Obrazovanje umjesto osposobljavanja | kulturpunkt

Obrazovanje umjesto osposobljavanja

Obilježavanjem desete godišnjice prosvjeda za besplatnim obrazovanjem, istaknuti su razlozi nastanka Međunarodnog studentskog pokreta i mogućnosti njegovog budućeg razvoja.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: International Student Movement / Facebook

Početkom studenog obilježena je deseta godišnjica prvog prosvjeda za besplatno obrazovanje. Izlaskom na ulice studenata diljem svijeta 5. studenog 2008. godine započela je duga, iscrpljujuća i neizvjesna borba protiv galopirajuće komercijalizacije obrazovanja. Tijekom ove koordinirane akcije nastao je Međunarodni studentski pokret (International Student Movement), kao otvorena platforma za komunikaciju i suradnju između različitih pojedinaca i grupa uključenih u različite oblike borbe za slobodno, emancipatorno obrazovanje. 

Jedan od osnovnih ciljeva Pokreta borba je za besplatan i slobodan pristup obrazovanju za sve, a naglasak se također stavlja na nužnosti emancipatornog obrazovanja koje nije u skladu s trenutnim imperativom profitabilnosti kojem sve više podliježu i obrazovne institucije. Sveučilišta se postepeno pretvaraju u kompanije koje su prisiljene natjecati se na tržištu na kojem opstaju samo najprofitabilniji. U takvom aranžmanu, za studije koji potiču kritičko mišljenje, koji stavljaju naglasak na široko znanje i istražuju društveni sustav i strukture moći unutar njega, u pravilu nema mjesta. Međunarodni studentski pokret okupljen je oko ideje da se obrazovanje fundamentalno razlikuje od osposobljavanja koje je usmjereno isključivo na prijenos znanja potrebnog za obavljanje određenog posla. Obrazovanje je s druge strane, široko, sadrži emancipatorne elemente i stječe se kroz vrijeme. 

Prosvjedima protiv komercijalizacije obrazovanja 2008. godine pridružili su se i hrvatski studenti, a deseta godišnjica tog događaja obilježena je na Filozofskom fakultetu tribinom Besplatno obrazovanje: 10 godina borbe. U prostoru KSFF-a, pred nevelikom publikom Zdravko Popović, Ivana Jandrić i Marina Ivandić prisjetili su se događaja koji su prethodili prosvjedu, uvjetima njegovog održavanja koji su uskoro doveli do studentske blokade fakulteta i utjecaja koji je studentsko organiziranje imalo na budući širi društveni aktivizam. Međunarodni studentski pokret nastao je u trenucima kada je nezgrapnom i loše pripremljenom implementacijom bolonjskog sustava Hrvatska već napravila prvi korak prema komercijalizaciji visokog obrazovanja, a studenti koji su se našli u središtu tada još eksperimentalne faze takozvane bolonje, međusobnom podrškom i organiziranjem pokušali su locirati probleme i pronaći rješenja nametnutog sustava. Ova kretanja i nezavisno studentsko organiziranje sve su više osvjetljavali neadekvatnost formalnih struktura studentskog predstavništva na FFZG-u što je kasnije dovelo do odluke šire studentske baze na direktnodemokratsko samopredstavljanje i postavljanje radikalnijih zahtjeva za društvene promjene.

U travnju 2009. godine Međunarodni studentski pokret inicirao je akciju pod nazivom Reclaim your Education – Global Week of Action. Na plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu izglasana je blokada fakulteta, a umjesto planiranih tjedan dana, odužila se na punih 35 dana i proširila na druge fakultete. Glavni zahtjev studenata bio je osigurati potpuno javno financirano obrazovanje dostupno svima i na svim razinama. Drugi važan cilj bio je pokrenuti raspravu i upozoriti na opasnosti njegove daljnje komercijalizacije. Govornici tribine Besplatno obrazovanje objasnili su da iako cilj nije ostvaren do kraja, postignuto je opće prihvaćanje ideje da bi obrazovanje trebalo biti omogućeno na temelju znanja i sposobnosti, a ne imovinskog stanja. S druge strane, danas treba upozoravati kako sustav u kojem je konkurentnost važnija od kvalitete vodi daljnjoj općoj komercijalizaciji. Također se postavlja pitanje koja je budućnost studentskog pokreta u Hrvatskoj i borbe za besplatno obrazovanje s obzirom na to da su studenti danas još siromašniji i još im je teže izdvojiti vrijeme za takvu vrstu organizacije. Specifičnost studentskih pokreta leži i u periodičnoj fluktuaciji ljudstva koja dolazi smjenom generacija, čime je osipanje i gubitak fokusa uobičajen, a Popović priznaje i kako se nije radilo na edukaciji mlađih generacija. Ivandić je ipak zaključila da se borba za besplatno obrazovanje više ne može promatrati izolirano, nego u kontekstu ostalih borbi, a studente treba podučiti i motivirati da se uključe u borbu za neki cilj koji vide kao svoj.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 23.11.2018