Novi pogled na svijet dizajna i arhitekture | kulturpunkt

Kulturoskop Školica

<

Novi pogled na svijet dizajna i arhitekture

O izložbi "3LHD interakcije" održanoj u Muzeju suvremene umjetnosti pišu učenici trećih razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb.

Pišu: Prebeg, Markić, Merle, Klobučar, Polondak, Bošnjak, Goddard, Lazić

FOTO: UBU

Jedan od većih ureda na hrvatskoj arhitektonskoj sceni 3LHD ovu je izložbu shvatio kao još jedan u nizu svojih projekata i to pod rednim brojem 250. Umjesto da pristupe ovoj izložbi kao uobičajenoj retrospektivi, izložba nastaje kao interakcija brojnih suradnika.

Ovaj je moderni i sistematično organizirani ured od 40 zaposlenika odlučio približiti javnosti sve probleme i širinu svih polja uključenih u proces nastanka arhitekture. Želi dokazati da ona nije samo velik broj sati provedenih u crtanju, proračunavanju i programiranju, nego zahtjeva intervencije mnogih drugih stručnjaka iz raznih polja, učenika, ali i same javnosti. Kustosi Maroje Mrduljaš i Antun Ševšek izložbu su podijelili upravo po tim poljima od kojih su samo neka Ured, Zadatak, Konstrukcija, Fotografija, Edukacija, Umjetnost, Teritorij, Debate, Umjetnost. 

Valja spomenuti kako uspjeh organizacije i funkcioniranja takvog velikog arhitektonskog ureda leži u vrlo razrađenom sustavu protokola, bazi podataka i detaljnih knjiga specifikacija integriranih u posebnom softveru nastalom posebno za 3LHD te su upravo zahvaljujući njemu moguće uspješne interakcije između ureda i izvođača, ureda i suradnika te na koncu ureda i javnosti.

Paula Prebeg

Učenici ŠPUD-a u posjeti MSU, FOTO: UBU

3LHD arhitektonski je studio iz Zagreba osnovan 1994. godine. Prepoznatljiv je po svojoj jednostavnosti i suvremenom dizajnu, te je u posljednjih desetak godina značajno pomogao razvitku suvremene arhitekture u Hrvatskoj. Jedan od značajnijih projekata je Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Rijeci, s kojim su osvojili mnogo stranih nagrada, uključujući vrlo značajnu svjetsku nagradu za mlade nadolazeće arhitekte koju dodjeljuje ugledni svjetski arhitektonski časopis The Architectual Review.

Izložba se smatra 3LHD-ovim 250. projektom i traje od 19. prosinca 2015. do 14. veljače 2016. Izložba se ne fokusira na određene objekte i projekte, već se promatra sam proces kroz koji prolaze svaki projekt i ideja. Sam postav je zanimljiv i postavljen u nizu samostalnih tematskih cjelina, od kojih svaka prikazuje procese i rješenja projekata. 

3LHD-ovim Interakcijama dobivamo u potpunosti novi pogled na svijet dizajna i arhitekture, s prikazom problema i rješenja koja promatrač sam ne bi uvidio. 

Monika Markić

Učenici ŠPUD-a u posjeti MSU, FOTO: UBU

Bijenale arhitekture u Veneciji je manifestacija na kojoj se prezentiraju najradikalnije i najprogresivnije ideje na području arhitekture. Na bijenalu 2010. godine tema je bila "People meet in Architecture" to jest odnos između ljudi i građevine. Skupina od petnaestak najboljih hrvatskih arhitekata, među njima arhitekti studija 3LHD, udružila se kako bi osmislili hrvatski "ploveći paviljon" koji bi bio predstavljen 26. kolovoza 2010. godine u Veneciji. Projekt je pokrenut zbog manjka sredstava za zakup paviljona, te je riječki arhitekt Leo Modrčin došao na ideju da se napravi platforma sa željeznom građevinom koja bi bila dotegljena do Venecije. 

Paviljon je sagrađen od željeznih armaturnih mreža koje su povezane lemljenjem te su tako tvorile iluzionističku građevinu u kojoj se nalaze prolazi pomoću kojih ljudi komuniciraju sa instalacijom. Građevina je nastala u Kraljevici u brodogradilištu Treći maj. Dotegljena je u Rijeku 21. kolovoza te je po prvi put predstavljena građanima koji su bili oduševljeni novonastalom arhitektonskom instalacijom. Nažalost, paviljon nije uspješno doplovio do Venecije zbog prevelike sile valova koji su ga oštetili na putu od Rijeke, zbog čega je vraćena na popravak.

Mauro Polondak

FOTO: UBU

Sve oko nas sastoji se od niza etapa. Ljudski um je višeetapni, njegov život, djelovanje, okolina, profesija. Kako on gradi svoj karakter, svoj stav i mišljenje, tako gradi i ono što ga štiti, svoj umjetni omotač. To je pasivni omotač, ali ima aktivnu ulogu, ponekad se to ne vidi i ne cijeni jer ovisi od osobe do osobe koje gleda na svoju okolinu, pa i te svoje omotače. Ti omotači su građevine, raznih namjena, višeetapna stvorenja, nastala od ljudske ruke s osjećajima koje su ti graditelji ugravirali u nj.

Građevine su divni objekti oko nas, da nema njih naš bi život bio nezamisliv. Od prapovijesti živa bića, bili oni ljudi ili životinje, imaju potrebu skloniti se od vanjskih utjecaja. Kroz razne stilove koji su prošli kroz našu povijest, svaki ima onu estetsku ljepotu koju pripisujemo gledištu i mentalitetu toga razdoblja ili područja. Svaki je stil zaseban na svoj način, zbog toga se lako prepoznaje i svrstava u dob, a ujedno je novim generacijama podsjetnik, tj. svojevrsni spomenik koji ostaje za divljenje. Uz nabrojene karakteristike, povijesni period, mentalitet i područje, ono što na njih ima najviše utjecaja jest upravo oko arhitekta.

Arhitekt je daroviti pojedinac koji ima osjećaj za prostor, njegovo oblikovanje, izgled, funkciju i još mnogo toga. Arhitekt je osoba koja unutar prostora ostavlja svoju viziju, što je u tome trenutku mislio, gdje mu je stao pogled, na što se fokusirao tada. U svaku građevinu on je dao dio sebe, on je dao svoju misao, izvadio ju je iz svoga uma, za dobrobit onih koji će živjeti u njegovu umu. Arhitekti su ljudi koji daju za druge, kako bi se drugima olakšalo, dakle radi se o jednoj vrlo empatijskoj disciplini koja je vjekovima bila poznata upravo po svom visokom humanizmu. Razmišljanja, dvojbe, masovne odluke - nije uvijek plodno i raskošno razdoblje kada se misli i ideje prosipaju. Postoji i mogućnost dolaska krize, jer uz puno mogućnosti, nisu uvijek sve valjane za pojedini projekt.

Rad na projektu je vrlo osjetljivo pitanje, ponovno imamo nešto višeetapno, što prolazi kroz faze, gdje se svaka može mijenjati. Faza se može izgraditi, ali nakon racionalnog razmišljanja i ona se može srušiti, te ponovno biti postavljena na još jačim temeljima. Rad na projektu je dugotrajan proces, mjeri se u godinama, upravo zato kako bi prošao više faza.

Izložba koja pokazuje rad najveće projektantske prakse u Hrvatskoj, studija 3LHD, kako i samo ime izložbe kaže, pokazuje nam interakcije više odnosa, između arhitekta i projekta, između građevine i okoline, te između građevine i čovjeka. Izložba je dosada najbolja među takvima jer pokazuje složenost situacije, za razliku od onih izložaba koje samo imaju postavljene fotografije i tekst, koji teško može većem broju ljudi dočarati estetsku i duhovnu vrijednost arhitekture. Ova izložba upravo to čini.

Ona ispravlja način prikaza i razbija dogmu o postavljanju arhitektonskih izložaba. Pokazuje trud, napor, želju i strast arhitekta, što prolazi u svojoj svakodnevici, kako izgleda njegov bioritam i čemu se sve podvrgava kako bi redovito mogao očuvati svoju humanističku i čovjekoljubnu stranu. Sve počinje u uredu gdje se dobije zadatak, zatim se razmišlja o konstrukciji, pa o složenom građenju. Nastupaju razne supstance koje se slažu, dolazi totalni dizajn, grafički dizajn. Arhitekti razmišljaju i traže moguće zamjene i produktivna rješenja, nastupa umjetnost na scenu. Edukacija kako bi se vidici dodatno proširili, fotografija kako bi se dokumentiralo i upečatilo ono što je sigurno. Bira se grad, u gradu teritorij gdje će se nalaziti, paviljoni za predstavljanje svega ukupnoga i naposljetku dolazi do debate. Debate služe za raspravu, izmjenjivanje mišljenja i slušanje stavova stručnjaka koji daju svoj glas o projektu. To je ono što je izložba obuhvatila.

Uz objektivni stav, svaki čovjek može dati i svoj subjektivni stav - svoje gledanje na život jednog stvaraoca prostora. Svi mogu nakon posjeta izložbi više osjećati i imati bolju pespektivu kako rad i stvaranje arhitekata iziskuje puno žrtve, razmišljanja, emocija, ali i puno ljubavi. Definitivno vidimo interakciju prostora i jedinke, i uz ovakve izložbe to postaje nešto spektakularno jer se drugačije shvaća, ali i proširuje znanje i poboljšava se slika osobe koja nije shvaćala posao onih koji su ga zaštitili od surovosti gole prirode.

Dubravko Lazić

Učenici ŠPUD-a u posjeti MSU, FOTO: UBU

Posjetili smo izložbu arhitektonskog studija 3LHD u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, 2. veljače 2016. godine. 3LHD djeluje oko dvadeset godina. Na izložbi Interakcije mogli smo vidjeti mnoge projekte hrvatske arhitekture. Mnogi radovi su ostvareni, a neki su ostali nedovršeni, najčešći razlog tomu je nedostatak financijske podrške. Posebno su se istakle mnoge velike, precizne, detaljne i kreativne makete projekata javnih zgrada ili uređenja unutarnjih prostora. Uz vodstvo arhitekta i kustosa Antuna Sevšeka detaljno smo prošli kroz analizu radova, ideja i projekata. Prikazani materijali, presjeci elemenata te mnogi drugi doprinosi također su uključeni u izložbu kako bi pokazali sva sredstva potrebna za realizaciju projekata. Također, radi bolje predodžbe, mogli smo na planovima grada Zagreba vidjeti izgled i smještaj zgrade koja je trenutno u realizaciji. 

Najviše mi se svidio projekt obnove splitske rive koja je godinama bila nepromijenjena. Arhitekti su napravili izvanredan posao i u potpunosti promijenili njen izgled. Projekt je realiziran te je danas turistička atrakcija i jedna od prepoznatljivosti grada Splita. 

Na svim projektima potreban je složan i kreativan tim arhitekata kako bi rješenja bila što uspješnija. Svojim rješenjima 3LHD uveo je mnoge promjene u hrvatsku arhitekturu koje su postale njeno suvremeno obilježje. 

Barbara Bošnjak

Učenici ŠPUD-a u posjeti MSU, FOTO: UBU

3LHD interakcije je izložba istoimenog arhitektonskog studija koja je bila postavljena u Muzeju Suvremene Umjetnosti. Sadržava kolektivne radove užeg projektnog tima, te čitavog studija i suradnika. Sastoji se od samostalnih tematskih cjelina kako bi se izložili različiti pogledi pri nastanu arhitektonskih radova. Izložbu možemo promatrati kao cjelinu, ne na temelju pojedinačnih radova, kako bi otkrili i proučavali povezanosti među njima. Nekoliko realiziranih radova 3LHD studija, kao što je Splitska riva, Most Hrvatskih branitelja u Rijeci, te hotel Lone u Rovinju, možemo promatrati kao neke od temeljnih radova moderne hrvatske arhitekture. Način rada studija koncentrira se na kolektivni rad pri realizaciji građevine. 3LHD studio također se temelji na povezanosti različitih disciplina (arhitekture, dizajna, umjetnosti..). Projekt hotela Lone u Rovinju dobio je nagradu Viktor Kovačić Udruženja Hrvatskih arhitekata kao najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2011. godini, a 2008. na Svjetskom festivalu arhitekture u Barceloni studio osvaja nagradu za najbolju sportsku građevinu projekta dvorane Bale.

Asha Perina Goddard 

Učenici ŠPUD-a u posjeti MSU, FOTO: UBU 

Izložba 3LHD interakcije u Muzeju suvremene umjetnosti osmišljena je kao novi projekt arhitektonskog studija 3LHD. Izložba i njeno predstavljanje organizirano je neobičnim rasporedom i oblicima, te se pridobiva pozornost svakog posjetitelja koji je na taj način uveden u svijet pojedinih sadržaja. Gledatelj je prepušten vlastitom odabiru tematske cjeline na kojoj se odluči zadržati, komunikacija kretanja gotovo je slobodna i proizvoljna.

Sama posebnost izložbe je preusmjerenje na posjetitelje koji vode i stvaraju vlastitu priču te su dodatak predstavljenom programu.

Izložba je trajala do 14. veljače 2016, te su se održala brojna vodstva, prezentacije i radionice.

Dora Merle

Učenici ŠPUD-a u posjeti MSU, FOTO: UBU

U Muzeju suvremene umjetnosti od 19. prosinca 2015. do 14. veljače 2016. bila je otvorena izložba 3LHD interakcije u kojoj smo mogli vidjeti postupke i koncept izvedbe projekata u arhitekturi. Izložba nam je također ukazala na suradnje između različitih zanimanja potrebne za izvedbu svakog projekta. Jedan od takvih primjera je slatkovodni akvarij u Karlovcu KAquarium čija je gradnja započeta 2013, a trebala bi biti završena 2016 godine. Budući akvarij smješten je na prostoru napuštenog autokampa uz samu obalu rijeke Korane. 

Projekt je osmislio Studio 3LHD, točnije Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Irena Mažer, Vibor Granić i Deša Ucović. Projekt je gotovo u potpunosti financiran novcem iz europskih fondova, na kojemu osim arhitekata rade stručnjaci za vodovod i akvarijske tehnologije, elektroinstalateri, projektant dizala, stručnjaci za potrošnju topline i energije, stručnjaci za rješenje eksterijera i krajobraza, stručnjaci za zaštitu od požara i zaštite na radu, stručnjaci za zaštitu riba, biolozi, zoolozi, te stručnjaci za rasvjetu akvarija. Sva ova zanimanja potrebna su za dobru izgradnju akvarija i sigurno stanište 150 živućih ribljih vrsta Europe, od kojih je oko 40 endemskih. 

Akvarij bi trebao biti nova jedinstvena turistička atrakcija grada Karlovca koja će prezentirati floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, te pritom privući veći broj turista u kontinentalne gradove. Projekt je osmišljen kao edukacijski prostor i kao nova gradska točka. U prvoj godini predviđeno je oko 12 000 posjetitelja sa nadom da će se šira publika zainteresirati za turističku ponudu grada Karlovca te pridonijeti njegovom razvoju turizma, kulture i gospodarstva.

Mihaela Klobučar

***


Pilot program pisanja o umjetnosti i medijske pismenosti za učenike Škole primijenjene umjetnosti i dizajna (ŠPUD) u Zagrebu nastao je u suradnji udruge Kurziv, nakladnika portala Kulturpunkt.hr, i Udruge bivših učenika ŠPUD-a Zagreb - UBU. Program je realiziran u obliku projektne i izvanučioničke nastave koji interdisciplinarno povezuje suvremene umjetničke prakse, novinarstvo i rad mladih umjetnika kroz samostalni i timski rad, stručna predavanja i prezentacije. Tako su učenici Odjela unutrašnje arhitekture stekli uvid u u autorske-spisateljske vještine u formama s kojima će se susretati - sažetak neke teme, analiza rada, prezentacija koncepta umjetničkog djela u pisanoj formi i tematski esej. 

U sklopu pilot programa Kurziv je održao radionicu medijske pismenosti, a u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu održane su i radionice pod nazivom Manipulacija slikom u sklopu izbornog kolegija Društveno korisno učenje u informacijskim znanostima na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti čija je nositeljica izv. prof. Nives Mikelić Preradović. Radionicu su osmislile i provele studentice Tihana Alfirević, Rea Car, Lea Klečak i Marina Krstanović. 

Posljednja faza pilot programa organizirana je u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti. Arhitekt i kustos Antun Sevšek proveo je učenike Primijenjene kroz izložbu 3LHD Interakcije. Nakon posjeta izložbi, učenici su u samostalno odabranim pisanim formama, uz mentorsku koordinaciju, radove o izložbi objavili na stranicama portala Kulturpunkt.hr.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 15.06.2016