O važnosti održavanja mira | kulturpunkt

O važnosti održavanja mira

Pod sloganom Spremimo rat u muzej u Zagrebu se otvara Muzej ratne fotografije koji će prikazivati razorne posljedice rata i suprotstavljati se njegovoj trivijalizaciji u javnom diskursu.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Imre Szabo, Deca izbeglice, Negoslavci, 4.listopada 1991.

Tijekom srpnja u Zagrebu se, pod sloganom Spremimo rat u muzej, otvara Muzej ratne fotografije (Image of war). Projekt je nastao na inicijativu zagrebačkog odvjetnika Danila Gregovića, koji je, kako kaže, do ideje za pokretanjem muzeja došao nakon što je i sam bio duboko potresen jednom fotografijom umirućeg dječaka. "Posljednje što je taj desetogodišnjak vidio prije nego je umro pred očima fotografa, bio je objektiv kamere. Fotografija ima nevjerojatnu moć, a namjera ovog muzeja je da kroz fotografiju pokaže sve horore rata", kaže Gregović. Iako je muzej započeo kao privatna inicijativa, dio sredstava potrebnih za njegovo pokretanje prikupljeno je putem crowdfunding kampanje, čime je ovo postao prvi muzejski postav u Hrvatskoj financiran ovom vrstom javnih donacija. 

Kampanjom su u vrlo kratkom roku prikupljena željena sredstva, no vjerojatno više od financijske potpore, pridonijela je medijskoj vidljivosti, ali i osjećaju "pripadanja" muzeja zajednici. "Našem pozivu odazvali su se ljudi različitih godina, financijskih mogućnosti, pa čak i ljudi iz različitih zemalja. Dakle, mnogi su zainteresirani da muzej otvori svoja vrata čim prije i jako nam je drago da smo sa svojom antiratnom porukom doprli dalje nego što smo očekivali. Činjenica da su mnogi sudjelovali u izgradnji ovog muzeja demokratizira naša nastojanja i svakako im daje dodatni legitimitet. Naši podupiratelji postali su kroz kampanju i suosnivači muzeja. Njihova imena čak će se nalaziti na zidovima muzeja – vjerujem da će im to biti samo dodatni motiv i poticaj da muzej smatraju i pomalo "svojim", a jednako je i s pojedincima čije će priče i fotografije biti dio naše prve izložbe", ističe inicijator projekta. 

Vidljivosti muzeja i prije njegovog otvaranja pridonijela je i paralelna kampanja Gdje si bio 91 (#GdjeSiBio91) kojom se građane poziva da doniraju svoje fotografije iz doba rata koje će s profesionalnim ratnim fotografijama zajedno biti predstavljene na prvoj izložbi kojom se muzej otvara. "Vjerujemo da je rat potrebno sagledati iz više perspektiva da bismo shvatili njegovu destruktivnost. Neki od nas su bili dobrovoljci, neki od nas su bili djeca, neki od nas su bili u inozemstvu, neki od nas su bili na fronti, neki od nas daleko od nje. Ali na sve nas je rat utjecao - želja nam je da se konačno ispriča ta naša zajednička priča", stoji u najavi projekta. Osim financijskih sredstava, građani su tako pozvani donirati i svoja sjećanja na ratno razdoblje, "kako bi ovaj muzej zaista postao mjesto u kojem čuvamo uspomene na prošlost, ali se okrećemo budućnosti", dodaje Gregović. 

Romeo Ibrišević, Obrana Mosta mladosti

Inicijator projekta također ističe kako započinju s ratom u Hrvatskoj jer je on obilježio jednu epohu i ostavio duboke rane koje niti dan danas nisu zacijelile, a rat se u našim medijima i javnosti često trivijalizira i instrumentalizira. Trenutne su želje da pored izlagačke funkcije, muzej postane i mjesto dijaloga. Gregović najavljuje kako će sve izložbe imati edukativnu misiju te se nadaju organizirati i dodatni programi i aktivnosti koji će pratiti misiju muzeja, a to je podizanje svijesti o razornim posljedicama rata i važnosti održavanja mira. U tom duhu, postotak od svake prodane ulaznice, u suradnji s udrugom Are you Syrious, proslijedit će se direktno osobama koje su stradale u nedavnim ratovima i koje rat prati čak i kada napuste svoje zemlje. 

Iako je inicijatoru muzeja važno naglasiti kako je ovo inicijativa neovisna od ikakvih ideoloških ili političkih opcija, postavlja se pitanje može li tako doći do opasne trivijalizacije rata, pošto je svaki rat posljedica određene ideologije. Gregović na to odgovara kako je cijeli tim koji radi na pokretanju muzeja svjestan osjetljivosti teme. "Postavljanju izložbe pristupili smo s iznimnim oprezom, a jednako tako planiramo pristupiti i daljnjim izložbama i aktivnostima jer smo svjesni da ova tema to zahtjeva. Za kustosicu prve izložbe izabrao sam Sandru Vitaljić s Akademije dramskih umjetnosti upravo zbog njenog iskustva u postavljanju tematski sličnih izložbi i širokog poznavanja suvremene ratne fotografije. Zahvaljujući osobnim pričama građana, ali i fotografa, rat će biti prikazan iz niza različitih perspektiva. Fotografije priču o ratu pričaju na univerzalno razumljiv način, a pri kreiranju pratećeg teksta nastojali smo ostati maksimalno objektivni i informativni" dodaje Gregović.

Muzej će biti realiziran u suradnji s Muzejom ratne fotografije iz Dubrovnika te drugim sličnim institucijama kao što su Memorijalni centar Domovinskog rata u Vukovaru, Memorijalni muzej u Jasenovcu, Muzej vojne i ratne povijesti Pakrac, Galerija 11/07/95 u Sarajevu, Memorijalni muzej Srebrenica - Potočari te Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu. Već je najavljena i priprema druge izložbe koja će se predstaviti u muzeju, a tematizirat će djecu vojnike.

"Kao što svi znamo, rat ima stravično destruktivan utjecaj na društvo u cjelini, a njegovim posljedicama bave se generacije nakon što je mir odavno već sklopljen. Balkanski poluotok posebno je osjetljiv na ratna zbivanja jer se ovdje ratovalo češće i dulje nego igdje drugdje u Europi. Kad pogledamo nekoliko generacija unazad, čini se da je svaka od njih živjela između dva rata. Ratne fotografije prikazuju esenciju tragedije rata. To su fotografije očaja, bijesa, neizvjesnosti, ali ima među njima i fotografija nade, empatije i milosti. Smatram da su takve fotografije dovoljno snažne da utječu na pojedince – baš kao što su utjecale i na mene u odluci da pokrenem ovaj muzej", zaključuje Gregović.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 06.07.2018

VEZANE VIJESTI

Prkos proizašao iz bespomoćnosti

Piše: Martina Domladovac

Akcija Smirne Kulenović Bosnian Girl 2, nastala kao reakcija na zakašnjelu presudu Ratku Mladiću, odraz je frustriranosti i prkosa poslijeratne generacije mladih na Balkanu.

8372...

Piše: Martina Domladovac
Izložba posvećena genocidu u Srebrenici donosi fotografije Tima Lovelessa, jedna od rijetkih osoba koje su vidjele netaknute grobnice, prije njihove forenzičke obrade.

Odgovorna nastava povijesti

Piše: Martina Domladovac

U sklopu 13. HRFF-a održan je razgovor o poučavanju o ljudskim pravima u nastavi i obrazovnim programima škola u Hrvatskoj i BiH.