Novi načini gledanja filmova | kulturpunkt

Novi načini gledanja filmova

Specifičnim načinom poslovanja VOD - video on demand platforme postavljaju nove trendove audio-vizualne produkcije, a više prostora dobivaju i različiti nezavisni i dokumentarni filmovi.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Pixabay

VOD (video on demand) platforme postaju jedan od najpopularnijih načina gledanja filmova i drugih audio-vizualnih sadržaja i samim time, predmet sve češćih rasprava o njihovom neupitnom utjecaju na filmsku industriju. Već smo pisali o pojedinim prekretnicama koje se događaju u ovom polju zahvaljujući razvoju tehnologije i VOD platformama kao što je Netflix koje, primjerice, po prvi put širokoj publici omogućavaju "interakciju" sa sadržajem koji gledaju, no utjecaj takvih platformi na proizvodnju sadržaja sve je veći, zbog čega ovoj temi treba posvetiti više pažnje. 

Ovogodišnji Nostradamus Report, izvješće o predviđanjima razvoja filmske industrije nastalo na temelju istraživanja i intervjua s filmskim stručnjacima, koje objavljuje Göteborg Film Festival, također izdvaja VOD prakse kao smjerokaz razvoja čitave industrije. Izvješće navodi kako će se kroz tri do pet godina polje streaming medija u potpunosti oblikovati, a njime će dominirati tek nekolicina velikih kompanija. Prema svemu sudeći, to bi vjerojatno mogli biti Google, Netflix, Apple, Amazon i Disney. Privlačnost VOD platformi leži prvenstveno u komforu koji pruža gledateljima, odnosno mogućnosti da se željeni sadržaj konzumira u vrijeme koje odgovara korisniku, umjesto u zadano vrijeme programa. Promjene u načinu života, prvenstveno rascjepkano slobodno vrijeme koje danas imamo na raspolaganju, te razvoj tehnologije koji je omogućio ovakve pothvate, vjerojatno su glavni razlozi popularnosti i razvoja streaming medija. Najbolji primjer pritom je upravo Netflix, tvrtka specijalizirana za dijeljenje postojećih sadržaja na temelju pretplate, koja je 2010. godine, uključivanjem streaming sadržaja u svoju ponudu postala svojevrsni gigant u polju, a od inicijalnih sto tisuća, broj njihovih pretplatnika diljem svijeta danas je oko sto pedeset milijuna.

Sve veći broj korisnika podrazumijeva i sve veću potražnju za sadržajem koju je teško dostići. Publika također zahtijeva dostupnost novim, nedavno objavljenim filmovima i serijama za koje treba proći stanovito vrijeme da bi mogle biti uvrštene u ponudu treće strane. Kako bi doskočili tom problemu, VOD platforme okrenule su se nezavisnim autorima i počele proizvoditi vlastiti sadržaj. Veća potražnja nije smanjila očekivanja publike i potrebu za visokom kvalitetom, a s obzirom na to da se ove platforme u kvaliteti produkcije natječu s najvećim studijima, budžeti projekata su sve veći, jednako kao i rizici da se ulaganja neće isplatiti. Ipak, zbog specifičnog načina poslovanja u kojem je moguće neprestano raditi s gubitkom zbog očekivanja da će se ulaganja vratiti kroz pretplate, VOD platforme postale su konkurencija koju je nemoguće preteći u financijskom ulaganja u projekte. Osim toga, tehnologija koju koriste omogućava im neograničen pristup podacima o potrebama i navikama svoje publike na temelju kojih mogu proizvoditi sadržaje koji će preciznije targetirati pojedine grupe korisnika.

S obzirom na naizgled neograničena sredstva i najveće zvijezde filmske i televizijske produkcije sve češće rade projekte pod okriljem ovakvih kompanija, a čini se i kako visoki budžeti u kombinaciji s opuštenijim rokovima, takozvana "indie atmosfera s blockbuster budžetom", daje više kreativne slobode autorima. Također, s obzirom na to da VOD platforme nemaju problem vremenskog ograničenja kao kinoprikazivači, zbog čega ne moraju inzistirati na žanrovski "sigurnim" filmovima, one često preuzmu sve odbačene projekte s kojima veliki studiji ne žele riskirati. Pošto se radi o uslugama koje su već plaćene i gledatelji ne moraju posebno izdvajati novac za svaki pojedini film, pretpostavlja se da su više skloni eksperimentirati i pogledati sadržaje za koje inače ne bi bili zainteresirani. Istovremeno, neka istraživanja pokazuju kako unatoč besplatnom pristupu raznovrsnijem sadržaju, gledatelji i dalje konzumiraju iste filmove koje bi gledali i u kinima. 

U svakom slučaju VOD platforme postaju neupitno relevantne, ne samo kao pružatelji usluge, nego i kao proizvođači audio-vizualnog sadržaja. Zbog toga dolazi do svojevrsnih sukoba s kinoprikazivačima i festivalima oko toga gdje će se filmovi prije prikazivati i postoji određeni strah da se kina ne prilagođavaju dovoljno brzo novim potrebama gledatelja i da će ubrzo postati zastarjela. No istraživanja ipak pokazuju da to nije slučaj. Bez obzira na VOD platforme, gledatelji u jednakoj mjeri nastavljaju odlaziti u kina, a za to navode različite razloge, od bolje kvalitete slike i zvuka do samog iskustva gledanja filma i socijalizacije.

Na kraju se valjda dotaknuti i hiperprodukcije koja se veže za VOD platforme. Iako se čini kako se zbog promijenjenog načina konzumacije sadržaja povećala potražnja za indie i nezavisnim projektima, istraživanja pokazuju da njihova gledanost među publikom nije porasla. Iznimka su dokumentarni filmovi koji jedini bilježe veću gledanost. S obzirom na uspješnost Netflixa, drugi giganti kao što je Amazon, a sada i Disney, odlučuju se na pokretanje vlastitih streaming servisa. Pretpostavlja se da će Disney ukloniti svoje sadržaje s drugih platformi i ponuditi ih isključivo svojim pretplatnicima. Dakle, pojavom više "igrača" u polju, javlja se i veća potreba za više vlastitog sadržaja. To je, čini se, razlog zašto se VOD platforme sve više oslanjaju na indie projekte i u svoju ponudu uvode produkcije izvan engleskog govornog područja. 

Nostradamus Report predviđa da će se u sljedećih nekoliko godina iskristalizirati nekoliko platformi koje će nastaviti dominirati većinom tržišta, no uz njih će se razviti i specifične, nišne platforme koje će se specijalizirati za pojedina područja ili specifičnu publiku, a izdvajat će se kvalitetom sadržaja. Pretpostavlja se također da će svaki gledatelj imati prostora za nekoliko različitih pretplata i da će upravo to omogućiti spomenuti diverzificirani sadržaj. Na žalost, postojeće studije vrlo se malo bave pitanjem ilegalnog preuzimanja i dijeljenja sadržaja i kako ono utječe na cjelokupnu industriju, kao i kako će VOD platforme dugoročno utjecati na produkciju zabavnog sadržaja televizijskih kuća, što nam tek predstoji vidjeti.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 04.09.2019

VEZANE VIJESTI

Budućnost filma je interaktivna

Piše: Martina Domladovac
Zbog sve bolje i dostupnije tehnologije razvijaju se i populariziraju nove filmske forme u kojima je uloga redatelja kreiranje širokog okvira unutar kojeg publika sama stvara radnju.

Perceptivno vrijeme sporog filma

Piše: Luka Čubrić

Više zbir pojedinačnih reakcija na filmsko poimanje dimenzije vremena nego koherentan pokret, slow cinema ostaje značajnom pojavom u suvremenom umjetničkom filmu.

Treba unaprijediti filmsko i medijsko obrazovanje

Razgovarala: Martina Domladovac
S producenticom Marinom Andree Škop iz Studija dim razgovarali smo o filmskom i medijskom obrazovanju u Hrvatskoj i izazovima rada na međunarodnim koprodukcijama.