulične umjetnosti 2010. godine raspisala je natječaj i 64 ulična umjetnika u taj su zid - na potezu od pošte na Glavnom kolodvoru do Strojarske ulice - intervenirali svojim radom i time neminovno unaprijedili gradsku vizuru koja, osim one tranzitne, druge funkcije niti nema. Kada je, u proljeće 2014. godine postalo izvjesno da će se zid rušiti, Pogledaj.to je u naslovu članka postavio pitanje: "hoće li na novom biti street art ili reklame?" i na njega, čemu svjedoči naslovna fotografija ovog članka, ovih dana dobijamo nedvosmislen odgovor. 

"Sve što je stvoreno na ulici ima određen rok trajanja zbog čega se energija ne bi trebala trošiti na rasprave o tome je li na tome zidu umjetnost ili nije, te treba li ili ne rušiti taj zid", istaknuo je u spomenutome članku ulični umjetnik skriven iza pseudonima Lonac, "Ono što mene zanima je hoće li će se nakon izgradnje novog zida nastaviti tradicija koja traje već par desetljeća ili će novi zid ‘krasiti’ reklame".

Kako god bilo, betonski zid ukrašen uličnom umjetnošću očito se može srušiti u nekoliko sati. No bez dozvole, logističke potpore i prethodnog dogovora, reklamni pano i zakup prostora na njemu ne može niknuti iz ničega.

Kao i s fantomskim pješačkim mostom preko Miramarske, grad mijenja svoju vizuru pod okriljem noći, bez javno obznanjenih planova i natječaja i, ono najvažanije, bez glasa građana. 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 29.05.2015

VEZANE VIJESTI

Stvaranje novih prostora slobode

Piše: Matija Mrakovčić
Interaktivna baza podataka Spacebook ne mapira samo neiskorištene javne prostore u Srbiji već spaja ljude koji se njima bave s ciljem pravičnijeg upravljanja gradskim resursima.

Neispunjeni potencijal

Piše: Tomislav Žilić

Nakon prijedloga da se riječkoj industrijskoj baštini dodijeli status posebne europske baštine, teško je ne osvrnuti se na njen tretman u domaćem posttranzicijskom kontekstu.

Ne možete zabraniti građanima da misle

Piše: Matija Mrakovčić

Unatoč dozvoli, aktivisti inicijative Ne da(vi)mo Beograd privedeni su tijekom dijeljenja glasila koje obrađuje sporne točke projekta Beograd na vodi.