O rodu i ženskom pogledu | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

O rodu i ženskom pogledu

Megan Magdalena Bourne serijom fotografija BOYS BOYS BOYS istražuje povezanost cenzure društvenih mreža, muškog pogleda i feminističke fotografije.

Pripremila: Martina Domladovac

FOTO: Megan Magdalena Bourne

Mnoge umjetnice koriste seksualnost i prikaze nagosti kao oruđe oslobađanja ženskog tijela i svojevrstan početak rasprave o feminizmu, no često se takav pristup "ženskog pogleda" doživljava na isti način kao i "muški pogled". Prikaz polunage žene može biti oslobađajuć, no za mnogo ljudi takva fotografija može predstavljati nepotrebnu seksualizaciju ili objektivizaciju ženskog tijela. Upravo je stavljanje naglaska na "ženski pogled" početna točka vankuverske autorice Megan Magdalene Bourne u seriji fotografija BOYS BOYS BOYS. "Bila sam ljuta zbog nužnosti cenzuriranja mojih fotografija žena, kao i fotografija o rodu općenito", kaže Bourne za portal Dazed, "moji radovi neprestano su prijavljivani kao 'uvredljivi', zbog čega sam fotografije koje sam bila prisiljena maknuti s društvenih mreža počela rekreirati koristeći dečke kao modele".

Radeći sa sve više muških modela, Bourne je počela primjećivati hiperboličnu reprezentaciju rodnih uloga u fotografiji, dok se istovremeno sve manje morala baviti politikama društvenih stranica. "Kada gledatelj promatra moje fotografije golih žena, lako mogu vidjeti te osobe kao samo modele ili seksualne objekte umjesto kao snažne i samouvjerene ljude koje znam i volim. Zaboravljam to ponekad jer živim u vrlo uključujućem i rodno/spolno pozitivnom balonu prijatelja kreativaca", poručuje Bourne. Fotografije iz serije BOYS BOYS BOYS čine se komične u odnosu na duboko ukorijenjene socijalne percepcije, no činjenica kako nam je manje smiješno kada muški fotografi snimaju žene na isti način, ono je što Bourne serijom pokušava naglasiti.

Svojim modelima, mahom iz njene vlastite umjetničke zajednice i socijalne grupe, fotografkinja daje potpunu kreativnu kontrolu nad snimanjem, želeći da sami interpretiraju ovaj projekt te otkriju svoje vlastite nesigurnosti. Za sada dostupne samo na internetu, autorica u budućnosti želi objaviti seriju fotografija i intervjua u formi fanzina, poručujući kako se "nada da će barem jedan muškarac, vidjevši ove fotografije, razmišljati drugačije prije no što ponovno objektivizira ženu ili muškarca".

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 21.12.2015

VEZANE VIJESTI

Glas žena u BiH

Razgovarala: Darija Žilić
Bosanskohercegovačka Fondacija CURE je feministička aktivistička grupa koja se zalaže za pozitivne društvene promjene kroz edukacijske, kulturne i istraživačke programe.

Osmišljavanje perspektive

Tribina na kojoj je govorila Jenny Rönngren pokušaj je davanja uvida u potencijalne probleme s kojima se suočavaju feministički mediji i na razvijenijem sjeveru Europe.

Za emancipaciju danas i sutra

Piše: Anja Grgurinović
Ženski antifašistički Zagreb bavi se organiziranjem tijekom, prije i nakon Drugog svjetskog rata s naglaskom na borbu za ženska prava, bilo politička, bilo socijalna i radnička.