Očuvanje prostora za kulturu i društvenost | kulturpunkt

Očuvanje prostora za kulturu i društvenost

Lazareti ostaju u funkciji društveno-kulturnog centra do 2029. godine, pod uvjetom da se ne mijenja urbanistički plan.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Marko Ercegović

  • A
  • +
  • -

Art radionica Lazareti (ARL) jedna je od organizacija koje djeluju u prostoru Lazareta u Dubrovniku, velikom kompleksu od deset zgrada (lađa) te dvorišta između njih. ARL je potpisnica ugovora o korištenju prostora posljednje tri lađa s Gradom Dubrovnikom (vlasnikom prostora), a u tim lađama djeluju ARL, Udruga DEŠA Dubrovnik, Studentski teatar Lero i Klub Lazareti. U dva prostora je smješten folklorni ansambl Linđo, a s pet prostora upravlja Grad Dubrovnik kroz tvrtku Baština d.o.o. Radi se o gradskom poduzeću koja je osnovano radi upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada u kojima su smještene kulturne organizacije, kulturne institucije i drugi kulturni akteri. 

ARL koristi prostor od 1998, jedno vrijeme bez ugovora, pa s ugovorima na godinu dana, pa na dvije godine, pa na tri godine, a 2000. godine potpisan je ugovor na 25 godina. Otada se razvija ideja prostora Lazareta kao društveno-kulturnog centra. Prvo se zvao Nezavisni kulturni centar Karantena, kada je Gradu Dubrovniku predstavljena ideja da u njega uđu i ostale udruge, društva i umjetnici, ali i Umjetnička škola, koja tada nije imala riješen prostor za likovni i plesni odjel, a djelomično taj problem nema riješen ni dan-danas. Te 2000. godine prostor je bio potpuno urušen, nisu postojali cjeloviti krovovi ni podovi, te su organizacije koje su tada radile u Lazaretima (DEŠA, ARL, Klub Lazareti…) uložile veliku količinu kako vlastitih sredstava tako i sredstava sponzora i donatora (WMF, FACE Croatia i drugi). S turističkim boomom Dubrovnika svaka nekretnina je iz sekunde u sekundu postajala vrijednija, a time je i njihova ideja da Lazareti pokrivaju isključivo društveni, javni sadržaj bila sve više degradirana. 

Grad Dubrovnik je 2012. pokrenuo prvu obnovu kompleksa, i to dok su korisnici još bili u prostoru, bez prethodne najave, a izgledno kako bi te iste korisnike izbacili iz prostora. Udruge su se organizirale u neformalnu Platformu za Lazarete i uspjele spriječiti iseljenje. Iste godine organizirale su javnu tribinu sa svim kandidatima za gradonačelnika gdje je svaki potvrdio da će se zalagati da Lazareti ostanu društveno-kulturni centar, da se ne ide u smjeru turistifikacije i totalne komercijalizacije prostora. Platforma služi očuvanju prostora Lazareta i zato se prvenstveno radi o zagovaračkoj platformi.

Od studenoga 2015. do prosinca 2018. godine, Grad Dubrovnik provodi projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika, kroz koji se obnavljaju tri lađe koje osim ARL koriste Udruga Deša, Teatar Lero i Klub Lazareti, te nabavlja oprema za provedbu kulturnih programa. Tijekom obnove korisnici su bili smješteni u zamjenske prostore u Lazaretima, a u srpnju 2019. vraćaju se u obnovljene prostore.

Bila je to i prva godina provođenja projekta Mjesto zajednice, kroz poziv Kultura u centru. Druga godina provedbe bila je obilježena pandemijom koronavirusa i zatvaranjem prostora za sve korisnike. U sklopu projekta, razvoj sudioničkog upravljanja bio je postavljen u dva koraka ili dvije faze. Prva se odnosila na jačanje sudioničkog upravljanja za organizacije Platforme, a druga na pažljivi korak prema integraciji svih korisnika u Lazaretima. Zahvaljujući mentoriranom procesu, organizacije Platforme za Lazarete zajednički su stvorile interni Pravilnik kao zajednički akt koji omogućuje unutarnji upravljački mehanizam, na način da djeluju zajednički i pojedinačno kao organizacije. U drugom koraku radilo se na prijedlogu više modela integracije svih korisnika koji može biti na suradnoj, partnerskoj ili sudioničkoj osnovi. 

S Gradom Dubrovnikom, odnosno gradskim poduzećem Baština d.o.o. kroz projekt je provedeno više radionica i sastanaka. Na razini svakodnevnog komuniciranja i upravljanja Lazaretima te na razini cijelog kompleksa postoje suradnja i koordinacija aktivnosti, no sudioničko upravljanje nikada nije uspostavljeno. Trenutno je odnos sa Gradom u fazi mirovanja, do 2024. kad će se vjerojatno početi aktualizirati tema najma, produžetka ugovora ili pitanje drugog prostora. Baština d.o.o. dobila je na upravljanje Lazarete kao društveni ili kulturni centar do 2029. godine. Stoga Lazareti ostaju do tada u toj funkciji, pod uvjetom da se ne mijenja urbanistički plan.

 

Članak je objavljen u sklopu projekta Kulturna politika odozdo – Od dobrih praksi društveno-kulturnih centara do održivog okvira za sudioničko upravljanje. Projekt je podržan sa € 149.940 financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Kurziv. 

 acf logo




Članak je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 24.09.2021

VEZANE VIJESTI

Osnažiti prostore kulture i društvenosti

Piše: Hana Sirovica
Osnutak Mreže društveno-kulturnih centara predstavlja važan korak za afirmaciju i vidljivost hibridnih ustanova kojima zajednički upravljaju civilni i javni sektor.

Vizija živog društvenog središta

Razgovarala: Petra Marčinko
Sa Srdjanom Cvijetić razgovaramo o prošlosti i budućnosti spomeničkog kompleksa Lazareti te uvjetima i mogućnostima sudioničkog upravljanja ovim važnim kulturnim prostorom.

VIDEO: Razgovor sa Slavenom Toljem

Razgovarala: Matija Mrakovčić
U video intervjuu sa Slavenom Toljem bavimo se njegovim umjetničkim i društvenim angažmanom.