Očuvanje spornih kriterija | kulturpunkt

Očuvanje spornih kriterija

Ministarstvo kulture direktnu je financijsku pomoć članicama i članovima umjetničkih strukovnih udruga nažalost koncipiralo kao jednokratnu, financijski diskriminatornu mjeru.

Piše: Lujo Parežanin

FOTO. Za KRUH / Facebook

  • A
  • +
  • -

Nakon podužeg procesa konzultacija i prikupljanja podataka, Ministarstvo kulture konačno je objavilo Javni poziv za dodjelu namjenskih sredstava umjetničkim strukovnim udrugama za isplatu jednokratne potpore umjetnicima. Riječ je dakle o ključnom elementu koji je do sada izostajalo iz paketa kriznih mjera pomoći kulturi, uvedenom još sredinom ožujka. Podsjećamo, Ministarstvo kulture je u sklopu prvih mjera uvelo potpore namijenjene isključivo samostalnim umjetnicima, dok je najveći dio radnica i radnika u kulturi ostavljen bez direktne financijske pomoći kao najvažnijeg zahtjeva strukovnih udruga i inicijativa za spas kulturnog sektora. Pritom se i ta ograničena pomoć pokazala vrlo spornom: uvodeći zaradu u 2019. godini kao kriterij za visinu i broj potpora, Ministarstvo kulture je diskriminiralo one u najtežoj egzistencijalnoj situaciji, praktički ih kažnjavajući za tržišni "neuspjeh". Nažalost, premda dobrodošla, nova mjera ponavlja iste pogreške zbog kojih je Ministarstvu upućen niz opravdanih kritika.

Kako je navedeno u tekstu javnog poziva, da bi prijavitelj ostvario pravo na potporu, članom neke strukovne udruge morao je postati do 1. ožujka; umjetničkom djelatnošću mora se baviti najmanje dvije godine; mora ponuditi dokaz o prekidu umjetničkih aktivnosti uslijed epidemije koronavirusa; nije smio prethodno ostvariti pomoć kroz mjere Vlade Republike Hrvatske, kao niti Ministarstva kulture; ne smije biti stalno zaposlen, redovni student ili umirovljenik; njegovi ukupni prihodi temeljem umjetničke djelatnosti u 2019. godini ne smiju biti manji od 1625 kuna ni veći od 200 000 kuna.

Za razliku od potpora samostalnim umjetnicima, pristigle prijave će razmatrati strukovne udruge koje će potom informirati Ministarstvo o broju članica i članova koji ispunjavaju kriterije. No ono što je bizarno je što tekst javnog poziva ne sadrži nikakvu informaciju o iznosu potpora. U pozivu stoji tek da će "iznosi pojedinačnih potpora ovisiti o ukupnom broju članova svih udruga koji će ispuniti uvjete za stjecanje jednokratne potpore, kao i o njihovom iskaznom prihodu ostvarenom od umjetničke djelatnosti u 2019. godini, pri čemu će viši iznos jednokratne potpore biti dodijeljen za prihod u 2019. godini iznad 19 500 kuna, a niži za prihod ispod tog iznosa." Ko što smo već izvijestili, na dogovorima s predstavnicima strukovnih udruga utvrđeni su okvirni iznosi od 5000 kuna za prvu i 2500 kuna za drugu kategoriju, no moguće je da će oni "biti korigirani" u skladu s konačnim brojem korisnika. Prijavitelje to postavlja u neobičnu situaciju da se apliciraju za tek okvirno definiran iznos, nadajući se najboljem, dok ni to "najbolje" neće za svakoga izgledati jednako, budući da je Ministarstvo i u ovom slučaju odlučilo zadržati financijski cenzus. Nadalje, dok su oni sa statusom samostalnog umjetnika mogli računati na maksimalno tri mjesečne pomoći, ostatak njihovih kolegica i kolega će nakon dva mjeseca bez posla dobiti tek jednokratnu potporu. Uzevši u obzir da dolazi ljeto, tijekom kojeg većina kulturnog i umjetničnog života zamire i bez ovih iznimnih okolnosti, to znači da će manje sretan dio umjetnica i umjetnika za čitavih pola godine bez posla od Ministarstva dobiti – 2500 kuna.

Dvomjesečna neizvjesnost iščekivanja ove mjere – jedine koja je najvećem dijelu radnica i radnika u kulturi mogla predstavljati opipljivu akutnu pomoć – bila je višestruko pojačana činjenicom da su lokalne i regionalne samouprave kulturu uglavnom prepustile utapanju u krizi. Iz perspektive tog izostanka partnerstva na lokalnoj razini, nepošteno bi bilo smatrati Ministarstvo kulture isključivim krivcem za nedostatnu reakciju na krizu. S druge strane, kriteriji koje je ono upošljavalo kada je riječ o mjerama direktne financijske pomoći govori o vrlo problematičnom odnosu prema vrednovanju i očuvanju umjetničkog rada, kao i o nerazumijevanju stvarne slike rada u kulturi i njegovih ciklusa. S obzirom na mračan horizont financiranja kulture kada je primjerice riječ o Gradu Zagrebu, taj problematičan odnos obećava sve težu poziciju onih umjetničkih i kulturnih praksi koje neće udovoljavati tržišnim kriterijima aktualne ministrice.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 18.05.2020

VEZANE VIJESTI

Kratkoročna pomoć, dugoročno upozorenje

Piše: Lujo Parežanin
Premda dobrodošla, nova mjera financijske pomoći članovima umjetničkih strukovnih udruga reproducira ključni problem reakcije Ministarstva kulture na pandemijsku krizu.

Nema prihoda, nema pomoći

Piše: Lujo Parežanin
Diskriminatornom mjerom financijske pomoći samostalnim umjetnicima Ministarstvo kulture kažnjava one kojima je pomoć najpotrebnija.

Besmislica, udar na kulturu ili oboje

Piše: Lujo Parežanin
Odluka Skupštine Grada Zagreba da stavi izvan snage vlastite mjere pomoći kulturi predstavlja cinično potenciranje nesigurnosti u jednom od sektora najteže pogođenih pandemijskom krizom.