Od golih zidova do dobre priče | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Od golih zidova do dobre priče

Projekt Saveza udruga Molekula i Rojc posebno naglašava važnost društvenog poduzetništva za stabilnost i održivi razvoj društveno-kulturnih centara.

Piše: Matija Mrakovčić

Društvena ekonomija po nekim izvorima čini 10% europskog BDP-a i zapošljava više od 11 milijuna ljudi u približno 2 milijuna organizacija, što čini oko 11% registriranih poduzeća u EU. U usporedbi s tim, Hrvatska donedavno nije prepoznavala vrijednost društvenog poduzetništva u suzbijanju društveno-ekonomskih nejednakosti, osobito onih vezanih uz tržište rada.  

Društveno poduzetnički generator partnerski je projekt Saveza udruga Rojc iz Pule i Saveza udruga Molekula iz Rijeke s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Svojim aktivnostima usmjeren je na osnaživanje organizacija civilnog društva kroz edukacije, učenje na primjerima dobre prakse, promicanje vrijednosti društvenog poduzetništva zagovaračkim metodama. Na službenoj stranici projekta postavljen je i on-line sustav podrške za pokretanje društveno-poduzetničkih inicijativa. 

Najčešći pravni oblik društvenog poduzeća je zadruga. Zadruge danas zapošljavaju više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta, u Europskoj uniji djeluje ih više od 250 000 sa sveukupno 163 milijuna zadrugara. U priručniku, pratećoj publikaciji konferencije održane početkom lipnja, kao primjeri dobre prakse izdvojeni su čakovečka ACT grupa i njihova društvena poduzeća, mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike CEDRA HR, Etična banka i Zadruga za etično financiranje te reciklirano imanje Vukomerić. Na lokalnoj razini tu su udruga Alfa Albona iz Labina, učenička zadruga Šparooga iz Pule i pulska inženjerska zadruga Praksa.

Također, projekt posebno naglašava važnost društvenog poduzetništva za stabilnost i održivi razvoj društveno-kulturnih centara. Naime, Društveni centar Rojc, koji pod jednim krovom okuplja 111 organizacija civilnoga društva različitih područja djelovanja, a njime upravlja zajedničko tijelo koje čine tri predstavnika Grada i tri predstavnika Saveza udruga Rojca, razvija ideju rezidencijalnog programa i otvaranje hostela.

Prostorima raspršenim po gradu Rijeci, kulturnom baštinom Filodrammatice i Palacha te industrijskom baštinom bivših tvornica Hartera i Ivex, programski upravlja Savez udruga Molekula, a za budući društveno-kulturni centar Hartera izrađena je prostorno-programska studija. Tek u protekloj godini taj je prostor postao mjesto susreta i razvoja nezavisne glazbene scene te građanskih inicijativa, na različitim lokacijama i u potpuno neprimjerenim uvjetima. Ta je kulturna priča povezana s razvojem ideje civilno-javnog partnerstva i podjele prostora na poduzetnički i kulturni dio koji se međusobno nadopunjuju.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 31.12.2015

VEZANE VIJESTI

Karika koja nedostaje

Piše: Matija Mrakovčić
Institut Ivo Pilar objavio je izvještaj o stanju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj 2015. koji uključuje povijesni pregled, analizu nedavno donesene Strategije te bazu aktera.

Zajednička dobra i širi društveni angažman

Razgovarala: Janja Sesar
U Društvenom centru Rojc vidljivi su svi potencijali korištenja javne infrastrukture za društvene svrhe. Razgovaramo s Dušicom Radojčić.

Hibridne ustanove postaju nužnost

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Damirom Batarelom razgovaramo o modelima korištenja i upravljanja prostorima Palacha, Marganova i Filodrammaticae, suradnjama i mogućnostima riječke nezavisne kulturne scene.