Oblikovanje generacija | kulturpunkt

Najave Izložba

<

Oblikovanje generacija

Projekt Ženski antifašistički Zagreb predstavlja razdoblje Drugog svjetskog rata iz antifašističkog diskursa, prateći povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu.

06.12.2014 - 09.12.2014 , Zagreb - Galerija Nova

Otvorenje Otvorenog ureda i izložbe te tribina Žensko pitanje i antifašizam uoči II. svjetskog rata u okviru projekta Ženski antifašistički Zagreb Centra za ženske studije, najavljeni su za 6. prosinca u 18 sati. Na tribini koja počinje u 19 sati sudjeluju Gordana Stojaković (Ženski pokreti i antiratni aktivizam između dva rata), Jagoda Milidrag Šmid (Uključivanje žena u sindikalni pokret) i Vjeran Pavlaković (Studenti(ce) i antifašizam 30-tih), a tribinu će voditi autori projekta Barbara Blasin i Igor Marković.

Projekt Ženski antifašistički Zagreb želi predstaviti razdoblje II. svjetskog rata (1939-1945) iz antifašističkog diskursa, prateći povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu. Radi se o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koja je masovno sudjelovala u javnom i političkom životu, što je ključno i neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas.

Ženska sindikalna, omladinska, radnička, studentska... scena međuratnog Zagreba postavila je temelje na kojima je nastao masovni antifašistički pokret. Mnoge društvene, političke i kulturne organizacije, koje su djelovale u Zagrebu, bez obzira na njihovo društveno ili nacionalno nasljeđe, stvorile se osvještenu žensku populaciju, kasnije uključenu u Narodnooslobodilačku borbu i oružani otpor fašizmu, brojčano nezapamćen u povijesti.

Kako objasniti taj epohalni pomak i aktivno sudjelovanje žena u ratu? Nemoguće je razdvojiti borbu za radna prava i obrazovanje od borbe za politička prava žena. Industrijalizacija početkom i sredinom stoljeća dovela je do velikih demografskih promjena u Zagrebu i uzrokovala promjene u ekonomskom, obrazovnom i društvenom statusu žena. Zahtjevi za izjednačavanjem plaća s muškarcima postavljaju se već krajem XIX. stoljeća. Karitativna i socijalna djelatnost, s posebnim naglaskom na skrb za majke i djecu, te omogućavanje obrazovanja, odvija se i institucionalno, ali bitno više kroz brojna ženska filantropska udruženja, koja sežu u polovinu XIX. stoljeća. Borba za ženska politička prava, ponajprije za pravo glasa, počinje početkom XX. stoljeća.

U razdoblju između dva svjetska rata žene u Jugoslaviji su vrlo aktivne u borbi za ostvarivanje svojih prava. Uključuju se u političke pokrete i stranke, kao i u sindikate i strukovne udruge, u kojima osnivaju ženske ogranke. Raste broj studentica, koje na sveučilištima osnivaju svoje organizacije. S ciljem izjednačavanja političkih prava osnivaju se ženska i feministička udruženja i pokreću časopisi. Te organizacije povezane su na državnoj i međunarodnoj razini, te su vrlo angažirane u mirotvornim i pacifističkim pokretima za razoružanje.

Rast ekonomske i političke represije u zemlji, kao i bujanje fašizma u Europi, potaklo je komunikaciju i suradnju između pojedinih ženskih organizacija, članica sindikata i njihovih ženskih ogranaka, ljevičarski profiliranih studentskih udruga, te SKOJ-a i KPJ. Tu scenu idejno objedinjuje iskustvo represije i svijest o nadolazećem fašizmu, te nužnom otporu. Iz toga je proizašla nova mlada generacija žena, koja je svojim masovnim učešćem i velikim žrtvama konačno omogućila potpunu pravnu jednakost žena.

"Ovim Otvorenim uredom želimo proširiti prostor za daljnje istraživanje, prezentiranje i dijalog o toj pobjedi i njenom utjecaju na živote i prava žena u narednim generacijama. Što su žene od te borbe sačuvale, a što izgubile? Mogu li žene i na koji način danas, u uvjetima neoliberalne ekonomske represije i rasta ekstremene desnice u Europi i Hrvatskoj, iskoristiti iskustva te borbe?", najava je projekta u Galeriji Nova.

Izložba i Otvoreni ured otvoreni su u subotu i nedjelju (6. i 7. prosinca) od 11 do 14 sati te ponedjeljak i utorak (8. i 9. prosinca) od 16 do 20 sati.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 03.12.2014