Od Crewsa preko krize do kritike | kulturpunkt

Vijesti Književnost

<

Od Crewsa preko krize do kritike

Novi trobroj časopisa Quorum upravo je izašao iz tiska.

"Pisao bih i komadom ugljena", naslov je intervjua u trobroju časopisa Quorum (1-2-3/2012), gdje je u uvodnom tematu predstavljen Harry Crews (1935–2012), izuzetno plodan suvremeni američki pisac čije je beskompromisno viđenje siromašnog bijelog juga kao mračnohumornog podneblja nastanjenog nasilnim, nastranim i čudovišnim likovima, snažno utjecalo na mnoge druge južnjačke pisce. Beskompromisan razgovor o pisanju i životu, i mnogočemu drugom, završava njegovom nedvosmislenom izjavom: "Alkohol je piscima ili prijatelj ili neprijatelj, uglavnom, nešto im jest... i oni ga svojski troše." Čitateljima Quoruma nudi se njegova izravna, žestoka, tvrda proza Tijelo i izabrani fragmenti koji izravno upućuju na ono što misli o prozi, pisanju, drugim autorima i gdje se, između ostalog, nerijetko u duhu američkog razumijevanja pisanja (i umjetnosti, zašto da ne?!) misli o odnosu umjetnosti i života (svijeta): "Ono što umjetnik duguje svijetu jest njegovo djelo, a ne recept za život.”

Priređivač i prevoditelj temata o Crewsu je Damir Šodan, pjesnik i dramski pisac (prevoditelj, urednik), koji na stranicama Quoruma objavljuje pjesme Platonove sjene u Titovoj pećini. Ciklus Scrabble nagrađivane pjesnikinje, prozne autorica i prevoditeljice Sanje Lovrenčić nastao je kao dio projekta likovne umjetnice Saše Martinović Kunović u kojem je vizualna izražajnost ručno izrađenih slova poslužila kao poticaj za književnu igru pozvanih autora, a čemu sada Quorum daje novi kontekst i, možda, drugačije značenje. Quorum donosi poeziju srpskog pjesnika i kritičara Marjana Čakarevića, poeziju Mirjane Petrović te izbor iz lirike Put u Krakow Zbigniewa Herberta (1924–1998), jednog od najvećih poljskih pjesnika 20. stoljeća kojeg je s poljskog prevela Tanja-Oručević Miletić.

Zoran Roško redovito predstavlja autore nedostupne ili strane svakodnevnom čitanju i ukusu, one koji uznemiravaju i mijenjaju očekivanja i kanone. U uvodnom tekstu Parkovi za priče Raymonda Roussela predstavlja Raymonda Roussela (1877–1933), koji je iako ne osobito poznat, autor u rangu modernističkih divova Kafke, Pessoe i Roberta Walsera s kojima dijeli usud da im je književni rad neodvojiv od privatnog čudaštva. Najkraće rečeno, sve su to genijalci koje su bitno odredili neki "poremećaji". Roussel je, zahvaljujući nasljeđu, bio basnoslovno bogat, ali toliko krcat fobijama da svoju privilegiranost uopće nije mogao osvijestiti. Njegov roman Locus Solus (1914) sastoji se zapravo isključivo od putopisno-turističkih opisa i tumačenja bizarnih postrojenja odnosno instalacija izloženih u parku. Rousselove tekstove čitamo u prijevodu s francuskog Ursule Burger Oesch.

Promišljanja suvremenosti krize iziskuje prekoračenje disciplinarnih granica. "Procjenjujem da i stanje 'postdisciplinarnosti', koje se ponegdje nameće kao nova paradigma humanističkim i društvenim znanostima, unatoč proklamiranoj širini, često iz svojih istraživačkih agendi izostavlja oblast koja je od presudnog značaja za razumijevanje današnjeg svijeta", piše u uvodu temata Kriza Stipe Grgas, koji se njezinim sveprožimajućim utjecajem na ljudski život bavi iz amerikanističke perspektive. Tema krize povod je teorijskom propitivanju Ozrena Žuneca u studiji Kapitalizam i komunizam ili "tvrda” i "tekuća” modernost?.

Redovitu rubriku (P)osvajanje prostora, o čemu brine Slađan Lipovec, posjećuje u ovom broju Maja Klarić putopisom Hodati po krestama dina, gdje su ucrtavanja, gradovi, sela, ljudi i njihovi život istodobno nacrt za neka druga, drugačija gledanja prostora, svijeta. Ivana Rogar u uvodnom tekstu Neuroestetika i čitanje književnosti otvara pitanja važna za Quorumov temat Dometi neuroestetike gdje zajedno sa supriređivačicom Monikom Bregović (Neuroestetika plesne umjetnosti) izabire zanimljive i poticajne tekstove Davida S. Mialla, Massima Salgara i Beatrize Calvo-Merino. U eseju Mirele Ramljak Purgar Događaj slike, trag tijela pokušava se prepoznati ono bitno u rukopisu umjetnika Julija Knifera, a što je moguće povezati s pojmom performativnog.

Redovite i redakciji Quoruma iznimno važne rubrike Kritičarske prakse, koju uređuje Marko Pogačar, i Lančani reaktor, koju priprema Branislav Oblučar, daju onu važnost Quorumu koju bi časopisi morali imati: da budu i da jesu, usprkos svemu, motori književnog života. Za Kritičarske prakse o novim knjigama pišu Marjan Čakarević, Marko Pogačar, Boris Postnikov, Monika Bregović, Dubravka Bogutovac i Vladimir Arsenić. U Lančanom reaktoru, gdje pjesnici "lančano" biraju pjesme drugih autora, u svojevrsnoj antologiji suvremenoga hrvatskog pjesništva, biraju i bivaju birani u ovom broju Gordana Benić, Andriana Škunca, Luko Paljetak, Zvonimir Mrkonjić i Anka Žagar.

Tekst Percepcija teorije: pogled iz klupe i pogled s katedre Andree Milanko, književne kritičarke i znanstvene novakinje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, reagiranje je na predgovor desetog, jubilarnog broja studentskog časopisa za književnost, književnu i kulturnu teoriju k. (Zagreb, prosinac 2011), koji izlazi u nakladništvu Kluba studenata komparativne književnosti K. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Dok drugi dio predgovora daje kratak pregled okupljenih radova, u prvome dijelu, koji i jest predmetom polemičkog reagiranja Andree Milanko, uredništvo kritički upućuje na mijene koje su se, prema njihovim riječima, unazad dvadesetak godina dogodile u domaćoj znanosti o književnosti, u akademskom stilu pisanja o književnoj teoriji i književnosti te u poučavanju književnosti na domaćim filološkim katedrama, zagovarajući "kritički raznovrsniji pristup" poststrukturalizmu, koji je ujedno i središnja tema broja. S obzirom na da se i u predgovoru i u reagiranju Andree Milanko među ostalim govori i o časopisu Quorum, smatralo se to dovoljnim razlogom da se upravo na stranicama Quoruma otvori prostor za polemiku.

Grafički urednik Vladimir Končar dizajnerski je opremio i ovaj trobroj časopisa dajući mu i izborom naslovnice i fotografija na posebnosti koja govori o sadržaju i koja traži mjesto u izlozima knjižara, na policama knjižnica i u rukama njegovih stalnih i novih čitatelja. Tim i drugim namjerama pomažu naslovnica i fotografije Petre Slobodnjak iz ciklusa Prijateljice. O opsežnom trobroju može se reći da izdavač Centar za knjigu nastoji da časopis Quorum i nakon 28 godina postoji kao živo mjesto (kulturoloških) događanja i afirmacije novih vrijednosti i nove senzibilnosti, kao presjecište raznorodnih ideja i mjesto transfera između različitih umjetničkih i stvaralačkih interesa.

Izvor: Meandar

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 05.04.2013