O permanentnom izvanrednom stanju | kulturpunkt

Najave Tribina

<

O permanentnom izvanrednom stanju

Što su Sloveniji donijele pobune 2012-2013 i što iz toga regija može naučiti, saznajte na tribini organiziranoj u suradnji s Mirovnim studijima.

22.02.2017 , Zagreb - net.kulturni klub mama
  • A
  • +
  • -

Sloveniju je 2012. i 2013. godine potresao niz prosvjeda, najmoćnijih i najbrojnijih od njezine samostalnosti. Ti prosvjedi na različite su načine artikulirali nezadovoljstvo političkom (kriza predstavničke liberalne demokracije), ekonomskom (kriza kapitalizma odnosno neoliberalizma) i socijalnom (porušeni društveni konsenzus) sferom. 

Pobune, kako su prosvjede nazivali sami sudionici, započele su kao spontani izrazi bijesa u tranzicijom opustošenom Mariboru. Kao posljedica sistemskog i sistematičnog onemogućavanja političke participacije i agresivnog produbljivanja ekonomske i socijalne nejednakosti, brzo su se raširile po cijeloj Sloveniji. Unatoč tome, o "pobunjenicima" ne možemo i ne želimo govoriti kao o homogenoj cjelini. U pobunama su nastupale različite, međusobno i potpuno suprotne inicijative, organizacije i pojedinci s različitim interesima, vizijama i strategijama za njihovo ostvarivanje.

Jasno je da se radilo o lokalnoj manifestaciji globalne pojave koja se širi po cijelom svijetu kao fenomen "globalnog permanentnog rata" (N. Chomsky) odnosno "permanentnog izvanrednog stanja" (G. Agamben). Kao odgovor se generalno nude dvije vrste (političkog) djelovanja. Jedan je unutar postojećeg sistema parlamentarne liberalne demokracije, to jest unutar "mogućeg" i pretpostavlja ustanovljenje novih "lijevih" stranaka koje bi sistem mijenjale iznutra. Drugi, koji pod geslom "Nitko nas ne predstavlja!" zastupaju autonomni, samoorganizirani, radikalni kolektivi, tražeći drugačije oblike političkog djelovanja, i tako djeluju na području "nemogućeg", odnosno na iznalaženju načina da "nemoguće postane moguće". 

Na tribini "Što su Sloveniji donijele pobune 2012-2013 i što iz toga možemo naučiti u regiji?" u srijedu, 22. veljače, u 18 sati u klubu MaMa, sudjeluju istraživačice i istraživači Mirovnog inštituta (Mojca Pajnik, Lana Zdravković, Iztok Šori, Marko Ribač), Fakulteta za družbene vede (Simona Zavratnik) i Fakulteta za humanistične študije (Peter Sekloča) koji su se posljednjih nekoliko godina posvetili istraživanju političkih posljedica pobuna u Sloveniji 2012-2013. 

Razlozi i motivi za pobunu, zahtjevi i način kako su se ti zahtjevi oblikovali, razumijevanje međusobne suradnje, uloge civilnog društva, politike i političkog djelovanja centralne su teme istraživanja, a njegovi nalazi više su nego relevantni u današnjem kontekstu. O rezultatima istraživanja i njihovim političkim implikacijama govorit će istraživači i istraživačice na tribini realiziranoj u suradnji s Mirovnim studijima. Tribinu moderira Mario Kikaš.

Temat "Družbena gibanja in alternativna politika: vstaje v Sloveniji 2012-2013" s tekstovima ovih autora objavljen je u reviji Družboslovne razprave (XXXII / 82), 2016 i besplatno je dostupan ovdje.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 01.02.2017