Jedna od posljedice dugotrajne globalne gospodarske krize jačanje je krajnje desnih političkih struja i otvoreno fašističkih grupacija. S obzirom na poveznice između posljednje globalne krize kapitalizma i Velike depresije 1929. godine, potrebno je imati na umu da je u sličnom društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu došlo do pojave fašizma u prvoj polovici 20. stoljeća. Uz sveprisutnu reakcionarnu, rasističku, ksenofobnu, šovinističku i antikomunističku retoriku sasvim je jasno da ista pronalazi institucionalno uporište u službenim politikama zemalja članica Europske unije. 

Trenutno je to ponajviše vidljivo u restriktivnim imigracijskim politikama i ograničenom davanju azila migrantima iz ratom zahvaćenih zemalja Bliskog istoka i Afrike. Usto, provođenje mjera štednje i strukturalnih reformi odvija se autoritativnim metodama, uz drastično sužavanje mehanizama parlamentarne demokracije. Stoga političke odluke donose pripadnici male elite dok nezadovoljne mase u svojim pokušajima utjecanja na štetne odluke nailaze na snažne represivne mjere. U takvoj društvenoj i političkoj klimi dolazi do jačanja stranki koje se ugledaju na povijesni fašizam, poput grčke Zlatne zore, mađarskog Jobbika i ukrajinske Svobode.

Novo izdanje Prvomajske škole u organizaciji Instituta za radničke studije u Ljubljani naslovljeno je How do We Think About Fascism Today?, a bit će posvećeno pitanju da li su trenutne društvene i političke tendencije indikativne da naše suvremeno građansko društvo postaje fašističko društvo. Pritom će se raspravljati o tome da li je fašistička prijetnja skrivena u današnjim političkim režimima, strankama i pokretima koji se oslanjaju na specifičnu upotrebu profašističke retorike i simbolike. S druge strane, raspravljat će se o mogućnosti da se fašizam može povezati sa strukturalnim tendencijama, proturječjima i antagonizmima koji se nalaze u korijenju suvremenih kapitalističkih društava. 

Na konferenciji, koja će biti održana od 27. do 30. travnja, sudjelovat će Mladen Dolar, Ishay Landa, G. M. Tamás. Sami Khatib, Lev Kreft, Donny Gluckstein, Tjaša Pureber, Jana Tsoneva, Anže Dolinar, Martin Hergouth, Sašo Slaček, Tibor Rutar te mnogi drugi. 

Detaljan raspored konferencije možete pronaći ovdje.