Obrazovanje uma i srca | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Obrazovanje uma i srca

Globalno obrazovanje uči pojedince o strategijama i metodama sudjelovanja kako bi naučili preuzeti odgovornost koja se ne smije prepustiti isključivo vladama i ostalim donositeljima odluka.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: PhOtOnQuAnTiQuE

Model individualizma koji dominira većinom obrazovnih sustava rezultat je pogleda na globalne teme kao beznačajne za državnu viziju obrazovanja i društva. Takvi obrazovni modeli u velikoj su mjeri uzrok sukoba između pojedinaca i naroda, posebno ako pripadaju različitim kulturama, vjerama, društvenim skupinama ili imaju drugačiji način razmišljanja. Sve to rezultira fragmentiranim obrazovanjem koje razdvajanjem tema i njihovim kategoriziranjem stvara hijerarhiju znanja i obezvrjeđuje druge načine učenja.

Glavni cilj globalnog obrazovanja jest model partnerstva između naroda, kultura i vjera na mikro i makro razini, temeljen na dijalogu i suradnji, koji može dovesti do interkulturalnog razumijevanja. Učenje kroz globalno obrazovanje podrazumijeva duboku, strukturalnu promjenu osnovnih premisa mišljenja, osjećaja i djelovanja. Ono je obrazovanje uma, ali i obrazovanje srca. Tri su glavne faze takvog transformativnog učenja: analiza trenutne situacije u svijetu, vizija kako bi izgledala alternativa prevladavajućem modelu te proces promjene prema odgovornom globalnom građanstvu. Globalno obrazovanje kao transformativno učenje podrazumijeva procese sudioničkog donošenja odluka u svim fazama te se kroz promicanje suradnje i solidarnosti bori protiv podjela uslijed konkurencije, sukoba, straha i mržnje, a suprotstavlja se pohlepi, nejednakosti i egocentričnosti.

Globalno obrazovanje kao transformativno učenje zagovara promjene na lokalnoj razini koje će utjecati na globalnu razinu. Njegov je cilj jačanje građanstva kroz strategije i metode sudjelovanja kako bi pojedinci naučili preuzeti odgovornost koja se ne smije prepustiti isključivo vladama i ostalim donositeljima odluka.

Priručnik Smjernice za globalno obrazovanje plod je suradničkog rada članova tima Tjedna globalnog obrazovanja pod vodstvom Centra North-South pri Vijeću Europe, te je dosad preveden na petnaestak jezika i pisama. Centar za mirovne studije je krajem 2014. godine postao nacionalni koordinator programa te je organizirao prijevod i pripremu hrvatskog izdanja SmjernicaPriručnik autora Alicie Cabezudo, Christosa Christidisa, Miguela Carvalho da Silve, Valentine Demetriadou-Saltet, Franza Halbartschlagera i Georgete-Paule Mihai donosi pristupe, metodologiju i kriterije evaluacije sadržaja globalnog obrazovanja u kombinaciji s praktičnim primjerima, primjenjivim metodama, te listom literature i poveznica na relevantne izvore i bibliografiju. Pojam globalnog obrazovanja snažan naglasak stavlja na formalno i neformalno obrazovanje koje bi trebalo odigrati značajnu ulogu u osvješćivanju pojedinaca o tome kolika je uistinu njihova stvarna moć u oblikovanju budućnosti.

Možete ga preuzeti na istaknutoj poveznici.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 03.05.2016

VEZANE VIJESTI

Učiti rukama i misliti umjetnost

Piše: Matija Mrakovčić
Uz politički pluralizam obvezno idu pedagoški i školski pluralizam. To podrazumijeva postojanje i zagovaranje alternativnih škola i različitih pedagoških rješenja u državnim školama.

Središte obrazovnog procesa

Piše: Matija Mrakovčić
Učenici imaju pravo i obvezu zastupati svoja prava i interese te se uključiti u procese donošenja odluka. Jedan od ključnih preduvjeta za to je učeničko (samo)organiziranje.

Većina treba učiti o manjinama

Piše: Matija Mrakovčić
Manjinsko je obrazovanje osiguralo djeci upoznavanje vlastite kulture i izgradnju vlastitog identiteta, ali je ujedno postalo zapreka njihovoj integraciji u društvo.