Novi riječki identiteti | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Novi riječki identiteti

Mjesto promjene nalazi se u spoju stabilnosti institucije i energije nezavisne scene.

Slaven Tolj, dugogodišnji voditelj dubrovačke Art radionice Lazareti, umjetnik i organizator na nezavisnoj kulturnoj sceni, izabran je na poziciju ravnatelja riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

U intervjuu Novome listu Tolj objašnjava da se ne radi o bijegu iz Dubrovnika, iako kaže da je nakon fizičkoga napada koji je doživio u tvrđavi Revelin na koncertu TBF-a, a o čemu je Kulturpunkt pisao, "dospio u jednu po psihičko zdravlje opasnu situaciju" nakon koje je odlučio promijeniti smjer. Rijeka ga je, kaže, zaintrigirala kao grad, a MMSU kao institucija koju treba učiniti važnim mjestom za zajednicu. Ističe da će i dalje biti u komunikaciji s matičnim Dubrovnikom, kolegama u ARL-u, čije vodstvo sada preuzima Srđana Cvijetić koja je cijelu svoju profesionalnu karijeru vezala uz Lazarete, te s inicijativom Srđ je naš!. No, ističe, "proces erozije gradskoga tkiva bit će teško zaustaviti". "Dubrovnik se iz grada pretvara u isključivo turističku destinaciju, a lokalna zajednica taj proces proživljava prilično traumatično", a spominje nedavnu građevinsku ofanzivu Grada na korisnike prostora Lazareta, koja je bez ikakve obavijesti prekinula njihove aktivnosti i onemogućila im pristup prostorima. Situacija je sada "sanirana", no tek će se pokazati hoće li svi akteri preuzeti odgovornost i ispoštivati dogovor.

O budućnosti na čelu riječkoga MMSU-a iskreno kaže da se ponajprije mora upoznati sa svim segmentima muzejskoga posla, jer je ovo za njega prilično nova situacija. "Nikada nisam radio u instituciji ovakvoga tipa", no "izdržljiv sam i naučen raditi u turbulentnim okolnostima i kriznim situacijama, a možda sam i pomalo naivan, ali i ta naivnost ponekad pomaže u ovakvim situacijama, jer se čovjek ne zakoči pred problemima. Prirodno je da ljudi koji su godinama radili u lošoj atmosferi izgube volju i nadu da nešto može radosno funkcionirati". Upravo na taj segment muzejskoga života Tolj stavlja naglasak: "Mislim da se situacija može učiniti boljom prije svega s kvalitetnijim ljudskim odnosom, radom i povjerenjem".

"Čini mi se da je muzej koji je imao svoju vidljivost u velikoj mjeri ostao bez publike i bez značaja kakav bi trebao imati u lokalnoj zajednici. On mora biti mjesto koje čuva memoriju grada, ali i prostor koji bi ljudima trebao dati jednu novu vrstu energije i koncentracije". Uvjeren je da Muzej mora moći komunicirati s lokalnom zajednicom, a to je moguće postići jedino tako da sadržaji i programi koje nudi budu s njome povezani. Pitanja identiteta grada, javnoga prostora i kolektivne memorije vidi kao polazišne točke budućega rada, a mjesto promjene nalazi u spoju stabilnosti, koju daje institucija, i energije, koju na najbolji način reprezentira nezavisna kulturna scena. Uvjeren je da je "nezavisna scena najživlji, najpotentniji i najkomunikativniji dio" hrvatske kulturne scene. Također, uzrok nelagode spram suvremene umjetnosti koju osjeća posječan kulturni interesent smješta, s jedne strane, u edukaciju, a s druge, u društvo koje je zakazalo. Tolj i sebe ubraja u to društvo. "Nelagodu i nepovjerenje moguće je prevladati samo upornim i pažljivim pristupom kojim nećemo tjerati publiku od sebe već je uključiti i angažirati u kreiranju programa".

Ono što zabrinjava mnoge Riječane jest trošenje mnogih milijuna kuna na preuređenje kompleksa u koji se trebao preseliti riječki MMSU, a sada se od toga odustalo i Muzej će biti preseljen u bivši industrijski kompleks Rikarda Benčića. Tolj smatra da to i "nije tako strašno" jer misli da je novi koncept kvalitetnija opcija, skromnija i primjerenija kontekstu Rijeke. Na komentar novinarke Nele Valerjev Ogurlić da je "jako benevolentan prema strukturama" te da nema "onu kritičku oštricu" kao kad priča o Dubrovniku, Tolj zaključuje da je uvijek inzistirao na nezavisnoj poziciji, a da od komunikacije i pozitivnoga stava odstupa "jedino pred vulgarnim pritiscima i despotskim ispadima koji nadilaze ideje dijaloga".

KP

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 28.10.2012