Nužno je u proces uključiti sve aktere | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Nužno je u proces uključiti sve aktere

O uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u škole Istarske županije razgovaramo sa Sunčicom Damjanović i Silviom Žufić Dujmović.

Razgovarala: Matija Mrakovčić
  • A
  • +
  • -

Centar za građanske inicijative Poreč je ljudskopravaška, feministička, mirotvorna i neprofitna organizacija civilnog društva koja, poštujući načela slobode, jednakosti i ravnopravnosti, od 1992. godine štiti i promovira ljudska prava i aktivno građanstvo, pruža direktnu zaštitu, javno zagovara i lobira kod predstavnica i predstavnika javne vlasti, osvještava i educira građanke i građane, pruža potporu u radu i razvoju organizacija civilnog društva i građanskih inicijativa koje doprinose općem dobru i jačanju građanskog društva. O uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u škole Istarske županije razgovaramo sa Sunčicom Damjanović i Silviom Žufić Dujmović.

KP: Voljela bih da se prisjetite kako je krenula inicijativa za uvođenje GOO-a, tko je sve sudjelovao, kako je izgledao taj proces.

S.D.: Civilna platforma Istre (CPI) okupila je sedam udruga iz Istarske županije koje se bave zagovaranjem i 2016. godine, uz potporu GOOD inicijative, započela zagovaranje uvođenja GOO u istarskim osnovnim školama kako bi krenuo proces edukacije djece i mladih u Istarskoj županiji. Bilo nam je jasno da ako želimo da se uvede građanski odgoj i obrazovanje u osnovne škole, moramo predložiti model koji funkcionira i to je bio riječki model izvannastavne aktivnosti, gdje već postoje udžbenici i okvir za edukaciju učiteljica.

U procesu zagovaranja obratile smo se direktno predstavnicama Istarske županije koje su nakon nekoliko sastanka iskazale interes te predložile da CPI istraži zainteresiranost škola na području IŽ za uvođenje GOO-a. Krenule smo s anketiranjem osnovnih škola. Nastojale smo utvrditi provodi li se GOO i na koji način te postoji li interes osnovnih škola za provođenje GOO-a kao izvannastavne aktivnosti. Analiza je pokazala da od 22 škole koje su odgovorile na upitnik, njih 15 ima interes za uvođenje GOO kao izvanastavne aktivnosti, ako se ispune svi ostali uvjeti (edukacija učiteljica, satnica, financije, prostor). 

S.Ž.D.: Civilna platforma Istre je nakon toga, tijekom studenog i prosinca 2016. održala seriju sastanaka s predstavnicama svih deset istarskih gradova, odnosno gradonačenicama i pročelnicama nadležnim za to područje, kako bi detektirali koji su gradovi zainteresirani za uvođenje GOO u njihove osnovne škole i uključivanje u proces izrade modela. Gradovi su pokazali zainteresiranost i bili su spremni dati podršku uvođenju GOO-a. 

U jesen 2017. godine, u suradnji s GOOD inicijativom organizirali smo i dva okrugla stola na temu uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u škole Istarske županije, kao i na temu demokratizacije škola. Veliki broj sudionica (škola, ravnateljica) na okruglim stolovima na temu uvođenja GOO-a kao izvannastavne aktivnosti u osnovne škole u Istri iskazalo je interes za uključenje u pilotnu provedbu projekta, kao i želju za suradnjom. 

Iz te pretpostavke, Istarska županija predložila je da napravimo prijedlog sastava i rada radne skupine koja bi predložila model i financijsku konstrukciju uvođenja GOO u osnovne škole IŽ. Što smo i učinile, tako je nastao dokument Prijedlog sastava i rada radne skupine za izradu modela uvođenja građanskog odgoja u osnovne škole IŽ.

S.D.: U rujnu 2017. godine odlukom Župana osnovana je Radna skupina za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne Škole u lstarskoj Županiji. Uspjele smo dogovoriti da u radnoj skupini od 7 članova, 3 mjesta budu za predstavnice civilnog sektora.

S.Ž.D.: Tada smo naišle na prvu prepreku. Naime, u tom trenutku unutar CPI-a nije bilo raspoloživih osoba iz različitih udruga koje bi sudjelovale u radu radne skupine, odnosno nisu se mogli obvezati na proces kojem se ne mogu vremenski posvetiti. Kompromis je bio da će u radnu skupinu ući tri članice Centra za građanske inicijative Poreč kao predstavnice Civilne platforme Istre s namjerom da se što prije, čim bude bila prilika, zamjeni jedna članica CGI-ja nekom drugom osobom. 

S.D.: Radnu skupinu su činili pročelnica za odgoj i obrazovanje Istarske županije i pročelnik za društvene djelatnosti Umaga, jedan ravnatelj srednje škole, jedna profesorica srednje škole i mi. Kasnije je iz radne skupine izašla jedna naša članica i ušla učiteljica iz osnovne škole. Cilj radne skupine bio je prilagoditi tzv. riječki model (uz odobrenje Grada Rijeke) za uvođenja GOO u osnovne škole Istarske županije. 

Iskaz interesa za sudjelovanje u pilot-provedbi na zahtjev Radne skupine dostavilo je ukupno 28 škola. Unatoč želji da u prvu, pilotnu fazu provedbe projekta uključimo što je moguće veći broj škola, nažalost nismo bili u mogućnosti udovoljiti svim iskazanim interesima, pa je Radna skupina odabrala ukupno deset osnovnih škola s područja Istre na osnovu njihovih motivacijskih pisama, pet čiji je osnivač Županija, a pet čiji su osnivači Gradovi s područja Istre.

Osim suradnje s JLS-ovima i Istarskom županijom, uspostavile smo suradnju s Gradom Rijekom koji već drugu godinu za redom provodi GOO u njihovim osnovnim školama. Također je potpisan sporazum o suradnji s Gradom Rijekom, tj. sporazum o preuzimanju njihovog modela. Grad Rijeka, osim što su dali besplatno pravo za tiskanje priručnika za učenice, također su nam dali i nastavni plan i program provedbe (kurikulum). 

Sve škole trebale su prijaviti dvije učiteljice na edukaciju za GOO u organizaciji i uz financijsku potporu GOOD inicijative koje je i Centar za građanske inicijative Poreč članica. Program edukacije se odvijao kroz sedam modula i mentorski susret s kolegicama iz Rijeke.

S.Ž.D.: Radna skupina je preuzela riječki model s priručnikom i mapama, te na preporuku riječkih učiteljica povećana je satnica s 1 na 2 sata tjedno izvannastavne aktivnosti. S obzirom da su u eksperimentalnoj fazi uključene i škole s manjim brojem učenica, odnosno imaju samo jedan razred po generaciji i to sa smanjenim brojem učenica u razredu, predložili smo da se za te škole riječki model prilagodi na način da se spoje 5. i 6. razred, te 7. i 8. razred, što smo nazvali modelom B.

Svaki osnivač je zajedno sa školom dogovorio koji je model pogodniji za njihovu provedbu. Također je osnivačima i školama prepušteno da zajedno dogovore koji će učitelji od onih koji su prošli edukaciju zaista i provoditi GOO.

U školskoj godini 2018/2019. je 198 učenika pohađalo građanski odgoj i obrazovanje u Istarskoj županiji, to je negdje 20 učenika po školi. Prve godine su samo peti razredi bili u provedbi, druge godine peti i šesti, treće peti, šesti i sedmi. U trećoj godini provedbe krenula je i korona...

S.D.: Ideja je bila da prvo idemo s 10 škola, a da se kasnije uključe i ostale škole u IŽ. Mi smo priču zamislile da svatko unutar Radne skupine komunicira i savjetuje se na svojoj razini – pročelnice među pročelnicama, ravnateljice među ravnateljicama, ali se to nije dogodilo.

KP: Koji je razlog tome?

S.Ž.D.: Naše iskustvo je pokazalo da se radi o različitim kulturama rada u javnom i civilnom sektoru. U jednom smo se trenutku baš izgubile. Mi radimo na participativan i horizontalan način, a struktura rada u javnom sektoru je vertikalna. Naša vizija je bila da su predstavnici u radnoj skupini samo veza prema ostalim iz njihovog djelokruga i da ih uključuju u sam proces.To je posebice važno s obzirom da smo u Istri odjednom razvijali model za 6 osnivača (5 gradova i Istarska županija) koji svi imaju svoje specifičnosti, te je po našem viđenju bilo važno da su svi upoznati s procesom i da im je jasan. Danas kad bih sastavljala prijedlog radne skupine, ne bih ga nikad radila po ovom ključu. Nedostajalo je da su uključeni i osnivači svih škola koje su bile u provedbi, podrška bi tada bila veća. 

Puno vremena smo proveli i oko dogovora na koji način će se honorirati učiteljice. U Rijeci Grad angažira učiteljice koji žele predavati GOO kao izvannastavnu aktivnost putem ugovora o djelu, trošak kojeg se financira iz gradskog proračuna, kao vanjske izvođače obrazovnog programa. U Osijeku učiteljice predaju GOO u okviru svoje satnice kao izvannastavnu aktivnost, a Grad pruža materijalnu i financijsku podršku uključenim ustanovama i organizacijama. U Istarskoj županiji preuzeo se riječki model, no iznos satnice je bio u visini iznosa satnice ostalih sati. To je na neki način razočaralo učitelje. 

KP: Čini mi se da model koji ste zamislile u Istri podrazumijeva ne samo redistribuciju financijskih sredstava i planiranje njihovog trošenja, nego neki tip redistribucije moći koji, zapravo, ne dolazi u obzir.

S.D.: Ono što je još problematično kod ovog modela je njegova proizvoljnost. Da je to plaćeno kao izvannastavna aktivnost u sklopu redovne satnice, to vjerojatno ne bi bilo tako. Ovako je svake godine jedinica lokalne samouprave u mogućnosti reći – ove godine nećemo. Kako osigurati da to stvarno potraje? Učitelji i učiteljice, sigurna sam, i dalje rade, ali nisu plaćeni. Kad bismo sad zagovarali, zagovarali bismo osječki model provedbe.

S.Ž.D.: Ono što smo naučile da je najvažnije u cijelom procesu, to je edukacija učiteljica za građanski odgoj i obrazovanje. I same su zaključile da jednom kad prođu edukaciju, bez obzira na izvannastavnu aktivnost, one to provode i kroz svoje predmete, što je rečeno i u evaluaciji. Kad usvoje, osvijeste, onda ide to i međupredmetno. Tu uopće nema dvojbe.

S.D.: Umjesto zaključka navele bismo što su rekle učiteljice tijekom evaluacije. Na temelju odgovora može se zaključiti da su zadovoljni provedbom, ali im je nedostajalo podrške nakon početnog usavršavanja, neka vrsta praćenja ili supervizije ili susreta s kolegicama iz drugih škola, otpočetka strukturirana i dogovorena terenska nastava, osigurano vrijeme u rasporedu. Savjetuju kolegicama koji će se tek uključiti u provođenje GOO-a da što više surađuju s kolegicama iz drugih škola i s radnom skupinom Istarske županije, a na pitanje što bi učinili da se ukine GOO, kažu da bi se aktivno zalagale da se GOO vrati, što pokazuje da GOO treba djeci u školama i da ga provode učiteljice koje su svjesne njegove vrijednosti, a koje bi i svojim primjerom mogle predstavljati aktivne građanke.

S.Ž.D.: Kada bismo sada izrađivali Prijedlog sastava i rada radne skupine sigurno bismo predložile da u radnu skupinu uđu osnivači škola, a na edukacije idu i ravnateljice kako bi bili snažnija podrška učiteljicama u provođenju GOO-a. 

Provedba intervjua sufinancirana je sredstvima Mreže zaklada Otvoreno društvo, u sklopu projekta Time4GOOD Education 2.0.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 20.05.2021

VEZANE VIJESTI

Riječki model je važan jer je prilagodljiv svakoj zajednici

Razgovarala: Matija Mrakovčić
O uvođenju i izazovima provedbe Građanskog odgoja u Rijeci razgovaramo s Mirelom Pašić i Emom Žufić.

Više nije pitanje treba li nam građanski, već kakav

Razgovarala: Matija Mrakovčić
O uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u formalni obrazovni sustav u Osijeku razgovaramo s Ivanom Milas i Nikicom Torbicom.

Politička (ne)pismenost mladih

Piše: Matko Vlahović

Činjenica da gotovo dvije trećine učenika/ca smatra kako političke stranke služe zapošljavanju nije odraz političke nepismenosti, već sistemskog isključivanja mladih iz javnog života.