Očuvanje rada s analognim filmom | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Očuvanje rada s analognim filmom

S članicama i članovima Klubvizije, koja se nakon protjerivanja iz SC-a vratila kao samostalna umjetnička organizacija, razgovarali smo o planovima za novu etapu njezinog djelovanja.

Razgovarao: Lujo Parežanin

FOTO: Damir Žižić

Kao "jedini filmski laboratoriju za ručno razvijanje filma u Hrvatskoj i šire", Klubvizija je tijekom svojih 10 godina života u Studentskom centru u Zagrebu predstavljala posebno vrijedno mjesto razvoja eksperimentalnih filmskih praksi. Nažalost, sanacijska uprava SC-a, slijepa za važnost nezavisne kulture i umjetnosti, početkom veljače odlučila je bez najave protjerati Klubviziju, ugrozivši time potencijalno i godinama prikupljanu analognu opremu. Nakon gotovo četiri mjeseca, Klubvizija je srećom ponovno počela djelovati – ovoga puta kao umjetnička organizacija. Prva aktivnost bit će uvodna radionica o osnovama rada sa preobratnim 16-milimetarskim filmom u boji. Radionica je posvećena poetici američkog autora Nathaniela Dorskog, čiji filmovi će biti prikazani 1. i 2. lipnja na Akademiji likovnih umjetnosti. Tim smo povodom s Klubvizijinim članicama i članovima razgovarali o planovima za novu etapu njihovog djelovanja.

KP: Klubvizija je iz prostora SC-a deložirana na jedan neugodan i neprimjeren način. Što vam je oduzeo, a što možda donio razlaz s SC-om? Što je s opremom koju je trebalo zbrinuti, je li ona vraćena u Klubvizijino okrilje?

Klubvizija je iselila iz Studentskog centra nakon što je bez ikakvog obrazloženja i najave promijenjena brava i onemogućen nam ulazak u prostor. U zadnjem periodu suradnje i u izmijenjenoj strukturi upravljanja Kulturom, komunikacija s SC-om oko programa bila je otežana i iscrpljujuća, kao i dolazak do pouzdanih informacija vezano uz zaključivanje i izvršavanje obaveza prema programima odrađenima u 2018. godini. Također nismo uspjeli dobiti konkretnu informaciju od vodstva Kulture SC-a o tome vidi li i kako nastavak programa Klubvizije u sklopu SC-a. S obzirom na ovakvu situaciju gdje nam je postalo evidentno da je jedan sustav organizacije rasturen, a novi nije funkcionalno posložen, i prije same promjene brave uže članstvo Klubvizije počinje raspravu o budućnosti filmskog laboratorija, moguće i izvan SC-a. Promjena brave nas je svejedno šokirala te smo se hitno organizirali i, srećom, uspjeli spasiti i preuzeti opremu članova koju smo smjestili na privremenu lokaciju dok se ne pronađe trajno rješenje za prostor. Odlaskom iz SC-a otvorila se nova priča, prilika da se projekt nastavi i osamostali kao nezavisan i izvaninstitucionalni pravni subjekt, a nedavno smo to i postigli osnivanjem umjetničke organizacije. Ono što smo izgubili je dragocjen prostor MM centra u kojem je Klubvizija stasala zadnjih 10 godina, prostor koji je povijesno vezan uz avangardno umjetničko i filmsko stvaralaštvo te je utoliko predstavljao jedino prirodno i logično utočište za našu zajednicu. 

KP: Sada ste formalno postali umjetničkom organizacijom. Što je s infrastrukturom, koji prostori su vam trenutno na raspolaganju i postoji li perspektiva za stalnim udomljavanjem vašeg laboratorija?

Da, nedavno smo priveli kraju postupak osnivanja umjetničke organizacije i svi se iskreno veselimo novom početku. Još uvijek tražimo prostor gdje bismo dugoročno smjestili opremu, a trenutno smo iznimno zahvalni Akademiji likovnih umjetnosti koja nam je izišla ususret i omogućila da opremu i tamnu komoru privremeno udomimo u njezinim prostorima. Upravo tamo ćemo održati nadolazeću uvodnu radionicu 16 mm filma te dvodnevnu projekciju ključnih radova kultnog njujorškog filmaša Nathaniela Dorskog koju organiziramo u suradnji s Multimedijalnim Institutom. Projekcije će se održati 1. i 2. lipnja s početkom u 20 sati i svi su naravno pozvani! 

KP: Možete li nam ukratko opisati sadržaj radionice i zašto ste odabrali Dorskog kao oslonac?

Radi se o našoj tradicionalnoj uvodnoj radionici 16 mm filma u boji, koja ima za cilj inicirati polaznike u svijet analognog filma i, nadamo se, dovoljno ih zaintrigirati da nastave raditi s ovim povijesno bitnim formatom. Tijekom trodnevne radionice polaznici će naučiti samostalno rukovati i snimati kultnom Bolex kamerom, ručno razvijati te projicirati film. Radionicu će, kao i do sada, mentorirati naš dugogodišnji suradnik, izvrsni Ivan Slipčević, ujedno docent na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i direktor fotografije na nizu filmova naših poznatih autora, poput Ane Hušman, Davora Sanvincentija, Ivana Ramljaka i drugih. 

Za razliku od prethodnih izdanja radionice, na ovoj smo odlučili tematizirati filmsku poetiku Nathaniela Dorskog povodom spomenute projekcije autorovih filmova te izlaska prijevoda teksta Devotional cinema, koji se smatra jednom od najvažnijih suvremenih poetika filma, u izdanju Multimedijalnog instituta.  Kako autor odbija digitalizirati svoje radove te su dostupni isključivo na originalnom 16 mm formatu, nitko od nas zapravo ne zna kako izgledaju ti filmovi te ćemo ih prvi puta vidjeti na ovoj projekciji. Utoliko će biti zanimljivo usporediti kako su polaznici doživjeli autorovu poetiku u teoriji i kako ona zapravo izgleda u praksi. 

KP: Hoće li se mijenjati vaša programska koncepcija u novim organizacijskim uvjetima? Možete li nam nešto reći o sljedećim Klubvizijinim aktivnostima?

Osnovna misija Klubvizije ostaje ista, edukacija o analognom filmu i podrška autorima zainteresiranim za rad s filmskom vrpcom u realizaciji vlastitih filmskih i multimedijskih projekata. Nova organizacija nam je omogućila da razmišljamo u širim okvirima te imamo puno ideja, ali sve dakako ovisi o tome hoćemo li dobiti potporu naših dosadašnjih donatora čija dragocjena pomoć nam je omogućila da sve ove godine čuvamo i prenosimo vještine rada s analognim filmom. U tom smislu, sada nam je u fokusu kvalitetna priprema za nadolazeće natječaje te pronalazak trajnog prostora za smještaj opreme. Svakako želimo sačuvati jedinstvenu ulogu Klubvizije kao jedinog hrvatskog filmskog laboratorija uključenog u međunarodnu mrežu filmskih laboratorija čije znanje, resursi i vještine čuvaju bavljenje analognim filmom za čitavu zajednicu. 

KP: Neovisna filmska infrastruktura u stalnom je stanju ugroženosti, kao što je pokazao i slučaj MM centra. Kako komentirate kulturnu politiku i odnos prema prostorima za film u Zagrebu, postoje li uvjeti za preživljavanje eksperimentalne filmske prakse?

Nemoguće nam je predvidjeti stvarnu budućnost, posebno MM centra koji je predstavljao centar nezavisne i eksperimentalne filmske prakse. U optimističnoj viziji budućnosti bilo bi dobro da se strateški postavimo prema MM centru, da se konsenzusom zajednice čijem je korištenju izvorno namijenjen, zajednice vezane uz umjetnički eksperiment i nezavisnu kulturu, odluči o njegovoj budućnosti. MM centar je, uz svoje povijesno i simboličko značenje i u infrastrukturnom smislu dragocjen prezentacijski prostor cijeloj toj zajednici i njegov gubitak je veliki gubitak za sve nas koji smo u različitim ulogama zainteresirani za nezavisno filmsko i multimedijsko istraživanje i stvaralaštvo. 

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 30.05.2019

VEZANE VIJESTI

Kultura promjene brave

Piše: Lujo Parežanin

Izgon Klubvizije iz zagrebačkog Studentskog centra samo je još jedna sramotna epizoda u procesu devastacije Kulture promjene.

Sanacijske dobre vibracije

Piše: Lujo Parežanin

Prvi obrisi Kulture SC-a nakon devastacije Kulture promjene očekivano sugeriraju sve manju zastupljenost nezavisnih, kritičkih i eksperimentalnih sadržaja.

Zakulisna pozicioniranja

Piše: Iva Rosandić
Višegodišnje štetne preobrazbe Studentskog centra, naglašene u odnosu nove Sanacijske uprave prema kulturi, ugrozile su progresivnu ulogu MM centra i kontinuitet njegovog važnog djelovanja.